Kod Vučića radi legalizacije objekata

Iako su brojni pomislili kako je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u ponedjeljak u Beograd otputovala ne bi li se u zadnji trenutak nešto postiglo vezano uz ročište na Međunarodnom sudu u Haagu, pa je i ugledni profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić njezin dolazak u Beograd ocijenio kao poslednji pokušaj, "pet do 12" , da se spor po tužbi i protutužbi za genocid riješi izvan suda, glavna svrha njezina putovanja je, kako nam je rečeno, nešto sasvim drugo.

Ministrica Pusić otišla je po zračne snimke Hrvatske, snimljene prije 1968. godine, koje su nužne za proces legalizacije u Hrvatskoj, kažu izvori iz Ministarstva vanjskih poslova. Iz Beograda je u srpnju prošle godine stiglo 1,3 terabajta podataka, odnosno 8800 aerofotogrametrijskih snimaka Hrvatske koje je iz zraka fotografirala JNA, što je bilo manje od polovice ukupnih podataka, a ostatak je bio obećan za ekoliko mjeseci, kada bude završeno skeniranje građe koja se nalazi u Vojnogeografskom institutu u Beogradu. Hrvatska je još od 1990-ih tražila te podatke, ali su iz Beograda tada tvrdili da je riječ o vojnoj tajni iako su se snimke u vrijeme Jugoslavije radile u zajedničke svrhe i zajedničkim sredstvima. Te snimke Hrvatskoj su potrebne kako bi se dokazala legalnost objekata koji su u Hrvatskoj sagrađeni prije 1968. godine jer ti objekti ne moraju prolaziti postupak legalizacije. Pitanje snimaka ministrica je potezala i u svojim prethodnim razgovorima s potpredsjednikom srbijanske vlade Aleksandrom Vučićem, koji joj je obećao izaći u susret.

Ostatak snimaka mogao se, vjerojatno, kao i prva pošiljka poslati iz Beograda, a da ministrica ne odlazi u Srbiju. Pretpostavlja se stoga da je Pusić iskoristila ovu priliku i s Vučićem se sastala tjedan dana prije ročišta u Haagu kako bi podcrtala nužnost odvajanja tog procesa od dobre suradnje u praktičnim stvarima - kakva je i razmjena ovih snimaka. To su, uostalom, pokazale i izjave koje je ministrica dala nakon sastanka. Rekla je da je postupanje po tužbama "pitanje odnosa između Srbije i Hrvatske u prošlosti" koje će se rješavati u Haagu, a "posao političara je da vode brigu o današnjici i životu ljudi sada, ali i budućnosti".

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i predsjednik Ivo Josipović (koji je svojedobno radio memorijal za tu tužbu) potkraj prošlog tjedna izričito su istaknuli kako u ovoj fazi više nema nikakvih izgleda za povlačenje tužbe.

Ročište je 3. ožujka, a sve do 1. travnja iznosit će se argumenati i protuargumenati obiju strana te će se saslušati svjedoci i stručnjaci. Na čelu hrvatskog tima je Vesna Crnić Grotić, a suzastupnici su Andreja Metelko-Zgombić, Jana Špero i Davorin Lapaš. U timu su kao pravni savjetnici i profesor Mirjan Damaška i Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić te nekoliko stranih savjetnika. Postupak u Haagu završava 1. travnja, ali se presuda teško može očekivati za manje od godinu dana.