Skoči na glavni sadržaj

Gotovo 3000 Roma u Hrvatskoj nema dokumente

Sanja Despot

<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>

gotovo-3000-roma-u-hrvatskoj-nema-dokumente-2481-2556.png

Djevojčica Antonia, mlada hrvatska Romkinja, našla se na naslovnici globalnog izvještaja UNHCR-a. Djevojčica s obitelji živi u vrlo siromašnim uvjetima, ali je uz pomoć UNHCR-a nedavno ipak dobila dokumente
Foto: UNHCR/Nevenka Lukin

Deset milijuna ljudi na svijetu ne pripada nijednoj državi i nema nikakve papire kojima dokazuje svoje postojanje. Svakih 10 minuta rodi se po jedno dijete bez državljanstva, s velikim izgledima da u svojstvu apatrida proživi cijeli život - bez prave slobode kretanja, bez prava na liječnika, školovanje, legalno zaposlenje, registraciju braka, a često i bez smrtovnice kada umre. Također, riječ je o stanju koje će u najvećem broju slučajeva prenijeti i na svoju djecu, koja će od rođenja biti zakonski nevidljiva.

Problem je prouzročen ratovima, politikom i rasnom, nacionalnom ili spolnom diskriminacijom (još uvijek 27 zemalja ne priznaje stjecanje državljanstva po majci), a i tamo gdje se vratio mir pojedinci su nerijetko žrtve administracije i pukotina u zakonu kroz koje propadaju.

Rizik da će neregistrirana djeca ostati bez državljanstva povećan je kada su ona rođena u izbjeglištvu ili egzilu. U bijegu od rata više od 50 tisuća sirijske djece rođeno je u Jordanu, Iraku, Libanonu, Turskoj i Egiptu. Oni imaju pravo na sirijsko državljanstvo, ali s obzirom na to da njihovo rođenje nije registrirano, sigurno će imati problema s dokumentacijom u daljnjem životu. 

Rješiv problem

Veliki dijelovi populacije ostaju bez državljanstva praktički preko noći. Nakon propasti SSSR-a više od 600 tisuća ljudi ostalo je bez državljanstva. Repovi raspada bivše Jugoslavije još se vuku - tisuće "izbrisanih" u Sloveniji, bivših državljana drugih jugoslavenskih republika, u međuvremenu su dobili status, ali čekaju novčanu zadovoljštinu za godine provedene u limbu; još se raspetljava dokumentacija državljana SR Jugoslavije, koja se potom raspala na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, a u Hrvatskoj danas, nakon reguliranja statusa izbjeglih Srba, najbrojnije su žrtve Romi koji su u Hrvatsku došli iz susjednih zemalja i ne uspijevaju regulirati svoj pravni status. 

Ljudi bez državljanstva nisu učinili ništa da bi zaradili tu stigmu; rođeni su bez državljanstva, umrijet će bez državljanstva i prenijet će to svoje stanje na sljedeću generaciju ako se taj krug ne prekine. Za razliku od brojnih drugih problema, ovaj je lako rješiv ako vlade pokažu interes - upozorava UNHCR, koji je upravo pokrenuo globalnu medijsku kampanju pod nazivom "I Belong" kojom želi pojačati svijest o ovom problemu i suzbiti ga u roku od 10 godina. UN-ova organizacija pokušava skupiti 10 milijuna potpisa na otvoreno pismo, koje su prvi potpisali visoki povjerenik Antonio Guterres, UNHCR-ova posebna izaslanica Angelina Jolie te još tridesetak uglednika (http://ibelong.unhcr.org). Do vremena objave ovog teksta, apel je potpisalo više od 2000 ljudi. UNHCR svoj optimizam gradi na podatku da je u zadnje tri godine broj država koje su pristupile Konvenciji o statusu osoba bez državljanstva narastao sa 100 na 144.   

Hrvatski Romi

U Hrvatskoj, baš kao i u ostatku Europe, najveći problem s dokumentacijom imaju Romi. Budući da je riječ o ljudima koji su uglavnom izvan baza podataka, baratati se može samo procjenama. U nedavno objavljenom izvještaju "Romska svakodnevnica u Hrvatskoj" procijenjeno je da u Hrvatskoj nereguliran pravni status ima oko 2900 Roma. Podijeljeni su na nekoliko skupina: one bez utvrđenog identiteta koji uopće nisu nigdje bili prijavljeni prilikom rođenja ili imaju lažni identitet jer su kao roditelji prijavljene osobe koje nisu njihovi biološki roditelji; osobe s utvrđenim identitetom koje u Hrvatskoj borave nezakonito ili imaju neregulirani privremeni boravak te osobe koje ispunjavaju uvjete za stalni boravak ili za stjecanje državljanstva, ali ga nisu regulirale.

Najčešće je riječ o Romima koji su u Hrvatsku došli iz BiH, Srbije, Kosova ili Makedonije, a nemaju odgovarajuću dokumentaciju iz tih država, ali ni financijske i organizacijske mogućnosti da je pribave.

"Nisam imala nikakvih dokumenata, radi toga nisam mogla svoju djecu upisati. Sin mi nije bio upisan 17 godina. Pošto ja nisam imala dokumenata, nisam mogla djecu upisati. Onda sam  išla za Bosnu, vadila sam sebi dokumente, tako da sam upisala djecu. M. i S. ne mogu evo dan danas upisati", objasnila je jedna Romkinja u intervjuu koji je za potrebe projekta klasifikacije tipova nereguliranih statusa Roma provela agencija Ipsos Puls.

S nereguliranim boravkom Romi se ne mogu nadati ni legalnom zaposlenju, zdravstvenom osiguranju, dječjem doplatku od kojeg živi velik broj Roma u Hrvatskoj, kao ni školovanju djece (Romi i inače, prema istraživanju, prerano napuštaju školu, pa ih je u ovom trenutku na hrvatskim sveučilištima 29).

"U zdravstvenoj, u dječjoj, gdje god sam bio, gdje god sam išao, spominjali su mi da moram imati hrvatske papire, moram imati domovnicu. Djeca moraju imati svoje doktore, liječnike, to mi je bio najveći problem", požalio se jedan od ispitanika.

Jedan od najvećih problema je slaba informiranost i nesnalaženje s birokracijom, pa svi ističu važnu ulogu Informativnog pravnog centra sa sjedištem u Slavonskom Brodu koji pruža besplatnu pravnu pomoć romskoj populaciji u reguliranju statusnih prava. U organizaciji tog centra 5. studenog se u Slavonskom Brodu održala velika konferencija na temu reguliranja prava romskog stanovništva.

Preporuke hrvatskoj vladi su da se na problemu s rješavanjem dokumentacije angažiraju mobilni timovi, uz obavezno uključivanje romskih predstavnika, osiguranje financijskih sredstava kojim bi se podmirili troškovi izdavanja dokumenata i, naravno, što tješnja suradnja među državama.

 

Tekst je dio Forumova projekta "Javne politike s figom u džepu", koji financijski podupire Agencija za elektroničke medije.