Skoči na glavni sadržaj

Dodatak za osobe s invaliditetom i dalje četiri puta manji nego u Srbiji

dodatak-za-osobe-s-invaliditetom-i-dalje-cetiri-puta-manji-nego-u-srbiji-6935-9372.jpg

"Mora postojati sustavno financiranje udruga za osobe s invaliditetom. Naše se udruge provode usluge koje bi trebale provoditi državne institucije", kazao je Vojin Perić
Foto: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Hrvatski savez slijepih u ponedjeljak je, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa, istaknuo kako se obrazovanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj mora bolje organizirati, a da bi se to moglo ostvariti potrebno je osigurati kompenzacijski novac za neophodna pomagala.

Iz Saveza slijepih, koji stoji na čelu 27 udruga i okuplja preko 6200 slijepih osoba, na tribini su poručili da je inkluzivni dodatak osnova od koje osobe s invaliditetom mogu početi, a da je ta naknada u Hrvatskoj višestruko niža nego u susjednim državama.

"Elektronski taktilni uređaj Braillov redak košta između 50 i 80 tisuća kuna, dakle kao automobil, a da bi se takva pomagala mogla koristiti države daju kompenzacijski novac koji je u Hrvatskoj oko 70 eura. On u Bosni i Hercegovini iznosi oko 200, u Srbiji 250, a u razvijenijim zemljama Europe kao što su Austrija i Italija oko 630 te u Fancuskoj 700 eura", naglasio je predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić.

Osvrnuo se na obrazovanje u Hrvatskoj kazavši kako je ranije bilo mnogo bolje organizirano te poručio kako je paradoks da Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek ne može aplicirati na natječaj Ministarstva obrazovanja.

Perić je upozorio da se osobe s invaliditetom teško zapošljavaju te je, ne imenujući je, naveo primjer javne ustanove koja gasi jedno od rijetkih radnih mjesta za slijepe.

"Mora postojati sustavno financiranje udruga za osobe s invaliditetom. Mi nemamo sustava. Naše se udruge bave socijalnim uslugama, provodimo usluge koje bi trebale provoditi državne institucije", kazao je.

Ipak postoje pomaci, rekao je Perić, obrazlažući da bi se ranije svakom promjenom vlasti vraćalo na početak što je stvaralo diskontinuitet. Ovaj se put to nije dogodilo, kazao je, jer je ministrica obrazovanja nastavila rad od točke do koje se došlo.

Na tribini je istaknuto kako je infrastruktura, kao što su taktilne staze i sl., u Zagrebu zadovoljavajuća no u manjim gradovima i ruralnim područjima stanje nije dobro.

"Svakako moramo posvetiti više pozornosti ruralnim područjima u svim segmentima, a ponajviše potrebama osoba s invaliditetom", rekao je Perić.

Pozvali su institucije da im pruže podršku u nastojanju da slijepe osobe budu ravnopravan dio zajednice.

Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se u svijetu radi podizanja svijesti o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima.

Obilježava se 15. listopada od 1964. godine, a proglasio ga je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu, a postao je i prometni zaštitni znak slijepih.

Hrvatska se pridružila mnogobrojnim zemljama u obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa 15. listopada 1996. godine kada je taj dan prerastao u Međunarodni dan slijepih.