U Hrvatsku bi se trebalo smjestiti više od 1000 izbjeglica, a jesmo li se za njih pripremili - ne zna se

"Posljednja stvar koju želimo je da Idomeni postane norma u Europi", ustvrdio je Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije prije presudnog summita koji je rezultirao vjerojatno neprovedivim, ali i prilično dvojbenim dogovorom Europske unije i Turske o "rješavanju" izbjegličke krize. Nakon zatvaranja Balkanske rute, podsjetimo, oko 12 tisuća izbjeglica ostalo je blokirano u blatu na granici Grčke i Makedonije i ne namjeravaju se maknuti unatoč trgovinskom sporazumu EU i Turske prema kojem će izbjeglice koje ne zatraže azil u Grčkoj biti vračane u Tursku kako bi druge iz Turske bile preuzimane "direktno" u EU.

Grčki ministar unutarnjih poslova Panajotis Kurumplis u petak je prenapučeni kamp Idomeni usporedio s nacističkim logorom Dachauom.

"Neću oklijevati da kažem da je ovo suvremeni Dachau", rekao je Kurumplis grčkoj televiziji tijekom posjeta Idomeniju, dodavši kako se čovjeku od uvjeta koji vladaju u Idomeniju "okreće želudac". Za stanje u kampu okrivio je zatvaranje Balkanske rute.

Hrvatski premijer Tihomir Orešković, suprotno tome, ponovio je u Bruxellesu svoje zadovoljstvo zatvaranjem Balkanske rute i činjenicom što se od 3 000 ljudi koliko ih je prije koji tjedan prolazilo kroz Hrvatsku ta brojka sada svela na nulu.

Humani pristup?

Iako to trenutačno ne postoji u praksi, Timmermans je naglasio i da se izbjeglice treba tretirati u skladu s međunarodnim normama, odnosno svakoj osobi koja traži međunarodnu zaštitu treba pristupiti individualno, kako to nalaže Europska povelja o temeljnim pravima.

Da bi plan EU-Turska bio usklađen s međunarodnim pravom, Turska treba izbjeglicama osigurati prava kakva nalaže Ženevska konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine, a koju Turska nikada nije potpisala. Grčka također mora proglasiti da je Turska tzv. "sigurna zemlja" kako bi u nju mogla početi vraćati izbjeglice koje su stigle preko Egejskog mora, riskirajući život na tom putu.. U Grčku, koja je sada ostala s druge strane zatvorene europske granice, od početka 2015. do danas stiglo je više od milijun izbjeglica. Tijekom 2015. kroz Grčku je prošlo 856.723 izbjeglica, a od početka 2016. dodatnih 143.634 osoba. Većinom su to bile izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Iako se našla na izbjegličkoj ruti, Hrvatska je tijekom 2015. godine, prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, bila članica EU u kojoj je najmanje izbjeglica zatražilo azil - samo njih 140, što je pad za 63 posto u odnosu na godinu ranije. Na brojke nije utjecalo (ili je imalo kontraefekt) što je preko naše zemlje prošlo više od 600 tisuća izbjeglica i migranata. Prošle godine azil u Hrvatskoj zatražilo je 25 osoba iz Sirije i 10 iz Afganistana, dok treću najzastupljeniju skupinu čine pristigli s Kosova. Teško da je i na početku 2016. taj broj bitnije uvećan. S obzirom na zatvaranje Balkanske rute, za azil bi mogli prvenstveno biti zainteresirani oni koji su preko noći, kad su se promijenila pravila kretanja Balkanskom rutom, postali "neodgovarajući" pa su ostali zarobljeni u kampu u Slavonskom Brodu i sada se tretiraju kao ilegalni imigranti. Takvih je u zatvorenom Sektoru 3 kampa, prema riječima ministra policije Vlahe Orepića, četristotinjak. Pripadnici nevladinih udruga koji su zadnjih mjeseci pomagali izbjeglicama i skupljali njihova svjedočanstva procjenjuju da ih je ukupno kroz Sektor 3 prošlo, odnosno tamo zadržano oko 600 bez adekvatne pravne, psihološke i zdravstvene pomoći.

Balkanska ruta sada je zatvorena da bi, naglašavaju u Bruxellesu, bila nadomještena humanijim pristupom. Međutim, jedna od glavnih točaka plana Europske komisje je zajedničko dijeljenje odgovornosti unutar članica Europske unije, odnosno shema premještaja izbjeglica preko ispunjavanja tzv. kvota prema kojima su se sve zemlje EU obvezale da će primiti određen broj izbjeglica iz Grčke i Italije te iz susjedstva Sirije.

Hrvatska još nije preuzela nikoga

Što se tiče kvota, Hrvatska još nije preuzela nijednu izbjeglicu koja na transfer čeka u pretrpanoj Italiji ili Grčkoj. Plan ionako do sada nije bitno odmakao. Do sredine ožujka, od planiranih 160 tisuća premješteno je ukupno tek 937 osoba. Uz Hrvatsku, nijednu osobu nisu preuzele Slovenija, Češka, Poljska, Slovačka,  Danska, Estonija te Austrija (s tim da treba naglasiti kako je Austrija bila ciljana zemlja za izbjeglice pa je azil u toj zemlji samo tijekom 2015. tražilo oko 80 tisuća izbjeglica). Nijednog izbjeglicu po sistemu kvota nije primila niti  Mađarska u kojoj je prošle godine zabilježen rekordni broj tražitelja azila, vjerojatno ne zato što su izbjeglice baš Mađarsku zamišljale kao traženu destinaciju, već stoga što nisu uspjele izbjeći proceduru nakon što su ušle u tu zemlju. Broj tražitelja azila povećavaju i osobe s Kosova koje su prošle godine masovno krenule prema Europi, a samo u Mađarskoj zabilježeno ih je 23 690. Mađarska je pri vrhu europskih zemalja kada se gleda broj tražitelja azila u odnosu na broj stanovnika. Tijekom 2015. zabilježeno je 17 669 osoba na milijun stanovnika. Zbog tako velikih brojki nama susjednoj zemlji - prije nego se opasala žicom i zatvorila granice - Europska komisija nudila je da uđe u sistem kao zemlja iz koje se tražitelji azila upućuju u druge zemlje EU, ali mađarski premijer Viktor Orban odbio je u tim planovima sudjelovati na bilo koji način, a sada najavljuje da će održati referendum s namjerom odbacivanja europskih planova o kvotama.

Slovenija je preuzela obvezu uzeti 567 osoba, a do sada je Europsku komisiju tek izvjestila da je spremna za smještaj 40 ljudi.

Postizborna Slovačka kojoj prijeti nestabilna koalicija ne daje znake da će sudjelovati u primanju 902 osobe, na koliko se obvezala. Tri od četiri stranke iz koalicije u predizborno vrijeme su najavljivale da će se tome oduprijeti. Slično je i u Poljskoj u kojoj je nova vlada pobjedu dostigla plašeći Poljake imigrantima.

U premještanju je najviše do sada učinila Francuska  koja je preuzela 41 osobu iz Italije i 242 iz Grčke, Finska koja je preuzela 96 osoba iz Italije i 77 iz Grčke te Portugal koji je preuzeo 65 osoba iz Italije i 84 iz Grčke. 

Kad se uzmu u obzir dimenzije izbjegličkog problema, te su brojke smiješne. Višemjesečni napor i brojni krizni summiti uspjeli su do sada po Europskoj uniji rasporediti manji broj ljudi nego ih dnevno stiže preko Egejskog mora u Grčku. A da bi europsko-turski plan profuncionirao cijeli bi proces trebao krenuti iznimno brzo.

Sadržaj navodnog operativnog plana nepoznat

S obzirom da su se kvote po zemljama mijenjale od prvih planova Europske komisije starih gotovo godinu dana, preko odbijenica pojedinih članica, prvenstveno iz Višegradske skupine, spominjale su se različite brojke ljudi koje je Hrvatska obavezna primiti. U grafikonu Europske komisije koji je objavljen prije nekoliko dana kao obaveza Hrvatske navodi se primanje 968 osoba iz Italije i Grčke. Premijer Orešković rekao je u Bruxellesu kako se toj brojci treba pribrojiti i 150 ljudi iz Turske.

U cijeloj tablici raspoređivanja planiranih 160 tisuća izbjeglica koju je u srijedu objavila Europska komisija Hrvatska je zelenu kvačicu dobila samo u rubrici imenovanja osobe za kontakt te za slanje dvoje stručnjaka za pitanje azila koji su bili traženi kao ispomoć pri registraciji izbjeglica i planiranju relokacija u Italiji i Grčkoj. Komisija je tražila dodatnih 374 eksperata, a čak ni to nije uspjela skupiti do kraja - iz svih se zemalja odazvalo ukupno njih 201. Hrvatska, također, nije još Komisiju izvjestila o pripremljenim mjestima za smještaj osoba koje se obvezala prihvatiti, niti je poznato gdje smo s pripremama.

Od vremena kada se Hrvatska obvezala na taj plan, poznato je samo da je još prošla vlada osnovala međuresornu skupinu te da se priprema operativni plan koji će omogućiti sudjelovanje u programu relokacije. Problem je što se isto ponavlja već najmanje četiri mjeseca, ali bez ikakvih konkretnijih detalja gdje će izbjeglice biti smještene i što je planirano za njihovu integraciju u društvo - od smještaja, preko učenja jezika, školovanja do traženja posla.  

Igra u kojoj su ulozi ljudski životi

"Ovo je igra kojoj se u tijeku mijenjaju uvjeti, samo što zaboravljamo da su iza životi ljudi", upozorio je Luka Juranić, jedan od volontera inicijative "Are you Syrious" na nedavno održanoj konferenciji za novinare Centra za mirovne studije na kojoj je istaknuto kako su u zadnjim mjesecima, od kada je uvedena tzv. profilacija ljudi na Blakanskoj ruti, arbitirarno i protiv pravila policajci i prevoditelji nastojali umjetno smanjiti broj izbjeglica i migranata koji se prepuštaju dalje prema Europi. Posljedice takve politike sada trpi nekoliko stotina ljudi, uključujući obitelji s djecom, koji su kao ilegalni imigranti ostali zatočeni u prihvatnom kampu u Slavonskom Brodu i čija je budućnost neizvjesna. Kad su kretali na put bili su kvalificirani za prolaz, ali su se u međuvremenu pravila promijenila i oni su postali ilegalci, pri čemu nisu ostali pošteđeni ni Sirijci s urednim dokumentima.   

 

Tekst je nastao u okviru nezavisne novinarske teme "Balkanska ruta" koju financijski podupire Ministarstvo kulture. Članak ne izražava stavove i mišljenja Ministarstva.

u-hrvatsku-bi-se-trebalo-smjestiti-vise-od-1000-izbjeglica-jesmo-li-se-za-njih-pripremili-ne-zna-se.jpg

"Neću oklijevati da kažem da je ovo suvremeni Dachau", rekao je grčki ministar Kurumplis tijekom posjeta Idomeniju
"Neću oklijevati da kažem da je ovo suvremeni Dachau", rekao je grčki ministar Kurumplis tijekom posjeta Idomeniju
Foto: 
EPA

u-hrvatsku-bi-se-trebalo-smjestiti-vise-od-1000-izbjeglica-jesmo-li-se-za-njih-pripremili-ne-zna-se.jpg

Grčke vlasti uspoređuju uvjete iz kampa u Idomeniju s uvjetima u koncentracijskim logorima u Drugom svjetskom ratu. Suprotno tome, hrvatski premijer blista od zadovoljstva što se Balkanska ruta zatvorila.
Grčke vlasti uspoređuju uvjete iz kampa u Idomeniju s uvjetima u koncentracijskim logorima u Drugom svjetskom ratu. Suprotno tome, hrvatski premijer blista od zadovoljstva što se Balkanska ruta zatvorila.
Foto: 
EPA