Skoči na glavni sadržaj

"Nasilje nad ženama odgovornost je države koja nije ništa poduzela"

nasilje-nad-zenama-odgovornost-je-drzave-koja-nije-nista-poduzela-5079-6072.jpg

"Tražimo Vladu i premijera koji je prošle godine obećao da će Istanbulska konvencija biti ratificirana, da se to hitno učini, da se počne primjenjivati i da se uspostave standardi zaštite žena te da im se omogući da žive sigurno i sretno u ovoj zemlji", zatraženo je na skupu Milijarda ustaje
Foto: FaH / Dario Grzelj

Statistika UN-a govori da će jedna od tri žene biti pretučena ili silovana tijekom života, a radi se sveukupno o milijardu žena i djevojčica, upozoreno je u utorak na obilježavanju kampanje Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama na Europskom trgu odakle su organizatori pozvali Vladu i premijera Andreja Plenkovića da hitno ratificiraju Istanbulsku konvenciju kako bi se počela primjenjivati i kako bi se uspostavili standardi zaštite žena.

"Pedeset posto stanovnica živi neki oblik nasilja. To nisu više statistike ženskih grupa, već su to statistike UN-a da će jedna od tri žene tijekom svoga života doživjeti neku vrstu nasilja. Vrste nasilja se razlikuju ovisno o zemljama i kontekstima, no ono što je zajedničko je da su žene zlostavljane samo zato što su žene", naglasila je koordinatorica kampanje Rada Borić.

Organizatori kampanje navode i da je prošle godine desetak žena izgubilo život od nasilnih muževa i partnera.

Kampanju Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution, u kojoj sudjeluju žene i muškarci u više od 200 zemalja, već petu godinu zaredom organiziraju brojne ženske udruge i druge organizacije civilnog društva. Ove godine središnja tema je ekspoloatacija žena i izgradnju globalne solidarnosti.

Borić ističe da su, osim što trpe partnersko nasilje ili nasilje na poslu, žene i potplaćene.

"Stotine tisuća žena ostalo je bez posla ili ekonomskih sredstava ili žive kao prekarne radnice.  Žrtve seksualnog nasilja u ratu, žene izbjeglice i migrantkinje dodatno su stigmatizirane. Manjinske žene, žene s invaliditetom, pripadnice LGBT zajednice višestruko su marginalizirane. Nemoguće je da se institucije ne pobrinu, što je dodatno i institucionalno nasilje nad ženama, a to je nemati ratificiranu Istanbulsku konvenciju - Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji s jedne strane, a s druge strane pripremati novi zakon u kojem neće biti poboljšanja u odnosu na žene i nasilje prema ženama", kazala je Borić.

Naglasila je da su sve zemlje oko Hrvatske ratificirale konvenciju. "Ima i razloga zašto je Hrvatska nije ratificirala. To znači da morate dati pravu obvezu i financijski podržati ono što bi trebala biti borba protiv nasilja nad ženama", dodala je.

Nasilje nad ženama odgovornost je države koja nije ništa poduzela po tom pitanju

Sanja Cesar iz CESI-ja kazala je da nasilje nad ženama predstavlja odgovornost države koja ništa nije poduzela da se poboljšaju standardi zaštite žena žrtava nasilja.

"Tražimo Vladu i premijera koji je prošle godine obećao da će Konvencija biti ratificirana, da se to hitno učini, da se počne primjenjivati i da se uspostave standardi zaštite žena te da im se omogući da žive sigurno i sretno u ovoj zemlji", poručila je.

Cesar je ocijenila da mnogi u zemlji imaju problem prepoznati, definirati i imenovati da su žene te koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i da je ono posljedica nejednakih odnosa moći. To se, ustvrdila je, vidi sada i prilikom donošenja prijedloga zakona za zaštitu od nasilja u obitelji gdje se i dalje ne želi prepoznati da su žene žrtve nasilja u partnerskim odnosima i izvan braka.

"Riječ solidarnost moramo od danas svaki dan ponavljati zbog žena s invaliditetom koje trpe višestruko nasilje, ali trpe ga u obitelji i to od najbližih rođaka te u institucijama, zapošljavanju i obrazovnom sustavu. Danas imamo najmanje obrazovanih žena s invaliditetom iz razloga što su škole nepristupačne", upozorila je predsjednica Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH Marica Mirić.

Kod žena s invaliditetom dvostruki je problem zato što često ne mogu niti prijaviti nasilje zbog svog oštećenja te su ovisne o nasilniku, a nasilnici to znaju i koriste. Gluhe i guhoslijepe žene najviše su, kaže Mirić, izložene nasilju jer imaju posebnu mimiku, a nasilnici to smatraju pozivom i izazovom, a one nisu u mogućnosti prijaviti osobe, dok slijepe osobe nisu u mogućnosti identificirati nasilnika.

Predstavnik udruge Status M Ivan Makovec pozvao je muškarce da se uključe u borbu protiv nasilja nad ženama i u borbu za rodnu ravnopravnost.