Da je pitanje povrata židovske imovine veoma važno, posebno one koja je sada u vlasništvu gradova, općina ili države, pokazuje i sastanak kojeg je visoka delegacija imala s ministrom pravosuđa Antom Šprljom Foto: Ministarstvo pravosuđa
Posjet Toma Yazdgerdia, specijalnog američkog izlaslanika za pitanja holokausta, samo je ovlaš popraćen u hrvatskim medijima, a službena hrvatska reakcija potpuno je izostala.
Yazdgerdi se sastao s odabranim hrvatskim novinarima i prenio im najvažnije poruke o problemima vezanim za povrat oduzete židovske imovine te o ustaškoj ikonografiji u Hrvatskoj, o čemu je izvijestila Hina, a prenio je i forum.tm. Uz to, posjetio je Spomen-područje Jasenovac o čemu gotovo i nije bilo izvještaja u domaćim medijima.
Suprotno šturom medijskom izvještavanju trodnevni boravak specijalnog američkog izaslanika bio je pun službenih sastanaka – od Vlade i Ministarstva vanjskih poslova do Ministarstva pravosuđa i Sabora. Istina, nisu ga ovoga puta primili ni predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je u to vrijeme boravila u Švedskoj, a ni premijer Andrej Plenković, ali svi sastanci na nešto nižem, ali jednako važnom političkom i operativnom nivou, imali su isto težište – povratak oduzete židovske imovine.
Problem s jačanjem ustaških tendencija u hrvatskom društvu naravno da je dotaknut, ali i sastav delegacije i sugovornici s hrvatske strane pokazuju da je pravi razlog posjeta – kako će i kada Hrvatska konačno pravedno obeštetiti sve žrtve holokausta i njihove nasljednike, ali i židovske organizacije u Hrvatskoj te može li poboljšati aktualne zakone i ubrzati praksu.
Uz Toma Yazdgerdia u Hrvatsku su doputovali i Joel Lion, posebni izaslanik Izraela za pitanje holokausta te visoki predstavnici Svjetske židovske organizacije za povrat imovine (World Jewish Restitution Organization - WJRO), a na sastancima s hrvatskim državnim tijelima bili su i veleposlanice SAD-a Juliete Valls Noyes te Izraela Zina Kalay.
Impozatntan sastav izaslanstva pokazuje da je povrat židovske imovine od ključnog značaja za domaću i svjetsku židovsku zajednicu, ali to je također važno pitanje i za SAD i za Izrael.
Povrat židovske imovine u Hrvatskoj ide jako sporo. Prema nekim procjenama, vraćena je tek trećina zatraženih nekretnina i to samo onih oduzetih nakon 1945. godine, a i to uz sramotno male odštete.
Prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine iz 1997. godine povrat je moguć samo prvom nasljednom redu. Kasnijom nadopunom iz 2002. godine povrat je omogućen i stranim, a ne samo hrvatskim državljanima, ali i dalje je ostao problem kratkog roka za podnošenje zahtjeva te što pravo povrata i dalje ima samo prvi nasljedni red. U povratu imovine oduzete između 1941. i 1945. godine, dakle u periodu NDH kada je oteto najviše židovskih nekretnina, i dalje nema pomaka.
Istražiti židovsku imovinu bez nasljednika
Ako je suditi po razgovoru Toma Yazdgerdia za Radio Slobodna Evropa (RFE) tijekom posjeta Spomen-području Jasenovac, pred Hrvatskom je postavljeno nekoliko zahtjeva – rješavanje povrata privatne židovske imovine, povrat imovine židovskim udrugama u Hrvatskoj te posebno problem imovine židovskih obitelji koje su kompletno stradale u holokaustu. Upravo se na tu potonju imovinu bez nasljednika Yazdgerdi posebno osvrnuo, a o čemu je razgovarano s hrvatskom stranom.
„Nadamo se da će hrvatske vlasti istražiti o kojoj se imovini radi, uz pomoć Svjetske židovske organizacije za povrat imovine i sličnih organizacija koje imaju iskustvo i usavršile su se u tim stvarima, i iznaći način da se tu imovinu ili profite od te imovine iskoristi za dobrobit židovske zajednice u Hrvatskoj i osoba iz Hrvatske koje su preživjele holokaust, a koje su sada posvuda po svijetu“, rekao je Yazdgerdi za RFE.
Drugim riječima, visoka delegacija nudi pomoć u iskustvu i znanju kako bi Hrvatska popisala i utvrdila koliko je te tzv. ošasne imovine nekada u vlasništvu židovskih obitelji a danas u vlasništvu općina, gradova ili države. Njihov je prijedlog da se potom ta imovina u naturi ili preko zarade od tih nekretnina ustupi židovskim udrugama u Hrvatskoj te žrtvama holokausta iz Hrvatske koji sada žive negdje drugdje, što bi vjerojatno značilo organiziranje svojevrsnog 'odštetnog fonda' za stradale hrvatske Židove u NDH.
Sastanak u Ministarstvu pravosuđa
Da je pitanje povrata židovske imovine veoma važno, kao i to da se razmatra mogućnost izmjene zakona pokazuje i sastanak kojeg je visoka delegacija imala s ministrom pravosuđa Antom Šprljom. U službenom priopćenju Ministarstva pravosuđa nakon sastanka navedeni su su svi ti problemi: „Na sastanku su raspravljana pitanja vezana uz naknadu imovine oduzete pripadnicima židovske zajednice: povrat javne imovine oduzete židovskim zajednicama, pitanje povrata privatne imovine, problematiku ošasne imovine, kao i aktualnosti vezane uz izmjene i dopune postojećeg zakonodavnog okvira“.
O eventualnim zakonskim izmjenama te o organiziranju radne grupe u kojoj bi bili inozemni stručnjaci za povrat židovske imovine i predstavnici hrvatskih institucija, govorilo se i na susretu u Saboru s potpredsjednikom Sabora Željkom Reinerom te Domagojem Miloševićem predsjednikom Odbora za europske poslove i Draženom Bošnjakovićem, predsjednikom Odbora za zakonodavstvo.
„Željeli bismo vidjeti brži napredak u postupcima povrata židovske imovine u Hrvatskoj“, rekao je Joel Lion, posebni izaslanik Države Izrael za pitanja holokausta, stoji u službenom priopćenju Sabora nakon sastanka.
I u Saboru je kao prioritet istaknut povrat imovine koja nema živih zakonskih nasljednika, odnosno da se nasljeđivanje proširi i na koje koji nisu u prvom nasljednom redu. Predstavnici visokog izaslanstva također su zatražili potporu Sabora, kao i drugih državnih institucija, za osnivanje radne grupe koja bi u razdoblju od godinu i pol dana radila na rješavanju svih ovih pitanja.
Reinera više brine oduzeta imovina u SFRJ, nego u NDH
Prema službenom priopćenju, potpredsjednik Sabora Reiner je, očekivano, težište stavljao na oduzetu imovinu nakon 1945. godine, a ne na problem oduzete židovske imovine tijekom NDH koje je prema nekim procjenama 80 posto sveukupno oduzete imovine Židova u Hrvatskoj, a koja još uvijek nije u povratu.
„Iako postojeći zakon o povratu imovine nije savršen, on je prije svega napravljen kako bi se ispravile povijesne nepravde ne samo one počinjene od strane ustaškoga režima za vrijeme II. svjetskoga rata nego i za vrijeme komunizma“, istaknuo je Reiner u susretu s visokom delegacijom za povrat židovske imovine.
I brojke koje je Reiner naveo na sastanku prilično su selektivne. Tako je, prema saborskom izvještaju, Reiner naveo samo podatke za Zagreb i to „da se vodilo ili se vodi 55 postupaka povodom zahtjeva za povrat ili naknadu od strane pripadnika židovskog naroda i Židovske općine u Zagrebu, a 15 postupaka okončano je na način da su vraćene nekretnine pojedincima, pripadnicima židovskog naroda“.
Kao pozitivno istaknuo je da se sada imovina vraća ne samo hrvatskim državljanima, nego i strancima, pa je kao primjer naveo da je „naknada isplaćena za 13 osoba koje imaju isključivo izraelsko državljanstvo, kao i za 26 osoba s prebivalištem u Izraelu“. Inače, samo iz Izraela je stiglo najmanje 200 zahtjeva za povrat, ali to Reiner nije spomenuo.
Ipak, nije propustio „skrenuti pozornost“ na, kako je rekao, specifičnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi „s obzirom da je na području naše zemlje opseg oduzimanja imovine od strane komunističke vlasti bio velik te se još uvijek vodi na tisuće postupaka koji su dugotrajni“.
Do danas javnosti nije poznato koliko je vrijednost oduzete imovine Židova stradalih u holokaustu za vrijeme NDH. Sigurno je samo da je riječ o mnogim zgradama i stanovima, često na vrlo dobrim lokacijama, te tvornicama i tko zna koliko hektara zemljišta. Samo je Židovskoj općini Zagreb, prema evidenciji iz prosinca 1950. godine, oduzeto za vrijeme NDH, a potom i u socijalističkoj Jugoslaviji, 11 zgrada u Zagrebu, dvije zgrade izvan Zagreba, 6 gradilišta i jedna šumska parcela, a gdje su još pojedinačni zahtjevi preživjelih i njihovih nasljednika.
Sve vlasti do sada obećavale su da će riješiti problem povrata židovske imovine – i Tomislav Karamarko i Zoran Milanović, Jadranka Kosor i Ivo Sanader, Ivo Josipović i Stipe Mesić... ali pomaci su i dalje jedva vidljivi.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu