Budući da je s 1. veljače stupilo na snagu veće oporezivanje studentskog rada, prihodi studentskih organizacija još će se drastičnije smanjiti, a studentske organizacije bit će još manje konkurentne Foto: Radiostudent.si
Jedna od najstarijih studentskih radijskih stanica u Europi, Radio študent iz Ljubljane, osnovana 1969. godine, već treću godinu trpi posljedice "uvođenja reda" na medijsku scenu koje provodi poslanička skupina "Povezani" iz Studentske organizacije Sveučilišta u Ljubljani (ŠOU). Smanjenje temeljne potpore za 2015. godinu od 180.000 eura, koju Radio dobiva iz proračuna, za čak 24 posto izravno utječe na sklapanje godišnje financijske konstrukcije potrebne za plaće zaposlenih, kako brojnih suradnika tako i za hladni pogon.
Kako piše slovenski Dnevnik, promjene najavljuje i prijedlog "Povezanih" o promjeni osnivačkog akta Zavoda Radio študent, kojim bi Sveučilište u Ljubljani kao novi suosnivač dobilo dodatna dva mjesta, uz tri predstavnika ŠOU-a, tri predstavnika Radio študenta i predstavnika strukovne javnosti.
"Studentska organizacija u Sloveniji autonomno je organizirana, a financira se iz dijela koncesije koju se plaća za studentski rad te iz toga studentske organizacije – koje, osim u Ljubljani, postoje i u Mariboru i na Primorskoj – raspolažu tim novcem", objasnit će Tomaž Zaniuk, direktor Zavoda Radio študenta. "Nakon osamostaljenja Slovenije, Radio študent je naslijedila Studentska organizacija Sveučilišta (ŠOU) te smo se financirali iz javnog novca i od studentskog organiziranja. Što se tiče same potpore, RŠ kao najstarija studentska radiostanica u Europi uživa punu potporu, no trenutno se suočavamo s preživljavanjem."
A kako izgleda financijska konstrukcija, zamolili smo za komentar drugog čovjeka Radija, jer je Martina Dervarič, glavna i odgovorna urednica, bila spriječena. Mohorič, voditelj financija i administracije te pomoćnik direktora RŠ-a, kaže da Radio godišnje raspolaže s oko 500.000 eura prometa. "Prošle godine smo dobili 180.000 eura bazičnog financiranja za obrazovanje i muzičku produkciju, kao i za poticanje Znanstvene međuredakcije, kao vid suradnje između Redakcije kulture i humanističkih znanosti (RKHV) s Prirodoslovnim fakultetom (NF) u Ljubljani, za što smo dobili 40.000 eura, a sada su nam već osnovnu potporu snizili na 137.000 eura. Što se tiče Radio študenta, situacija je takva da imamo godišnji budžet od više od 500.000 eura u koji ne ulazi samo medij (u užem smislu, op. au.) nego i glazbena produkcija, kao i kulturna produkcija i obrazovanje. Tako smo u prošloj godini primili 42 nova suradnika u svim redakcijama, od čega su 33 studenti, a ostali su isto tako mladi između studija i zaposlenja", iznosi Mohorič. Smatra da se ne respektira širina svjetonazora koji se uobličava kroz Radio študent, prigovori su usmjereni kroz formulaciju o "programskoj neraspoznatljivosti" kao što su izdavaštvo, koncertni ciklusi te kulturni programi, teatarski projekti...
"Potpora nam je toliko snižena da je u pitanju hoćemo li dobiti novac iz drugih izvora. Samo za hladni pogon godišnje nam treba oko 400.000 eura, od čega na prostor i telefone ide 40.000, dok ostalo odlazi za rad da bismo sačuvali programsku shemu koju imamo. Ostali prihodi su na projektima", dodaje.
Radio je smješten na šestom i sedmom katu nebodera u studentskom domu u Rožnoj dolini u zaleđu Parka Mostec, nedaleko od američke ambasade i zoološkog vrta. Kroz eter prođe 5400 različitih priloga na godinu, uz minimalno 100 novinskih priloga na tjedan. Cijena jednog teksta (za oko četiri karitce) je 12,5 eura bruto za recenziju ploče ili kulturnog događaja.
Podsjetimo, Radio študent funkcionira tako da na njega nitko ne dolazi raditi da bi zaradio, nego suradnici imaju druge profesionalne angažmane od kojih zapravo žive. U marketingu, pak, kao i sve slične radijske stanice alternativnog predznaka, u startu imaju problem s privlačenjem oglasa korporacija.
"Pitanje je koliko imamo slušatelja, kao i kako se slušateljstvo uopće prebrojava s obzirom na to da je model još baziran na fiksnoj telefoniji. U tom smo smislu prilično limitirani s brojem slušatelja", primjećuje Mohorič. No, upozorava i kako rezultati crowdfunding-akcija govore da se podaci koji se dobivaju iz anketa i istraživanja ne podudaraju. "Peticiju za održanje Radio študenta potpisalo je više od 10.000 ljudi te je vidljiva formalna potpora viša od brojke koju dobivamo kroz ankete i statistike. Isto se vidjelo na crowdfunding-financiranju, pri čemu smo prikupili 20.000 eura", upozorit će Mohorič. Brojke govore o oko 120.000 eura prihoda u marketingu prošle godine, od čega 95.000 u novcu, dok su ostalo kompenzacije. Na području video-produkcije za komercijalne svrhe, Radio surađuje s Peugeotom, kao i s izdavačkom kućom Rokus Klett. S potonjom je surađivao na video-sinkronizaciji didaktičkog videa za osnovne škole, koji je dobio priznanje kao digitalni priručnik za učenike.
U osvit svojeg 46. rođendana, koji pada početkom svibnja, ako se ne pronađe rješenje za predložene mjere, Radio bi se mogao suočiti s gašenjem. U izjavi za list Dnevnik dr. Marko Milošević s Fakulteta društvenih nauka (FDV) u Ljubljani kazao je da se interesna skupina ŠOU sve više artikulira kao politička grupacija, što je imalo za posljedicu ekskluzivitet sadržaja Radija, zbog kojeg se odmaknuo na marginu te da su ga mnogi studenti prestali pratiti.
Istodobno, glavni projekti po kojima Radio ostaje prepoznatljiv upravo su alternativno izdavaštvo; osim što je o svojoj 40. godišnjici lansirao festival glazbe i izdavaštva Tresk! u suradnji s kulturnim centrom Kino Šiška, već petnaestu godinu organizira i Klubski maraton, paket zahvaljujući kojem desetak demo-bendova prolazi turneju po slovenskim klubovima, a najuspješniji od njih snima i album.
O čemu je točno riječ i kako izgleda strukturalna potpora Radiju, za Forum.tm objašnjava Tomaž Zaniuk. "Tko će pružiti taj dio sredstava koji je RŠ dosad primao ili kako će se uspostaviti status takvog unikuma koji je RŠ u samom slovenskom prostoru – političko je pitanje. Mi imamo prijedloge, ali ne odlučujemo sami o svojoj sudbini", objašnjava Zaniuk. Akteri su Ministarstvo kulture i Ministarstvo obrazovanja i školstva, jer je od svojeg osnutka Radio študent jedna vrsta neformalnog učilišta za sve vrste medijskih profesija i djelatnika. Kao najstariji studentski radio u Europi, koji se može čuti samo na području Ljubljane, Grad je mogući izvor javnih sredstava. Posljednjih se pet godina pregovara da uz ŠOU u Ljubljani uđe i Sveučilište u Ljubljani, čime bi RŠ bio sigurniji u svom pravno-formalnom statusu.
"Nadali smo se da će Sveučilište pronaći dio sredstava, ali se to zasad ne događa, jer su i sami u financijskim problemima te su pregovori o tome zamrli, a s obzirom na to da je 1. veljače stupilo na snagu veće oporezivanje studentskog rada, prihodi studentskih organizacija još će se drastičnije smanjiti te će studentske organizacije postati još nekonkurentnije nego što su to bile", zaključuje Zaniuk.