Izjava protiv Istanbulske konvencije – tko instrumentalizira HAZU?

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u srijedu navečer poslalo je izjavu nacionalnoj novinskoj ageniciji Hini u kojoj oštro kritizira Istanbulsku konvenciju o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilju u obitelji zamjerajući joj navodno rodnu ideologiju. Članovi Vijeća traže da se Istanbulska konvencija ne ratficira „s ideološki spornim formulacijama“, nego da se one izostave, ili da se Konvencija uopće ne ratificira nego da se „hrvatskim zakonima zaštite sve žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom“.

Zahtjev je upućen predsjednici države Kolindi Grabar Kitarović, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, svim saborskim zastupnicima i premijeru Andreju Plenkoviću.

Zahtjev je već osudila Ženska mreža Hrvatske prozivajući HAZU da se time svrstala u vjerske fundamentaliste, a protiv prava žena čime „u potpunosti gubi svoj kredibilitet i svrhu“.

I doista, u javnosti se može steći dojam da je riječ o službenom stavu HAZU, odnosno da izjavu podržava većina akademika na zagrebačkom Trgu Nikole Šubića Zrinskog, gdje je sjedište HAZU, ali  - nije tako. Od 13 akademika, članova vijeća, njih osam nisu ni na koji način podržali Izjavu. Dvojica su bili protiv, a šestorica uopće nisu bili na sjednici kada se o tome raspravljalo. Većinu koja je izglasala Izjavu činili su u preko 90 posto članovi Znanstvenog vijeća  koji nisu članovi HAZU.

Članovi Znanstvenog vijeća, istina, jesu i akademici, ali samo manjim dijelom, i tako je sa svim vijećima u HAZU koja se bave raznim područjima, a ima ih dvadesetak. Znanstvena vijeća mogu direktno istupati u medijima, ne trebaju proći potvrdu ni Predsjedništva ni Skupštine HAZU, a njihova priopćenja ne trebaju se slati ni preko Odjela za odnose s javnošću HAZU.

Većina akademika nije bila na sjednici

Ovo konkretno vijeće za obrazovanje i školstvo ima više od 150 članova, od čega je samo 13 akademika, a i oni – kako smo doznali u razgovoru s njima – većinom ili nisu bili na sjednici 11. prosinca kada se o njoj odlučivalo ili su bili protiv sporne Izjave. Dio ih je, kako su nam rekli, sam tekst Izjave vidjeli nakon što je ona objavljena u medijima, a neki su o njoj doznali tek od nas.

Pored 13 akademika, ostali članovi Znantvenog vijeća, a tih je velika većina – više od 130, stručnjaci su iz pojedinih područja i nisu članovi Akademije ni u kojem obliku – uglavnom su to nastavnici osnovnih i srednjih škola, sveučilišni profesori, dio njih dolazi iz privrede, a ima i predstavnika nacionalnih manjina.

Svi članovi Znanstvenog vijeća imaju jednaka prava otvarati neke društveno relevantne teme, ravnopravno raspravljati i u konačnici glasati. Svaki glas je ravnopravan i jednako vrijedan bilo da je riječ o akademiku ili nastavniku iz neke lokalne škole. Konkretno to znači  - i da su svi akademici bili na sjednici (a nisu!) i da su svi bili protiv - opet bi se mogla donijeti istovjetna Izjava ako bi preostala većina ostalih  to podržala.

Od 13 akademika, na sjednici nisu bili, i to su nam potvrdili, akademici Krešimir Nemec, Mladen Obad Šćitaroci, Leo Budin, Tomislav Raukar i Ivica Kostović, kao ni Zoran Juranić. Neki od njih su nam rekli da su se već duže vrijeme pasivizirali nezadovoljni stanjem u Vijeću odnosno Akademiji, a samo je akademik Juranić želio detaljnije objasniti svoj stav.

Juranić: Ograđujem se od izjave

„Pojma nemam o izjavi. Nisam bio na sjednici. Ograđujem se od Izjave“, izjavio je akademik Zoran Juranić za Forum.

S druge strane, dva akademika s kojima smo razgovarali bila su ipak na sjednici kada se raspravljalo o Izjavi oko Istanbulske prije dva tjedna, ali su bila protiv – Dubravko Jelčić i Ranko Matasović, svaki iz svojih razloga.

„Protiv sam Izjave jer ona nekonzekventna i u dijelovima nekompetentna i nekompletna, a ja na takve stvari ne pristajem“, rekao nam je kratko akademik Jelčić.

Ranko Matasović, najmlađi među akademicima, rekao nam je da je o konačnoj verziji Izjave doznao iz medija, a da je na samoj sjednici bio protiv da Znanstveno vijeće uopće izlazi s izjavom o Istanbulskoj konvenciji.

„To nije naš posao. Naš bi cilj trebao biti da pružimo konstruktivnu pomoć timu koji radi na Kurikularanoj reformi“, rekao je akademik Matasović, koji je ljetos imenovan na mjesto drugog potpredsjednika Znanstvenog vijeća, ali je u međuvremenu već podnio ostavku na tu dužnost.

Od svih naših sugovornika akademika do kojih smo uspjeli doći samo su predsjednik Znanstvenog vijeća Vladimir Paar i njegov zamjenik Vladimir Bermanec potvrdili da su bili na sjednici, barem na jednom njezinom dijelu, i da podržavaju Izjavu protiv Istanbulske konvencije.

Paar: To je demokracija

„Nisam bio tom dijelu sjednice, ali podržavam Izjavu jer mislim da je ona umjerena s obzirom na stanje u našem društvu, postignuto je suglasje“, kazao nam je Bermanec.

Akademik Paar, pak kaže da nije sudjelovao u tehničkim stvarima oko Izjave, pa ju je formalno prema javnosti potpisao Bermanec, ali da podržava Izjavu, posebno jer je ona odraz volje većine u Vijeću „kao svugdje u demokracijama“.

„Naša Izjava je na tragu stava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Što se tiče zaštite žena to treba podržati, ali ne i te ideološke elemente. Neki u Vijeću su bili za još radikalniju izjavu, mogao bi čak reći mnogo njih, a neki da se uopće ne ide s time, i na kraju je nađeno suglasje. Tako je i u Saboru, odlučuje većina i ja ju podržavam“, objašnjava Paar.

Za njega je vrijednost rada Vijeća upravo u toj raznolikosti mišljenja, a to što se dio akademika pasivizirao i ne dolazi na sjednice, Paar je rekao da misli da nije baš tako te da je „demokracija to da dođete na sjednicu i iznesete stav, a da ako ne dolazite na sjednice  - to nije demokracija“.

Tajnica Znastvenog vijeća  Antonia Sikavica Joler, inače profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Prvoj gimnaziji, potvrdila nam je da je na sjednici 11. prosinca kada se raspravljalo o Izjavi bilo 60-ak članova Vijeća, od njih više od 150, među kojima je bilo nazočno – koliko se sjeća – 5 akademika, ali da se izjava kasnije još usaglašavala putem interneta.

Mislav Ježić nedostupan

Nismo uspjeli stupiti u kontakt jedino s akademicima Igorom Anićem i Stankom Popovićem, ali – indikativno – ni s akademikom Mislavom Ježićem koji je jedan od dvojice autora i redaktora konačne verzije teksta.

Zanimljivo je da su u potpisu izjave koja je upućena medijima, uz potpredjednika Vijeća akademika Vladimira Bermanca, i Ante Bežen, voditelj Sekcije za opće nazivlje kurikularne reforme, inače profesor na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu te Ljiljana Klinger, voditeljica Sekcije za odogoj pri istom Znanstvenom vijeću, inače ravnateljica zagrebačke osnovne škole 'Matija Gubec' koja je bila prije nekoliko dana u medijima zbog afere s vjeroučiteljem koji je imao skandalozne ispade govora mržnje u toj školi.

Ukratko, riječ o Izjavi koja je – istina - nastala u zgradi HAZU i koju su izglasali u Vijeću koje je dio HAZU, ali podrška je dobijena prije svega od članova koji nisu ni akademici ni zaposlenici  Akademije.

Pokušali smo doći do informacije tko je od članova Vijeća uopće inicirao da jedno tijelo u okviru HAZU krene raspravljati o Istanbulskoj konmvenciji – je li to došlo iz Akademijinh redova ili drugih članova, ali smo uglavnom dobijali neodređene odgovore, poput „pričalo se o tome i prije sjednice“, „raspravljalo se po sekcijama“ i slično.

I za kraj, zanimljiv je podatak da je gotovo istodobno s objavom na Hini, koja je prenijela izjavu u skraćenom obliku, integralna verzija iste večeri objavljena samo na notornom portalu Hrvatsko nebo.

Neslužbeni komentar u kuluoraima HAZU na takav tajming objave puna dva tjedna nakon sjednice u vrijeme božićno-novogodišnjih praznika i još k tome malo prije ponoći ukazuje na to „da se čini kao da netko s tom izjavom namjerno provodi neku vrtu medijske strategije“, očito aludirajući da su neki od kreatora sporne Izjave dobro promislili što žele postići s takvom objavom i pod čijim kišobranu.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu