Zabluda je da će pohlepni financijaši stati samo na Grčkoj. Njihov je cilj puno veći

Janis Burnus ima vrlo dugu listu zaduženja. Član je Političkoga komiteta grčke Sirize zadužen za europsku politiku, međunarodne odnose, vanjsku politiku i obranu te grčku dijasporu. "Dogovor je bio da smanjimo komitet", kaže Burnus dok sliježe ramenima. Našli smo se u zagrebačkom kinu Europa, gdje je Burnus sudjelovao na osmom Subversive festivalu. I doista, takav festival čini se kao još uvijek prirodno okruženje za Sirizu iako obnaša vlast u jednoj članici Europske unije i eurozone. „Formiranje vlade i dalje ne znači da imate faktičnu vlast“, tvrdi Burnus, jer se vlada kod kuće suočava sa snažnim otporima tajkuna i državne strukture u kojoj se osjećaju snažni utjecaji pobijeđenih PASOK-a i Nove demokracije.

Siriza je među čelništvom Europske unije naišla na neprijateljski doček jer je smatraju subverzivnom zbog protivljenja mjerama štednje i nuđenja nekih drugih rješenja za izlazak iz krize. Činjenica je da ta stranka sastavljena od više frakcija mora poslužiti kao primjer neuspjeha alternativnih politika, prije svega biračima u Španjolskoj, gdje velike izglede za parlamentarnu pobjedu ima Podemos, koji se prema politici štednje odnosi slično kao i Siriza.

Španjolska, priznaje i sam Burnus, nije Grčka jer je u pitanju jedna od najvećih ekonomija Unije, dok Grčka sudjeluje s tek dva posto BDP-a u zajedničkom europskom gospodarstvu. Stoga Sirizu treba izolirati i napraviti je neuspješnom prije nego što bude kasno. Burnus smatra da će neoliberalne politike koje se implementiraju u ime europskog zajedništva donijeti samo porast šovinizma i nacionalizma te na kraju dezintegraciju Unije, koja je već počela, posebno nakon pobjede konzervativaca u Velikoj Britaniji. Stoga poziva na veću solidarnosti unutar Unije, koju donosi nova ljevica. Pod ljevicom pritom ne smatra socijaldemokrate, za koje tvrdi da su i prije krize izabrali biti drugi stup neoliberalne politike u EU. Saveznici današnje osamljene Sirize po njemu bi mogle biti zelene stranke, uz Podemos, Sinn Fein u Irskoj, Združene levice u Sloveniji, Radničke fronte u Hrvatskoj ili SNP-a u Škotskoj.

Vaši protivnici oduševljeno konstatiraju da je Sirizina politika poražena i da se grčka vlada predala pred zahtjevima Eurogrupe i Trojke.

Naša politika definitivno nije poražena. Znali smo da će biti teško raspravljati s centrom. Prije izbora smo jasno kazali grčkim građanima da će program koji predlažemo biti teško ostvariti, jer se moramo boriti s negativnom ravnotežom na europskoj razini. Suočavamo se s tvrdolinijaškim neoliberalima, to je istina, ali s druge strane, i oni znaju da bi nakon grčkog sloma financijsko tržište moglo napasti cijelu eurozonu, jer se neće zadovoljiti samo Grčkom. Slaba točka europskih pregovarača je demokracija, jer kad god izgovorimo riječ referendum, njihova lica mijenjaju boje. Ipak, naša je najveća pobjeda u tome da su nakon grčkih izbora mnogi ljudi diljem Europe shvatili da naš težak pregovarački proces nije samo tehnički, nego prije svega politički i ideološki. Debata i diskurs unutar EU-a promijenjen je jer prvi put  jedna vlada eurozone predlaže drugačiji način izlaska iz krize naših društava. U sto dana naše vlade uspjeli smo potaknuti političku raspravu diljem EU-a.

Ali nastavljate s privatizacijom, na primjer pirejske luke?

Gledajte, svjesni smo da nemamo novca i da nam trebaju privatne investicije. Nije sporno da ćemo prihvatiti privatne inozemne investicije, ali pod našim uvjetima. Nećemo, kao bivše vlade, prodavati javna dobra, to je sigurno.

Siriza je sastavljena od mnogo frakcija, one krajnje lijeve protive se kompromisu. Bojite li se da će vlada imati problema u parlamentu s dijelovima vlastite stranke?

Mislim da unatoč različitim pristupima, kakvi postoje u svakoj raznorodnoj stranci poput Sirize, svi znaju da smo trenutno u kritičnom trenutku i da svi dijelovi stranke znaju koliko je ovaj trenutak krucijalan. Vjerujem da će odustati od prevelikih očekivanja i da ćemo imati ujedinjeni stav unatoč razlikama u jednoj pluralističkoj stranci.

Na panel-diskusiji spomenuli ste da imate velik otpor i unutar grčkog društva.

Dobivanje većine u parlamentu i u skladu s tim formiranje vlade još ne znači da imate i stvarnu vlast. U Grčkoj se suočavamo s duboko ukorijenjenim mehanizmom koji prožima cijeli državni aparat – od ministarstava do državnih organizacija, koji su zajedno s nacionalnim čelnicima sindikata, vlasnicima privatnih medija i ostalim oligarsima udruženi u ratu protiv vlade. To stvara vrlo neprijateljsko okružje za nas. Mi smo u otvorenom srazu s oligarhijom. Prvi put u Grčkoj imamo doministra zaduženog za korupciju. On je već priveo pravdi 5000 velikih poreznih utajivača, što u Grčkoj dosad nije provedeno. Većina njih pripada grčkoj oligarhiji. Privatni elektronički mediji od 1999. godine emitiraju program bez dozvole, ne plaćajući državne frekvencije. Sad im šaljemo račune. Također smo najavili da ćemo objaviti novi natječaj za sve nacionalne koncesije i frekvencije. Stoga je jasno da će nas napadati iz svih oružja.

Činite se vrlo osamljenima jer nemate saveznike ni među europskim čelništvom.

Na sreću, u Europi još imamo parlamentarne izbore. U Španjolskoj se očekuje pobjeda Podemosa, a u Irskoj Sinn Feina, što bi moglo uzdrmati temelje neoliberalnih politika.

Čelnici EU-a i nacionalnih europskih vlada prestravljeni su mogućnošću pobjede Podemosa jer Španjolska nije Grčka. Grčka čini tek dva posto BDP-a Unije, dok je Španjolska četvrta ekonomija u Europi. To je potpuno drugačija situacija. Zato je plan nakon grčkih izbora bio odmah izolirati Grčku sa Sirizom, pritisnuti nas da potpuno odustanemo od programa da bi španjolskim biračima pokazali kako, eto, Siriza ne može uspjeti, pa nema šanse ni Podemos. Ne žele da se sazna kako u Grčkoj donosimo zakone koji su potpuno suprotni strategiji štednje. Želimo ublažiti humanitarnu krizu, donosimo zakon o smanjenju obiteljskih dugova, zakon o ponovnoj uspostavi javne televizije, zakon o ponovnom zapošljavanju javnih službenika koji su protuustavno izgubili posao za vrijeme provođenja politike štednje. Korak po korak pokušavamo ukloniti sve obaveze iz Memoranduma koji je bivša vlada potpisala s Trojkom.

Kako objašnjavate izostanak potpore socijaldemokratskih stranaka u EU, koje bi ipak trebale biti vaš ideološki saveznik?

Europska socijaldemokracija izabrala je stranu davno prije krize. Odabrala je jasnu strategiju, a to je biti jedan od dva stupa neoliberalne politike u Europi. To se događa u grčkom slučaju, a to se događa i diljem Europe. Zato je laburistička stranka i srušena na izborima u Velikoj Britaniji, posebno u Škotskoj.

Ako su socijaldemokrati stupovi neoliberalizma, koga onda vidite kao saveznike u politici, možda Zelene?

Vjerujem da imamo dodirnih točaka sa Zelenima. Već surađujemo u Europskom parlamentu, a i grčki zeleni sudjeluju u grčkoj vladi i zauzimaju jasan stav protiv štednje i neoliberalizma. Zbog težine krize imamo socijalnu i političku polarizaciju i svaka politička snaga mora stoga zauzeti jasan stav. Danas je velik dio zelenih stranaka u brojnim europskim zemljama zauzeo jasan stav prema politici štednje. Moramo stoga ujediniti snage. U tom sam pogledu optimističan.

Jedno od obećanja je i ponovno pokretanje javne televizije, koju je bivša vlada zatvorila zbog mjera štednje. Hoće li, kao što se brojne kolege u Grčkoj pribojavaju, biti uspostavljena mnogo manja javna televizija?

Već smo u parlamentu kazali da nećemo napraviti javnu radioteleviziju čiji su temelji u vremenima prije krize. Dok su bivše vladajuće stranke upravljale televizijom, imali smo skandalozne slučajeve. Neke su zvijezde bile plaćene i po 20.000 eura po tjednoj emisiji. Dijelom je to bio klijentelizam, jer su ti novinari bili plaćeni da bi zauzvrat podupirali vladu, a velik dio problema je bio da je mlađa generacija novinara, koja je bila zaposlena na privremene ugovore, radila sve prljave poslove. Bili su robovi koji su radili golem posao, dok su zvijezde dobivale velike plaće. To više neće biti slučaj s novom televizijom. Svi novinari imat će uobičajene plaće i televizija se više neće temeljiti na onome iz prošlosti. Ona više nikad neće imati enormno plaćene zvijezde s jedne strane, a vrlo bijedno plaćene privremene radnike s druge. To se neće događati za vrijeme naše vlade.

U koaliciji s krajnje desnom strankom Nezavisni Grci. Znači li to da odustajete od obećanja popravljanja situacije za imigrante, s obzirom na to da Nezavisni Grci imaju izrazito protuimigrantski stav?

Prije svega, Nezavisne Grke ne bih okarakterizirao kao krajnju desnicu. Oni imaju taj populistički stav, ali nisu krajnja desnica. Naravno da nismo odustali od naše politike. Otvorili smo kampove za imigrante, i to više nisu zatvori kao što su bili donedavno. Pokušavamo i dalje poboljšati uvjete i pojednostavniti proces dobivanja azila. Nemamo problema s Nezavisnim Grcima što se tiče imigranata. Iako dolaze s drugog ideološkog spektra, ipak imaju realan pogled na politiku i ponašaju se realistično.

Je li istina da je ministar financija Janis Varufakis uklonjen iz izravnih pregovora s EU-om?

Nije istina da je uklonjen. Varufakis je integralni član pregovaračkog tima i kao takav je prije nekoliko dana posjetio europskog tajnika za ekonomiju i financijska pitanja Pierrea Moscovicija. Uloga medija u Varufakisovu slučaju posebno je jasan dokaz o propasti neoliberalnog narativa. On je jedan od najvećih ekonomista u Eurogrupi i najbolji ekonomist među ministrima financija EU-a, od kojih neki nisu ni ekonomisti. Kad nemaju racionalne argumente na grčke zahtjeve, kao što je uvođenje kolektivnih ugovora u privatnom sektoru, upotrebljavaju tračeve i u prvi plan stavljaju Varufakisov automobil, njegov način odijevanja, izostanak s večere s ministrima financija... To su gluposti.

Spremni smo razgovarati s Makedonijom, ali Gruevski nije konstruktivan

Nezavisni Grci žele utjecati i na vanjsku politiku. Jeste li spremni priznati Makedoniju pod imenom "Republika Makedonija"?

Što se tiče Makedonije, za tango je potrebno dvoje. Novi grčki parlament ne želi slijediti vanjsku politiku koju je nametnula bivša vlada. Želimo sjesti za stol i početi raspravljati o tom pitanju. Nadam se da će i druga strana biti spremna sjesti za stol s nama, ali moram reći da aktualna makedonska vlada Nikole Gruevskog do sada nije bila pretjerano konstruktivna da poboljša odnose dviju zemalja. Doduše, ni prijašnja grčka vlada nije učinila ništa da pomakne stvari s mrtve točke i prevlada predrasude. Stav svih parlamentarnih stranaka u Grčkoj, osim fašističkih, jest da je prihvatljivo službeno ime temeljeno na upotrebi imena Makedonija, ali povezano s geografskim pojmom.

Što to znači da ćete inzistirati na dosadašnjem imenu FYROM?

Ne, nikako. Ne mogu reći prijedlog konkretnog imena, ali ono mora odgovarati geografskom pojmu. U diskusiji s drugom stranom moramo pronaći način na koji ćemo to učiniti.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 

zabluda-je-da-ce-pohlepni-financijasi-stati-samo-na-grckoj.njihov-je-cilj-puno-veci-3222-3385.jpg

Mi smo u otvorenom srazu s oligarhijom. Prvi put u Grčkoj imamo doministra zaduženog za korupciju. On je već priveo pravdi 5000 velikih poreznih utajivača, što nikad nije provedeno u Grčkoj, kaže Janis Burnus, član Političkoga komiteta Sirize
Mi smo u otvorenom srazu s oligarhijom. Prvi put u Grčkoj imamo doministra zaduženog za korupciju. On je već priveo pravdi 5000 velikih poreznih utajivača, što nikad nije provedeno u Grčkoj, kaže Janis Burnus, član Političkoga komiteta Sirize
Foto: 
Robert Trc/Subversive