Budući da je i njemački CDU pozvao Klub europskih pučana da glasa protiv, očekuje se kako će pred Europski parlament u rujnu doći izmijenjeni prijedlog Direktive o autorskom pravu Foto: Europski parlament
Većina od 627 prisutnih zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu glasalo je protiv prijedloga Odbora za pravosuđe (JURI) da pregovori između Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i Europske komisije o Uredbi o autorskim pravima mogu početi odmah. To znači da će se o spornim dijelovima Uredbe nastaviti raspravljati sve do plenarne sjednice Europskog parlamenta u rujnu, a za očekivati je da se do tada prijedlog teksta Uredbe značajno izmijeni. Grupa zastupnika i zastupnica Parlamenta zatražilo je glasanje o prijedlogu kako bi dobio potvrdu za brže donošenje Uredbe, ali je u četvrtak 318 zastupnika glasalo protiv, nasuprot 278 zastupnika i zastupnica koji su bili za ovakav prijedlog, uz 31 suzdržanih.
Ovo je drugi put u povijesti Europskog parlamenta da je srušen mandat parlamentarnog odbora na temelju pravila 69c za međuinstitucionalne pregovore.
Direktiva nije samo podijelila Parlament, nego i klubove zastupnika jer je dio pučana i socijalista glasao protiv prijedloga. Od hrvatskih zastupnika, svi članovi kluba europskih pučana - Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Željana Zovko i Marijana Petir - glasali su za rezoluciju, dok su Ivan Jakovčić i Jozo Radoš iz kluba liberala i demokrata, Davor Škrlec iz Zelenih, Tonino Picula i Biljana Borzan iz kluba socijalista i demokrata te Ruža Tomašić iz kluba konzervativaca i reformista glasali su protiv prijedloga.
Ivana Maletić ranije je najavljivala kako ostavlja mogućnost da glasa protiv Uredbe, ali je stranačka stega ipak bila snažnija.
Prijedlog u četvrtak nije prošao unatoč srčanoj obrani izvjestitelja za pravna pitanja pučana Axela Vossa, koji je u četvrtak kazao da Uredba predstavlja "kraj iskorištavanja europskih umjetnika na internetu". "Govorimo o velikim američkim kompanijama poput Googlea i Facebooka, koje zarađuju golem novac na leđima europskih kreativaca i to moramo spriječiti." Dodao je da je u pitanju široka kampanja protiv Uredbe i da su se Facebookovi i Googleovi izaslanici družili s djecom zastupnika. "Cilja kampanja protiv Direktive bazirana je na laži", kazao je Voss.
CDU protiv
On je, međutim, izgubio podršku u vlastitoj stranci jer je njegovastranka CDU, kojoj pripada i kancelarka Angela Merkel, večer prije glasanja zajedno sa sestrinskim CSU uputila pismo svim zastupnicima pučana u kojem ih traže da ne glasuju za predloženi tekst Uredbe jer će unazaditi sav trud koji je uložen u razvijanje start-up ekosustava i uvjeta tržišnog natjecanja koja im omogućavaju da opstanu pored velikih platformi poput Googlea. Stoga je za očekivati da će biti dosta pregovaranja na jesen.
Catherine Stihler, članica socijaista i demokrata te izvjestiteljica o unutarnjem tržištu i zaštiti potrošača, odgovorila mu je da "konačni tekst treba balans koji mu nedostaje".
"Posebno zabrinjavaju posljedice članka 13. na slobodu izražavanja, o čemu su govorili stručnjaci poput UN-ova izvjestitelja o ljudskim pravima Davida Kayea ili izumitelja 'world wide weba' Tima Bernersa – Leeja", kazala je Stihler, dodajući da je gotovo milijun građana potpisalo peticiju protiv ovakve Uredbe.
Članci 11. i 13. najsporniji su u prijedlogu Uredbe. Članak 11. propisuje plaćanje naknade internetskih servisa za svaku postavljenu poveznicu na vijest do 20 godina starosti. Komisija se nada da će tako novac doći do izdavača, odnosno do kreatora originalne vijesti. Ali, kako navode na stranicama organizacije Europska digitalna prava (EDRi), novac ne samo da neće doći do izdavača, nego će internetski servisi predvođeni moćnim Googleom jednostavno isključiti brojne portale ili vijesti kako bi uštedjeli na troškovima, što će u konačnici dovesti do propasti manjih portala, a čitatelji neće moći doći do bitnih informacija. Vijesti će, upozoravaju, dolaziti samo od velikih izdavača što će dovesti do nestanka pluralizma i mnogo veće mogućnosti manipulacije javnim mnijenjem.
Članak 13., tvrdi ERDi, ali i brojne druge organizacije i zastupnici u Europskom parlamentu koji su se suprotstavili ovom prijedlogu, dovest će do još veće cenzure jer su internetski servisi prema njemu obavezni uvesti automatsko prepoznavanje i filtriranje postavljenih sadržaja na stranicama, a to znači kontrolu nad svime što građani Unije postavljaju na stranice. Time se, između ostalog, potpuno zabranjuje korištenje nečijeg djela.
Europski sud pravde donio je presudu kojom potvrđuje da je motrenje i filtriranje sadržaja protivno slobodi izražavanja i krši pravo na privatnost. Obaveza je da se implementira softver koji će pratiti i filtrirati sav sadržaj koji propisuje članak 13., a već je i dobio i ime – “cenzorski stroj“. Jim Killock, izvršni direktor britanskog Open Right’s Groupa naveo je za BBC da će članak 13. uvesti režim "Robo – copyright" u kojem će strojevi odlučivati što je zabranjeno, ne obazirući se na zakone o zaštiti privatnosti. "Na žalost, dok strojevi znaju prepoznati dvostruka postavljanja Beyonceinih spotova, oni ne mogu prepoznati parodije, razumjeti 'memove' koji koriste fotografije pod autorskim pravima ili imati bilo kakvu kulturološku procjenu što kreativni ljudi rade", rekao je Killock.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu