Skoči na glavni sadržaj

Populizam je lažljiv i zaklinje se u ime naroda

populizam-je-lazljiv-i-zaklinje-se-u-ime-naroda-7271-9818.jpg

Populizam uvijek govori u ime naroda i uvijek to radi u ime sto posto naroda. Sjetite se da je Slobodan Milošević kazao kako je za njega glasalo 104 posto građana, kazala je povjesničarka Dubravka Stojanović, koja je na FALIŠ-u održala predavanje "Populizam: New wave"
Foto: Jozica Krnić

Središnju temu ovogodišnjeg Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) otvorila je, drugi dan festivala, povjesničarka Dubravka Stojanović predavanjem “Populizam: New wave”. Stojanović je kazala kako je populizam lažljiv te kako uvijek kad dođe na vlast učini sve da bi uništio razmišljanja koja mu ne odgovaraju. Populizam koristi krize, pa čak i onda kad ih zapravo nema, kao što je bio slučaj u Poljskoj, kazala je i podsjetila da je i tzv. imigrantska kriza u Europi bila prenaglašena s obzirom na činjenicu da je jedva jedan posto tog stanovništva tada došao u Europu.

„Populizmom nazivamo sve za što ne znamo što je; populizam je i Trump, i Mao Zedong, i ljevica, i Orban, i desnica. Populizam nije ideologija i jasno definirana doktrina, ali unatoč tome postoje njegove zajedničke točke koje se može svesti pod jedan pojam. Populizam uvijek govori u ime naroda i uvijek to radi u ime sto posto naroda. Sjetite se da je Slobodan Milošević kazao kako je za njega glasalo 104 posto građana. Onaj višak koji ne odgovara obično se izbaci iz naroda, jer je svaki pluralizam neprijatelj populizmu iz čije se vizije društva izbacuju svi koji razmišljaju drukčije. Neprijatelj je ključna riječ za populizam. Stalno se redefinira prošlost, a – kako je netko rekao – na Balkanu je povijest neizvjesnija od budućnosti“, kazala je Stojanović i dodala kako posebna odgovornost za rastući populizam leži na ljevici, odnosno socijaldemokratskim strankama od Blaira i Schroedera naovamo, koje su propustile zauzeti prostor preuzevši neoliberalni obrazac.

Program Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) započeo je u četvrtak pred punim gledalištem na Maloj loži razgovorom o posljedicama koje „bombardiranje turizmom“ donosi Hrvatskoj, a posebice njezinoj obali. Povod je bila promocija „Knjige o jugu“ publicista i novinara Jurice Pavičića, s kojim su razgovarali književna kritičarka Katarina Luketić te pisac i direktor FALIŠ-a Emir Imamović Pirke.

„Stvorena je slika nekakve stare Dalmacije koja pruža iluziju kontinuiteta, pa se čak i vojne formacije, ako je to potrebno, mačuju za turiste. Mene zanima nešto sasvim drugo, a to je diskontinuitet. Posebno kad se uzmu u obzir klimatske promjene, jer ovakva mediteranska klima neće postojati za 20 godina, nestat će kupališne destinacije i možda će tek ostati Split i Dubrovnik. Ostat će, otprilike, Disneyland“, kazao je Pavičić, istaknuvši da cijela Hrvatska ima karakteristike kolonije, odnosno provincije.

Književna kritičarka Katarina Luketić istaknula je da Pavičić donosi knjigu u kojoj je Mediteran vrlo precizno opisao putem mikrostudije, pružajući čitateljima niz predodžbi o tome što je on bio, kao i onome što je on sada. „Osim što je odlično napisana, ova knjiga spaja interdisciplinarna područja i unosi nostalgiju kao neku vrstu strasti preko koje se međusobno razumijemo“, kazala je.

 

U četvrtak je na FALIŠ-u gostovao i grčki teolog Pantelis Kalaitzidis, održavši predavanje na temu “Svete zemlje, svete nacije”. Kalaitzidis je govorio o odnosu vjerskog osjećaja i nacionalnosti, koji on povezuje sa zahtjevom za teritorijalnom isključivošću. Kalaitzidis upravo u tome vidi razlog brojnih ratova, kao i onih na Balkanu, koji su bili vođeni isključivo zbog teritorijalnih razloga i pozivanjem na „očišćenu zemlju“ u ime nekakvog nacionalnog ponosa.

Kršćani moraju, kazao je Kalaitzidis, hitno odlučiti što od ovoga dvoga podržavaju i ispovijedaju: jedinstvo svih i univerzalno bratstvo i sestrinstvo čovječanstva ili nacionalnu partikularnost,etničku rascjepkanost i balkanizaciju te kao njihovu posljedicu crkveni, duhovni i teološki provincijalizam.