Danke, narod.hr - prijetnje Nenadu Zakošeku na tribini u Berlinu: "Izvadit ću pištolj!"

Nenad Zakošek, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, grubo je izvrijeđan u utorak navečer tijekom izlaganja na tribini u Berlinu, a prijetilo mu se i fizičkom likvidacijom.

Nezadovoljan posjetitelj skupa, koji se predstavio kao "Hrvat s dugogodišnjim boravkom u Njemačkoj", zaprijetio je Zakošeku da će "izvaditi pištolj" te da će ga pronaći i u Zagrebu. Na sreću, agresivni posjetitelj nije ostvario svoj naum, nego je na kraju svoje tirade i prijetnji bijesno napustio dvoranu.

Kako doznajemo od sudionika tribine, situacija nije bila ugodna, ali je ipak sve dobro završilo. Za sada.

Nimalo ugodan incident dogodio se tijekom tribine "Solidarnost u akciji protiv desnog ekstremizma: aktivistička i filantropska inovacija iz Hrvatske", koju su zajedno organizirali Zaklada za ljudska prava i solidarnost "Solidarna", Heinrich Boell Stiftung i Institut za političku ekologiju.

"Primijetio sam dvojicu ljudi koji su sjeli u prvi red. Kada sam završio prezentaciju, jedan od njih postavio mi je dva pitanja. Jedno o tome što mislim o slučaju 'lex Perković' i zašto se štiti 'udbaškog ubojicu', a drugo zašto se štiti 'socijalfašiste' kao što je Tito. Odgovorio sam o 'lex Perkoviću', a za 'socijalfašista' sam rekao da se s tom kvalifikacijom ne slažem. Počeo se derati i prijetiti, pozvao me čak da izađemo van i riješimo stvar. Na kraju je rekao da će me potražiti u Zagrebu i izjurio iz dvorane", ispričao nam je Zakošek nakon povratka u Zagreb.

Napad tisuću kilometara od Hrvatske Zakošeka zapravo i nije previše začudio. Kaže da je samo šteta što dotični nije izdržao u dvorani i što se – umjesto prijetnjama – nije pokušao  suprotstaviti argumentima.

"To pokazuje koliko se lako s riječi može prijeći na djela. Incident je zapravo potkrijepio naše teze o tome koliko je doista ojačao desni ekstremizam", upozorava Zakošek.

Ivan Blažević iz Zaklade "Solidarna" bio je također jedan od govornika na tribini. Slikovito nam je prepričao incident i dotičnog muškarca koji se "derao, prijetio i govorio da će izvaditi pištolj da bi na kraju bijesno bacio mikrofon i izletio iz dvorane".

"Predstavio se kao 'Hrvat, rođen u Njemačkoj'. Kasnije se pokazalo da čovjek koji je sjedio do njega ipak nije njegov kompanjon, nego je napustio dvoranu iziritiran agresivnim nastupom dotičnog i na njemačkom jeziku komentirao: 'Ovo je Balkan' te da ne želi biti na takvom skupu", ispričao nam je Blažević.

I za Vedrana Horvata, izvšnog direktora Instituta za političku ekologiju, to je bilo neugodno iskustvo, ali kaže da je publika dobro reagirala te da je nakon incidenta nastavljena tribina još pola sata.

"Riječ je bila o čovjeku, pedesetogodišnjaku, za kojeg nisam siguran je li spontano reagirao ili je to bilo učinjeno s planom. Zapazio sam ga još tijekom tribine da fotografira slajdove koje smo puštali, a na kojima su bili primjeri desnog ekstremizma u Hrvatskoj. Ne mogu ocjeniti je li fotografirao za osobnu arhivu ili mu je trebalo za nešto drugo", kaže Horvat.

U publici je bilo pedesetak posjetitelja, među kojima mnogo Nijemaca, ali i Hrvata koji tamo žive posljednjih godina, a dio njih od početka 1990-ih. Od poznatijih, bio je publicist Boris Buden i književnica Mima Simić.

Incident nije bio tek puka adrenalinska reakcija nervoznog posjetitelja. Događaju je prethodila prava haranga radikalno desnih i klerikalnih hrvatskih internetskih portala koji su danima prije skupa objavljivali huškačke tekstove o sudionicima tribine, na kojoj su osim Zakošeka, Blaževića i Horvata govorile i kiparica Nika Radić iz inicijative Kulturnjaci 2016. te Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj i članica Upravnog odbora Zaklade "Solidarna".

Prljavu kampanju pokrenuo je još 16. veljače portal narod.hr čiji je izdavač udruga "U ime obitelji" na čelu sa Željkom Markić. Ispod benignog naslova "Berlin: GONG, Solidarna i Zakošek – o 'desnom ekstremizmu' u Hrvatskoj", krije se tekst koji – uz najavu tribine – svojim čitateljima nudi i bujicu difamiranja sudionika tribine. Tako se zaklada Heinrich Boell povezuje s multimilijarderom Georgom Sorosom, koji je desnici oduvijek trn u oku, a govornike se pokušava oblatiti nizom insinuacija i podmetanja. Za Vedrana Horvata se kaže da je "kao član Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva sudjelovao u dvojbenim odlukama financiranja organizacija civilnog društva u Hrvatskoj". Za inicijativu Kulturnjaci 2016. stoji da "nakon pada SDP-a, prosvjeduje protiv nove vlasti osobito nakon otvaranja brojnih afera u financiranju tzv. kulturnih projekata". Ničim  izazvana, autorica teksta u sve uvlači i glumicu Uršu Raukar, koja nije bila gošća tribine, ali njezina fotografija uz Zakošekovu poput potjernice stoji na početku teksta. Narod.hr nije ostao dužan ni Zakladi "Solidarna" nazivajući je "parapolitičkom organizacijom koju čine pojedinci koji godinama izvlače novac iz državnog proračuna i blate Hrvatsku u inozemstvu" te da je riječ "uglavnom o kompromitiranim kadrovima iz vremena bivšeg jugoslavenskog komunističkog sustava". Sve je začinjeno linkovima na prethodne tekstove sličnog "novinarskog" profila.

Nakon portala narod.hr, hajka se razlila po raznim opskurnim portalima. Tako nekoliko njih, među kojima je i portal Hrvatskoga kulturnog vijeća, prenose tekst potjernicu izvjesnog Zorana Čapalije – Čaplje pod naslovom "Pojedince i skupine koje djeluju protiv hrvatskih nacionalnih interesa treba raskrinkati i onemogućiti u njihovom djelovanju". Uradak je podebljan Power point-prezentacijom poput "Piramide zla" koja ugrožava hrvatski narod te popisa današnjih razarača Hrvatske, među kojima su i "protuhrvatske nevladine udruge". Ingeniozni autor u poduži tekst stavlja i sudionike tribine u Berlinu koristeći ih kao primjer kako se domaće nevladine organizacije povezuju sa stranim financijerima "u borbi protiv svega što je hrvatsko".

O komentarima ispod tih tekstova ne vrijedi trošiti riječi. Stoje i dan-danas.

Očito je mržnja s tih internetskih portala postala hrvatski izvozni proizvod. Danas Berlin. A sutra?

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu