Naveden je - u Hrvatskoj malo poznati podatak UNHCR-a - da je u rujnu zabilježeno 1.078 prijavljenih kolektivnih protjerivanja iz Hrvatske u Srbiju, a njih još 809 u periodu od 1. do 14. listopada Foto: No Name Kitchen
Hrvatska policija nastavlja koristiti silu protiv migranata kako bi ih vratila u susjedne zemlje nakon što su neovlašteno prešli državnu granicu, navodi Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) u svojem najnovijem periodičnom izvještaju koji obuhvaća 14 država posebno pogođenih migracijskim valom
Izvještaj se odnosi na situaciju u rujnu i listopadu ove godine, a temelji se na intervjuima s predstavnicima nadležnih tijela kao i podacima državnih i međunarodnih institucija, nevladinih organizacija i novinskim tekstovima.
FRA navodi da Ministarstvo unutarnjih poslova i dalje onemogućava pučkoj pravobraniteljici pristup informacijama o policijskom postupanju te podsjeća da su UNHCR, Vijeće Europe i 23 zastupnika Europskog parlamenta pozvali Hrvatsku da
istraži navode o kolektivnom protjerivanju migranata i prekomjernoj upotrebi sile od strane policijskih službenika o čemu postoje svjedočenja više od dvije godine.
Samo 203 osobe dobile međunarodnu zaštitu
Naveden je - u Hrvatskoj malo poznati podatak UNHCR-a - da je u rujnu zabilježeno 1.078 prijavljenih kolektivnih protjerivanja iz Hrvatske u Srbiju, a njih još 809 u periodu od 1. do 14. listopada.
Pozivajući se na podatke MUP-a, FRA navodi i da je u Hrvatskoj tijekom posljednja dva mjeseca podneseno 193 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u usporedbi s oko 273 zahtjeva u istom razdoblju prošle godine.
„Unatoč malom broju zahtjeva za azil, postupak azila traje duže od dvije godine. U prvih deset mjeseci ove godine, samo je 203 podnositelja zahtjeva dobilo međunarodnu zaštitu“, stoji u izvještaju.
Pristup azilu u Hrvatskoj i dalje je ograničen, navodi FRA. Prema Isusovačkoj službi za izbjeglice, policijski službenici su rekli tražiteljima azila na granici da nemaju vremena zaprimiti njihove zahtjeve za azil i uputili ih da nastave prema graničnom prijelazu Bregana između Hrvatske i Slovenije.
Za razliku od hrvatskih vlasti koje relativiziraju pisanje medija, FRA kao relevantan izvor informacija citira portal BalkanInsight o tome da je nekoliko osoba ozlijeđeno tijekom incidenta na hrvatsko-bosanskoj granici kod Maljevca, nakon što je više od 200 migranata, uključujući žene i djecu, blokiralo glavnu cestu nadajući se da će im biti dopušten ulazak u Hrvatsku. Hrvatski policajci upotrijebili su suzavac i palice protiv ljudi koji su prosvjedovali bacajući na njih kamenje, a brojni ljudi štrajkali su glađu, citira FRA.
U dijelu izvještaja koji govori o uvjetima prihvata migranata i odnosu prema ranjivim skupinama, FRA navodi informacije koje su istraživači dobili u razgovorima s predstavnicima Društva za psihološku pomoć i Rehabilitacijskog centra za stres i traumu.
Nedovoljna podrška migrantima
Među problemima, ističe se nedostatak prevoditelja i definiranih standarda za prevoditelje koji su angažirani u postupcima savjetovanja i psihoterapije. I dalje je neriješeno pitanje pristupa zdravstvu za tražitelje azila i osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita.
Još uvijek ne postoji ni protokol za prepoznavanje ranjivih osoba, a žrtve mučenja često su smještene zajedno s općom populacijom tražitelja azila. Usluge podrške su neredovite, posebno nakon što je smanjeno financiranje specijaliziranih nevladinih organizacija, stoji u izvještaju Agencije EU za temeljna prava.
Zabilježeno je i da je Vlada donijela odluku o postavljanju betonskih prepreka i kanala na dodatanih 13 mjesta na granici s Bosnom i Hercegovinom pravdajući to sprječavanjem ilegalnih prelazaka, boljim nadzorom granice i suzbijanjem krijumčarenja, ali i to da je Vlada usvojila Protokol o liječenju djece bez pratnje.
Ispod radara nije prošlo ni razmimoilaženje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Vlade oko tzv. Marakeškog sporazuma. Pozivajući se na pisanje portala EURACTIV, FRA navodi da je Hrvatska - uz Bugarsku, Mađarsku, Austriju, Poljsku i Češku – jedna od šest država koja je signalizirala da neće potpisati UN Global Compact za sigurnu, urednu i redovnu migraciju, odnosno da se tome usprotivila predsjednica države dok je Vlada „ipak spremna to učiniti“.
Potaknuta velikim izbjegličkim valom, Europska komisija zatražila je od Agencije EU za temeljna prava da od početka 2015. redovito prikuplja i ažurira podatke o pravima osoba koje dolaze u države članice.
FRA prikuplja podatke o tome kako države poštuju temeljna prava izbjeglica, tražitelja azila i migranata, o situaciji na granici, postupku azila i vraćanja, zaštiti djece, o prihvatu i pritvaranju migranata, pravnom, političkom i društvenom kontekstu te o govoru mržnje i nasilju prema migrantima. Uz Hrvatsku, periodični izvještaji pokrivaju i Austriju, Bugarska, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Španjolsku i Švedsku.