Tuniski nacionalni kvartet čine tamošnja liga za ljudska prava, odvjetnička komora, udruga poslodavaca i udruga sindikata, a norveški odbor nazvao ga je "instrumentom koji je zemlji omogućio da u roku od nekoliko godina ustanovi ustavni sustav vladanja koji jamči temeljna prava svom stanovništvu, neovisno o rodu, političkom uvjerenju ili vjeroispovijesti" Foto: FaH / EPA
Tuniski nacionalni kvartet za dijalog dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, objavljeno je u petak u Oslu, javlja Hina.
Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir odlučio je nagraditi tuniski nacionalni kvartet zbog njegova presudnog doprinosa gradnji pluralističkog društva u Tunisu nakon Revolucije jasmina 2011. godine, rekla je predsjednica Odbora Karin Kullmann Five.
Tuniski nacionalni kvartet čine tamošnja liga za ljudska prava, odvjetnička komora, udruga poslodavaca i udruga sindikata.
Kvartet je osnovan 2013. kada je tranzicija u demokratsko društvo bila na rubu propasti, a zemlja na rubu građanskog rata, rekla je Kullmann Five.
Norveški odbor nazvao je tuniski kvartet "instrumentom koji je zemlji omogućio da u roku od nekoliko godina ustanovi ustavni sustav vladanja koji jamči temeljna prava svom stanovništvu, neovisno o rodu, političkom uvjerenju ili vjeroispovijesti", što nije bio slučaj u drugim zemljama Arapskog proljeća.
"Nisu sve zemlje iste, ali nadamo se da će proces koji je dao ploda u Tunisu nadahnuti i druge i da će doprinijeti promociji mira i demokracije na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i ostatku svijeta", rekla je Kulmmann Five.
Nobelova nagrada će biti uručena u prosincu u Oslu.
Mediji i analitičari smatrali su uoči proglašenja da su najveći favoriti za ovogodišnju nagradu njemačka kancelarka Angela Merkel, papa Franjo i UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR).
Osobe i organizacije koje su posljednjih deset godina dobili Nobelovu nagradu su Malala Yousafzai (2014.) za borbu za pravo djece na obrazovanje, Organizacija za zabranu kemijskog oružja (2013.) za napore kojima želi osloboditi planetu od tog oružja za masovno uništenje, EU (2012.) za projekt koji je pridonio pacificiranju kontinenta uništenog s dva svjetska rata, te Ellen Johnson Sirleaf i Leymah Gbowee iz Liberije i Tawakkol Karman iz Jemena (2011.) za nenasilnu borbu za sigurnost žena i njihovo pravo na sudjelovanje u mirovnom procesu.
Disident Liu Xiaobo iz Kine dobio je nagradu 2010. za borbu za ljudska prava u Kini, američki predsjednik Barack Obama dobio je Nobela 2009. za iznimne napore prema jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima, Finac Martti Ahtisaari 2008. za brojna mirovna posredništva u svijetu, bivši američki potpredsjednik Al Gore i panel UN-a za klimu za širenje znanja o klimatskim promjenama 2007., Muhamad Junus iz Bangladeša i njegova banka za mikrokredite "jer se trajni mir ne može postići dok jedan veliki dio svjetskog stanovništva ne izađe iz bijede" 2006. te Međunarodna agencija za atomsku energiju i njezin direktor Mohamed ElBaradei 2005. za napore na neširenju nuklearnog oružja.