Izdanje:
Ivo Čagalj / Pixsell
Više od 104 milijarde kuna kratkoročnih i dugoročnih obveza, 15 posto viška radnika uz gotovo pet milijardi nagomilanih godišnjih gubitaka i subvencija, porazan je saldo koji se može iščitati iz Izvješća o poslovanju 63 trgovačka društva od posebnog državnog interesa u 2010. godini, što ga je neposredno pred parlamentarne izbore izradilo Ministarstvo financija, a čije najvažnije dijelove objavljuje Forum. To je bolna istina o državnim kompanijama koju nova Vlada još uvijek ne želi prihvatiti. Jer kako drukčije objasniti činjenicu da prve najavljene promjene nužne za izlazak iz krize idu prema uvođenju novih i povećanju postojećih poreza umjesto da se čim prije državna poduzeća pokušaju dovesti u red. Dovoljno je reći da se samo u stavkama gubitaka i subvencija krije gotovo pet milijardi kuna, koliko novi ministar financija Slavko Linić, barem u prvoj ruci pokušava uzeti proračunu. Međutim, neracionalno uzimanje kredita, uhljebljivanje podobnih na svim razinama, nepotizam i kriminal kao glavna obilježja funkcioniranja tvrtki u kojima je zaposleno 110 tisuća radnika i na koje otpada gotovo dvije trećine bruto domaćeg proizvoda, kao da nisu dovoljno jak motiv da se nakon dvadeset godina, koliko je bilo potrebno da se dovedu u ovakvo stanje, nešto konačno napravi. O kakvom se neučinkovitom sustavu radi najbolje govori podatak da na prosječno uloženih 100 kuna, ove kompanije uprihode tek 102 kune, što je izrazito niska stopa profitabilnosti. Među ova 63 poduzeća najveći gubitaši su Brodosplit, Autocesta Rijeka-Zagreb i Brodogradilište Kraljevica. Ukupan minus iznosi 2,2 milijarde kuna. Među dobitnicima prednjače Ina i HEP. I dok je HEP-u povoljna vremenska situacija pomogla da dođe u plus, upravo na primjeru Ine može se “pročitati” način poslovanja u državnom sektoru. Dok je bila pod upravom države, gubitak je premašivao 600 milijuna kuna, da bi nakon prenošenja prava na Mol Ina otišla u plus koji bi ove godine trebao biti veći od dvije milijarde kuna. Naravno da Mađari nisu toliko pametni pa da preko noći promijene trendove na svjetskom tržištu. Odgovor je u tome da su uspjeli stati na rep različitim interesima i političkim lobijima koji su omogućavali tzv. “kapilarna istjecanja” iz tvrtke koja su bila tolika da su gotovo ugušila čak i Inu. U crnu sliku uklapa se i dvije milijarde kuna subvencija koje su primile šest od pobrojane 63 kompanije. Novac je nestao negdje u kroničnom gubitku HŽ-a (1,5 milijardi kuna), Jadrolinije (306,4 milijuna kuna) i Croatia Airlinesa (98,8 milijuna kuna). Tako više neće ići. Stanje u državi se mora poboljšati jer nema alternative. Ali teško je očekivati da se do napretka može doći prazneći uvijek iste džepove u kojima i tako više nema ništa.
1. Grupa Brodosplit
dobit: - 427,3 mil. kn. broj radnika: 3553 višak radnika: 1700 dugovanja: 1,12 mlrd. kn.
Brodogradilište Brodosplit predvodi listu najvećih gubitaša u 2010. godini među 63 kompanije od posebne važnosti za državu. Brodosplit je u osnovnoj djelatnosti te godine zabilježio gubitak od 427,3 milijuna kuna, a grupa je ukupno - sa svim društvima - došla do 2,34 milijarde kuna minusa. Prema procjeni njemačkih konzultanata koji su za potencijalne kupce “snimali” stanje u kompaniji, od 3553 radnika njih najmanje 1700 je višak. Da bi bili na razini produktivnosti brodogradilišta u zapadnoeuropskim državama, 50 do 60 posto zaposlenih treba otići. Budući da je privatizacija zapela, a iz nove Vlade stižu najave da će biti raspisan novi natječaj, prodaja do sredine 2013. godine, do kada je EU dala rok, sve je više pod upitnikom tako da bi bez posla mogli ostati svi radnici u tvrtki koja je sustavno uništavana od 1990. godine.
2. ARZ
dobit: - 324,6 mil. kn. broj radnika: 757 višak radnika: 300 dugovanja: 7,8 mlrd. kn.
Autocesta Rijeka-Zagreb vjerojatno će se spojiti s Hrvatskim autocestama. Obje kompanije za upravljanje autocestama su prezadužene i ne mogu same vraćati sve više obveze. U 2010. godini gubitak je zbog tečajnih razlika udvostručen, a samo iduće godine na naplatu dolazi 650 milijuna kuna koliko iznose i prihodi ARZ-a. Ideja nove vlasti je da se izdvoji sektor naplate i održavanja te da se privatizira. Ostatak kompanije će se reorganizirati s ciljem da bude središnja tvrtka za prometnu mrežu. Restrukturiranje bi značilo i smanjenje broja zaposlenih barem za trećinu, a autoceste će se dati drugom koncesionaru (ponudit će se i mirovinskim fondovima) od čega se očekuje prihod u proračun od 3,5 milijarde eura. Prosječna plaća iznosi 3620 kuna.
3. Brodogradilište Kraljevica
Nekad su se ovdje proizvodili samo veliki brodovi, a danas se proizvode veliki gubici dobit: - 258,2 mil. kn. broj radnika: 439 višak radnika: 200 dugovanja: 1,06 mlrd. kn.
Stalno smanjenje prihoda i besperspektivnost gurnuli su Brodogradilište Kraljevica na listu onih koja će se sigurno gasiti ako ne budu prodana. Kako je zanimanje potencijalnih ulagača vrlo slabo, teško je očekivati da će se spasiti. Procjenjuje se da je ako se u nekom slučaju Kraljevica ipak održi, najmanje 200 radnika treba napustiti. Obveze tvrtke su na početku prošle godine premašivale milijardu kuna.
4. Grupa Brodotrogir
dobit: - 253,3 mil. kn. broj radnika: 1217 višak radnika: 600 dugovanja: 2,19 mlrd. kn.
Ista sudbina kao Kraljevicu čeka i brodogradilište Brodotrogir koje je također želio kupiti Danko Končar. Kratkoročne i dugoročne obveze su više od dvije milijarde kuna i zajednički je stav stav svih stručnjaka da brodogradilište u ovakvom obliku na tržištu ne može opstati. Procjenjuje se da je oko 600 radnika višak, a u 2010. zaposleno je 86 novih.
5. BI 3. maj grupa
dobit: - 243,5 mil. kn. broj radnika: 2643 višak radnika: 678 dugovanja: 4,42 mlrd. kn.
U riječkoj brodograđevnoj industriji 3. maj tehnološkim viškom već je proglašeno 678 radnika koji bi se trebali zbrinuti u idućih pet godina, ako BI 3. maj ne bude prodan ili ugašen. Inače, uz desetak tisuća izravno zaposlenih u brodogradnji, o njoj ovisi još najmanje 4000 srednjih i manjih tvrtki te obrta sa 137.000 radnika, tako da se procjenjuje da brodogradnja hrani praktički pola milijuna ljudi.
6. Croatia Airlines
dobit: - 156,6 mil. kn. broj radnika: 1071 višak radnika: 200 dugovanja: 1,43 mlrd. kn.
Unatoč povećanom broju putnika u zračnom prijevozu, Croatia Airlines nije uspjela ni ove godine biti u plusu. Gubitak u devet mjeseci 2011. iznosi 38,6 milijuna kuna što je, doduše, za 60 posto bolje u odnosu na 2009. godinu, ali s obzirom na pomoć države i dalje je jako loše. Subvencije su u 2010. iznosile 100 milijuna kuna. Tvrtka, pritom, stalno povećava broj zaposlenih. Tako je 2004. godine imala 955 radnika, a kraj ove godine dočekat će sa 1162 zaposlenih. Čekaju se dokapitalizacija i privatizacija. Procjenjuje se da je najmanje 250 radnika viška.
7. Grupa Petrokemija
dobit: - 136,1 mil. kn. broj radnika: 2238 višak radnika: 230 dugovanja: 855,4 mil. kn.
Povoljniju godinu za proizvodnju mineralnog gnojiva u kutinskoj Petrokemiji iskoristili su za poboljšanje rezultata poslovanja tako da je devet mjeseci kompanija završila u plusu 114 milijuna kuna. Ovo je jedna od rijetkih državnih tvrtki koja je smanjivala broj zaposlenih u odnosu na 2007. i to u troškovima za plaće za 10 posto, ali se računa da je radnika i dalje 10 posto previše. Na uloženih 100 kuna Petrokemija vraća 94 kune prihoda.
8. Hrvatske željeznice
dobit: - 68,5 mil. kn. broj radnika: 12.663 višak radnika: 2000 dugovanja: 3,41 mlrd. kn
Niti 1,6 milijardi kuna subvencija koje HŽ prima od države nije dovoljno da bi ova tvrtka bila u plusu. Štoviše, rezultati su sve gori, a poduzeće iz mjeseca u mjesec potresaju afere zbog kriminala. Procjenjuje se da je unatoč odlasku tristotinjak radnika koji su uz 130 milijuna kuna otpremnina napustili poduzeće, njih još dvije tisuće viška.
9. IPK Osijek grupa
dobit: - 55,9 mil. kn. broj radnika: 211 višak radnika: 210 dugovanja: 644,3 mil. kn.
10. đuro đaković grupa dobit: - 51,4 mil. kn. broj radnika: 858 višak radnika: 150 dugovanja: 410,5 mil. kn.
Unatoč padu prihoda od 14 posto u devet mjeseci prošle godine Đuro Đaković holding ipak se dokopao plusa od osam milijuna kuna. Međutim, pitanje je hoće li zaposlenost kapaciteta biti povećana iduće godine. Prema najavama, Đuro Đaković grupa bi ipak trebao imati mirniju godinu. Zaposlenost je na kraju 2011. godinu povećana na 950 radnika uz prosječnu plaću od 6443 kune, ali je najavljeno da će ih ove godine 300 otići u mirovinu.
11. Jadroplov
dobit: - 47,3 mil. kn. broj radnika: 50 višak radnika: 5 dugovanja: 224,3 mil. kn.
12. Croatia Banka
dobit: - 42,1 mil. kn. broj radnika: 295 višak radnika: 30 dugovanja: 1,75 mlrd. kn.
Brojne afere još prije desetak godina uzdrmale su Croatia banku u toj mjeri da se još uvijek nije vratila na stare pozicije.
13. Vjesnik
dobit: - 34,2 mil. kn. broj radnika: 399 višak radnika: 50 dugovanja: 106,2 mil. kn.
Nakon što je Hrvatska pošta kupila tiskaru Vjesnik ovu tvrtku čeka restrukturiranje, racionalizacija poslovanja i selidba. Koliko će radnika otići još je nepoznanica i ovisi o popunjenosti kapaciteta u tiskari. List Vjesnik, čiji je opstanak također upitan, najprije je prebačen pod Narodne novine, a sada se financira izravno iz proračuna. U Vjesnik novinama je zaposleno stotinjak ljudi.
14. Hrvatska radiotelevizija
dobit: - 16,4 mil. kn. broj radnika: 3433 višak radnika: 400 dugovanja: 693,6 mil. kn.
Na HRT-u planiraju broj zaposlenih srezati za 389 za što će izdvojiti više od 20 milijuna kuna otpremnina. Plaće će se smanjiti 10 posto. To je tek početak restrukturiranja ovog javnog medija koji bi trebao potrajati do 2014. godine.
15. Club Adriatic
dobit: - 16 mil. kn. broj radnika: 169 višak radnika: 20 dugovi: 53,4 mil. kn.
16. Imunološki zavod
dobit: - 12,6 mil. kn. broj radnika: 344 višak radnika: 60 dugovi: 95,3 mil. kn. Zbog velikih dugova i problema s financiranjem Imunološki se prije dvije godine našao na koljenima. Slijede dokapitalizacija i privatizacija.
17. Borovo grupa
dobit: - 5,9 mil. kn. broj radnika: 1178 višak radnika: 200 dugovi: 140,3 mil. kn.
Borovo se cijeli niz godina želi izvući iz okolnosti u kojima se našlo zbog rata. Pitanje je koliko dugo će država održavati status quo. Ipak, obveze su u 2010. godini smanjene za 5 posto.
18. Luka Vukovar
dobit: - 3,9 mil. kn. broj radnika: 78 višak radnika: 8 dugovanja: 0,6 mil. kn.
19. Zračna luka Rijeka
dobit: - 3,1 mil. kn. broj radnika: 79 višak radnika: 25 dugovanja: 5,3 mil. kn.
U zračnom prometu predviđa se ujedinjenje svih zračnih luka u jednu tvrtku kako bi se doveli do racionalnijeg poslovanja. Posebno to vrijedi za Zračnu luku Rijeka.
20. HOC Bjelolasica
dobit: - 2,9 mil. kn. broj radnika: 143 višak radnika: 30 dugovanja: 27,6 mil. kn.
Nakon požara koji je poharao HOC Bjelolasica krenula je obnova tog kompleksa. Posla neće biti za sve zaposlene.
21. ZTC
dobit: - 2,4 mil. kn. broj radnika: 186 višak radnika: 30 dugovanja: 4,4 mil. kn.
22. Park Prevlaka
dobit: - 992 tis. kn. broj radnika: 2 višak radnika: 0 dugovanja: 0,6 mil. kn.
23. Zračna luka Osijek
dobit: - 890 tis. kn. broj radnika: 45 višak radnika: 10 dugovanja: 8,3 mil. kn.
Osječki aerodrom ima gotovo dvostruko manje zaposlenih u odnosu na Rijeku. Međutim, broj putnika je i dalje premali da bi opravdao postojanje.
24. Hrvatske ceste
dobit: - 280 tis. kn. broj radnika: 431 višak radnika: 150 dugovanja: 6,33 mlrd. kn.
Nakon što se riješi problem s autocestama, Vlada će se sasvim sigurno pozabaviti s “manjim bratom” koji generira velike dugove koji se pokrivaju iz proračuna.
25. Hrvatske Autoceste
dobit: 0 kn. broj radnika: 2843 višak radnika: 1000 dugovi: 21,4 mlrd.kn.
HAC upravlja s imovinom teškom gotovo 23 milijarde kuna, a ukupne obveze na početku 2011. iznose 21,4 milijardu kuna. Ovakvo stanje neće još dugo potrajati. Ide se ili na koncesiju ili na spajanje, jer prezaduženi HAC iz svojih prihoda odavno ne može plaćati obveze.
26. Luka Rijeka
dobit: + 33 tis. kn. broj radnika: 935 višak radnika: 100 dugovi: 169,5 mil. kn.
Uz pomoć novog koncesionara filipinsko-američke tvrtke ICTSI u luci će se investirati 70 milijuna eura. Ako se sagradi brza pruga prema Zagrebu, Luku čekaju puno bolji dani. Broj zaposlenih je u nepunu godinu smanjen za stotinjak.
27. Brodarski institut
dobit: + 52 tis. kn. broj radnika: 171 višak radnika: 20 dugovi: 20 mil. kn.
28. HIT
dobit: + 54 tis. kn. broj radnika: 19 višak radnika: 2 dugovi: 0,4 mil. kn.
29. Brijuni rivijera
dobit: + 107 tis. kn. broj radnika: 3 višak radnika: 0 dugovi: 1,4 mil. kn.
30. Jadrolinija
dobit: + 854 tis. kn. broj radnika: 1726 višak radnika: 400 dugovanja: 601,9 mil. kn.
U riječkoj Jadroliniji su u 2010. godini za održavanje linija iz državnog proračuna primili 306,4 milijuna kuna. Tvrtka je opterećena i visokim dugovima jer je uz politička uhljebljivanja kadrova često služila i za spašavanje brodogradilišta narudžbama za gradnju brodova. Poslovnom politikom dobar dio radnika vezan je uz tvrtku ugovorima na određeno vrijeme, posebno pomorci koji rade kada ima dovoljno posla.
31. ZL Pula
dobit: + 1,99 mil. kn. broj radnika: 128 višak radnika: 40 dugovanja: 15,6 mil. kn.
32. Alan
dobit: + 2,6 mil. kn. broj radnika: 20 višak radnika: 4 dugovanja: 28,4 mil. kn.
33. ZL Zadar
dobit: + 2,9 mil. kn. broj radnika: 64 višak radnika: 16 dugovanja: 34,6 mil. kn.
Zbog investicija koje su u Zemunik došle posredstvom bivšeg ministra prometa Zadranina Božidara Kalmete ovaj aerodrom, smješten na sat i pol vremena vožnje od splitskog, dužan je 34,6 milijuna kuna.
34. Narodne novine
dobit: + 3,7 mil. kn. broj radnika: 539 višak radnika: 80 dugovanja: 120,9 mil. kn.
Narodne novine uspjele su zadržati zaštićenu poziciju na tržištu zbog čega su se brojne privatne tvrtke bunile. Izdvajanjem Vjesnika uspjeli su smanjiti troškove, ali prihodi su u 2010. pali gotovo za petinu. Prosječna plaća iznosila je 3,6 tisuća kuna.
35. Hrvatska lutrija
dobit: + 4,5 mil. kn. broj radnika: 1356 višak radnika: 100 dugovanja: 108,3 mil. kn.
Hrvatska lutrija je u 2010. godini smanjila ulaganja na minimalno, a po nalogu Vlade provedene su uštede na plaćama, reprezentaciji, najmu prostora i aparata, te tjelesnoj zaštiti vrijedne 23,5 milijuna kuna što je 28 posto više od plana. Trošak osoblja smanjen je za 9 posto.
36. Pleter - usluge
dobit: + 5,9 mil. kn. broj radnika: 50 višak radnika: 8 dugovanja: 16,5 mil. kn.
37. Grupa Viktor Lenac
dobit: + 6,2 mil. kn. broj radnika: 603 višak radnika: 50 dugovanja: 70,4 mil. kn.
Remontno brodogradilište i u 2011. zadržalo je razinu poslovanja iz 2010. i nakon četiri godine stečaja ušlo je u mirne vode. Nedavno je potpisan ugovor vrijedan 6,5 milijuna eura za NATO.
38. SKDD
dobit: + 8,3 mil. kn. broj radnika: 39 višak radnika: 5 dugovanja: 2,8 mil. kn.
39. Odašiljači i veze
dobit: + 8,4 mil. kn. broj radnika: 316 višak radnika: 30 dugovanja: 375,3 mil. kn.
40. Plovput
dobit: + 10 mil. kn. broj radnika: 264 višak radnika: 40 dugovanja: 16,6 mil. kn.
41. HROTE
dobit: + 11,3 mil. kn. broj radnika: 18 višak radnika: 2 dugovanja: 417,8 mil. kn.
42. AKD
dobit: + 12,8 mil. kn. broj radnika: 306 višak radnika: 40 dugovanja: 50 mil. kn.
43. Luka Ploče
dobit: + 15,5 mil. kn. broj radnika: 662 višak radnika: 150 dugovanja: 53,6 mil. kn.
Troškovi osoblja u 2010. godini iznosili su 54,7 milijuna kuna i povećani su za 6 posto. Ukupan broj stalno zaposlenih radnika smanjen je sa 675 na 662. Najviša isplaćena neto plaća iznosila je 19.000 kuna.
44. HKZP
dobit: + 16,6 mil. kn. broj radnika: 745 višak radnika: 0 dugovanja: 249,3 mil.kn.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe tek je formalno na ovom popisu budući da je pod europskom zračnom kontrolom.
45. Zračna luka Zagreb - grupa
dobit: + 22,6 mil. kn. broj radnika: 264 višak radnika: 30 dugovi: 47,6 mil. kn.
Zračna luka Zagreb uskoro će u koncesiju. Francuski ZAIC tvrdi da će sagraditi novu zračnu luku vrijednu 200 milijuna eura te da će u 30 godina uplatiti još toliko u proračun na ime koncesije.
46. ACI
dobit: + 23,1 mil. kn. broj radnika: 341 višak radnika: 50 dugovi: 78,2 mil. kn.
Zahvaljujući rastu broja nautičara ACI se još uvijek dobro drži iako ima velike obveze od 78 milijuna kuna,
47. Zračna luka Dubrovnik
dobit: + 23,4 mil. kn. broj radnika: 372 višak radnika: 80 dugovi: 158,8 mil. kn.
Zračna luka Dubrovnik imala je najveća ulaganja među domaćim aerodromima što joj sada donekle opterećuje poslovanje.
48. Hrvatske šume
dobit: + 23,5 mil. kn. broj radnika: 8136 višak radnika: 2000 dugovi: 690,2 mil. kn.
I Hrvatske šume uskoro bi mogle pod koncesiju, a pojedini dijelovi kompanije možda će ići i u privatizaciju. Hrvatske šume su pete po broju zaposlenih na ovom popisu tvrtki od posebne važnosti, dok su po prihodima na devetom mjestu. Procjenjuje se da je svaki četvrti radnik u ovoj kompaniji zapravo višak.
49. Kapitalni fond
dobit: + 23,7 mil. kn. broj radnika: 0 višak radnika: 0 dugovanja: 99,5 mil. kn.
50. Hrvatska pošta
dobit: + 30,2 mil. kn. broj radnika: 10.404 višak radnika: 500 dugovanja: 479,8 mil. kn.
Hrvatska pošta već je riješila problem viška od petsto zaposlenika uz pomoć otpremnina koje su prosječno iznosile 160 tisuća kuna. Od 2008. godine otišlo je više od 1,6 tisuća zaposlenika s ciljem da se spremno dočeka 2013. godina i liberalizacija tržišta poštanskih usluga. U sklopu tog restrukturiranja smanjena je potreba za administrativnim osobljem pa je dvije tisuće radnika iz administracije prebačeno u operativne poslove. Neslužbene procjene kažu da je još barem 500 njih viška.
51. Zračna luka Split
dobit: + 33,8 mil. kn. broj radnika: 372 višak radnika: 80 dugovanja: 61,3 mil. kn.
52. Podzemno skladište plina
dobit: + 35,5 mil. kn. broj radnika: 56 višak radnika: 5 dugovanja: 9 mil. kn.
53. Croatia Osiguranje
dobit: + 43,6 mil. kn. broj radnika: 2850 višak radnika: 300 dugovanja: 405,2 mil.kn.
Uz Janaf Croatia osiguranje je favorit za privatizaciju. Problem je što ni osiguravateljima ne cvjetaju ruže. Ukupan broj stalno zaposlenih radnika iznosio je 2850 zaposlenika, što je u odnosu na 2009. neznatno smanjenje. Problem s radnicima je još uvijek nepovoljna struktura tako da bi trebalo smanjiti broj zaposlenih na neproduktivnim radnim mjestima, a povećati u prodaji. Audio je vlasnik 80 posto tvrtke.
54. Hrvatska Poštanska Banka
dobit: + 52,2 mil. kn. broj radnika: 1051 višak radnika: 200 dugovi: 13,8 mlrd.kn.
U aferi “bankomat” iz Hrvatske poštanske banke izvučeno je oko 300 milijuna kuna koje itekako nedostaju u bankovnoj bilanci. Jedna od ideja kako bi se Hrvatska poštanska banka mogla napraviti učinkovitijom je da se spoji s Croatia osiguranjem što, međutim, kritičari smatraju lošim rješenjem zbog različitih djelatnosti dviju kompanija.
55. Grupa Uljanik
dobit: + 75,4 mil. kn. broj radnika: 2759 višak radnika: 200 dugovanja: 1,61 mlrd. kn.
Unatoč velikim dugovima, Uljanik je svijetla strana hrvatske brodogradnje i primjer kojim putem su trebali ići i ostali škverovi. Zbog investicija i modernizacije proizvodnje pulsko brodogradilište najmirnije će dočekati sredinu 2013. i ulazak u Europsku uniju.
56. Fina
dobit: + 77,3 mil. kn. broj radnika: 2990 višak radnika: 100 dugovi: 158,6 mil. kn.
Tijekom 2010. godine trošak osoblja u Fini smanjen je za 23 posto na 344,1 milijun kuna što je u strukturi rashoda još uvijek velikih 45 posto. Ukupan broj stalno zaposlenih radnika smanjen je za čak 32 posto, tako da ih je 2990.
57. Podravka
dobit: + 84,1 mil. kn. broj radnika: 6570 višak radnika: 600 dugovi: 2,25 mlrd.kn.
Podravka se izvukla, opći je zaključak, iako je ova tvrtka bila u ozbiljnim problemima nakon brojnih afera. Država je kao najveći manjinski dioničar uspjela stabilizirati tvrtku, ali ostaje problem velikih dugova i viška broja zaposlenih.
58. Hrvatske Vode
dobit: + 99,6 mil. kn. broj radnika: 793 višak radnika: 100 dugovi: 877,7 mil. kn.
Unatoč tome što cilj poslovanja Hrvatskih voda nije ostvarivanje dobiti već obavljanje društveno neophodne djelatnosti, treba paziti na broj zaposlenih, U 2010. donacije države bile su 640,7 milijuna kuna što je tri posto manje nego 2009.
59. Janaf
dobit: + 106,4 mil. kn. broj radnika: 394 višak radnika: 80 dugovanja: 159,4 mil. kn.
Premda je dobit Janafa u devet mjeseci ove godine srezana za gotovo 50 posto, ova je kompanija jedna od državnih uzdanica u predstojećem razdoblju - bilo za prodaju bilo za ostvarivanje dobiti čemu je u velikoj mjeri pridonijelo povećanje posla za rafinerije u Pančevu, u Srbiji, te u Bosanskom Brodu, u BiH.
60. Plinacro
dobit: + 135,7 mil. kn. broj radnika: 266 višak radnika: 30 dugovanja: 2,56 mlrd. kn.
Grupa Plinacro uložila je 1,4 milijarde kuna investicija, gotovo sve u transportu plina tako da su u 2010. godini izgradili 300 kilometara novih plinovoda,
61. Končar EI Grupa
dobit: + 186 mil. kn. broj radnika: 3938 višak radnika: 100 dugovanja: 856,8 mil. kn.
62. Hrvatska Elektroprivreda - grupa
dobit: + 1,43 mlrd. kn. broj radnika: 14.041 višak radnika: 2000 dugovanja: 8,39 mlrd. kn.
Različite su procjene o višku radnika u HEP-u - od 600 koliko je rekla Uprava do više od 2000.
63. INA Matica
dobit: + 1,77 mlrd. kn. broj radnika: 9877 višak radnika: 1500 dugovanja: 14,77 mlrd. kn.
Ina se probudila iz minusa od 600 milijuna kuna odmah nakon što je upravljanje tvrtkom preuzeo mađarski Mol i prekinuo odljev novca. Ove godine, najave su, dobit će biti još veća tako da se tolerira višak radnika.
Državna agencija šuti o privatizaciji kompanija
Audio taji koje tvrtke prodaje
Prethodna vlada pod vodstvom Jadranke Kosor još je prošle godine najavila da će prodati manjinske udjele u tvrtkama u kojima je vlasnik do 25 posto. Tom je prilikom rečeno da postoje 394 takva društva, da je 31 tvrtka s udjelom od 25 do 50 posto te 59 tvrtki u kojima je država većinski vlasnik. Niti riječi o kojim poduzećima je riječ. Do danas se ništa bitno nije promijenilo. Agencija za upravljanje državnom imovinom (Audio) tek je konstatirala na svojim web stranicama da do 24,9 posto država ima udjele u 346 društava, do 49,9 posto ih je 30, te 56 tvrtki u kojima je većinski vlasnik. Ono što je poznato je da nominalna vrijednost udjela do 25 posto iznosi više od 1,1 milijarde kuna, ali popis imovine još nije sastavljen. Zadnja javna odluka Audija je prodaja Dalmacijavina izraelskom poduzetniku Salamonu Berkowitzu te da se kreće u privatizaciju Lipika. Naime, dolaskom Tomislava Bobana s mjesta zamjenika ravnatelja agencije na njeno čelo ne samo da su sjednice postale tajne, nego o tome što se odlučilo nisu izdana niti priopćenja tako da nije poznato što se iza zatvorenih vrata odlučivalo, koje su tvrtke prodane, a koje su se pokušale prodati, a da nije bilo zainteresiranih. Poznato je tek da prethodni pokušaji prodaje tih kompanija nisu dobro završili poput javnih dražbi na Zagrebačkoj burzi od čega se uprihodilo tek 8,3 milijuna kuna, najviše od prodaje malog udjela Zagrebačke banke. Nova vlast kaže da bez obzira na pozive Europske banke za obnovu i razvoj kao i većem gospodarskom rastu koje su postigle države koje su okončale privatizaciju - neće biti masovne prodaje. Stidljivo se spominju manji udjeli u tvrtkama poput Podravke ili Končara. Što se tiče većih tvrtki koje su u većinskom vlasništvu, moguća je privatizacija tek nekih njihovih dijelova. Prošla HDZ-ova Vlada najavila je da će privatizirati dijelove Janafa i Croatia osiguranja, ali je nakon parlamentarnih izbora - barem zasad - i to palo u vodu.