Novi Zakon o pravobraniteljici za djecu – Vlada planira smjenu Ivane Milas Klarić

Vlada premijera Andreja Plenkovića  namjerava predložiti Zakon o pravobranitelju za djecu u hitnoj proceduri kojim bi se znatno otežao rad toj vrlo važnoj instituciji za zaštitu i promociju prava djece.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uputilo je jučer u javnu raspravu prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu. Iako u uvodu novog propisa piše da je „institucija pravobranitelja za djecu neupitna“ te da se uređuje „na vrlo sličan način“ kao do sada, to i nije baš točno.

Prema prijedlogu, pooštravaju se uvjeti pod kojima pravobraniteljstvo može pristupiti službenim podacima o djeci, a otvorena su širom vrata i za skoru smjenu aktualne pravobraniteljice Ivane Milas Klarić i njezinih zamjenica.

Podsjetimo, početkom ožujka Ustavni sud je ukinuo aktualni Zakon o pravobranitelju za djecu jer prije 14 godina nije donesen potrebno većinom u Saboru. Prema odluci, sadašnji Zakon prestaje važiti 1. kolovoza te bi, zbog kontinuiteta institucije, Sabor do tog roka trebao ponoviti glasanje.

Ustavni sud, naime, nije proglasio neustavnim sadržaj zakona, nego ga je ukinuo zbog formalnih razloga. Stoga je Sabor mogao vrlo brzo odraditi tehničko glasanje o zakonu koji se praktički primjenjuje već desetljeće i pol.

Izvršna vlast se, međutim, odlučila da priliku kojoj joj je dao Ustavni sud iskoristi i za neke izmjene sadašnjeg Zakona i to ne za promjene koje idu ka unaprijeđenju neovisnosti insitutucije nego upravo suprotno – ka još većoj kontroli pravobraniteljstva za djecu nego što je bila do sada.

Takva rješenja suprotna su intenciji Ustavnog suda. Namjera ustavnih sudaca je bila, kako su nam tada neslužbeno potvrdili, upravo jačanje institucije posebnog pravobranitelja i stavljanje u ravnopravni položaj s institucijom pučkog pravobranitelja.

Predloženi tekst na tragu je stajališta konzervativnih udruga poput udruge „U ime obitelji“ Željke Markić i stranke HRAST Ladislava Ilčića, dojučerašnjeg savjetnika za ljudska prava ministra Davora Ive Stiera.

Obavezna sigurnosna provjera  

Najveća promjena  je uvođenje ogračenja prava pravobranitelja za djecu u pristupu podacima koji imaju neku od oznaka tajnosti, a tiču se djece. Do sada su sva državna i lokalna tijela te fizičke i pravne osobe bile dužne pravobraniteljici za djecu omogućiti uvid u sve informacije, podatke i akte koji se tiču prava i zaštitu djece, bez obzira na stupanj njihove tajnosti.

Po novom prijedlogu, pravobranitelj za djecu mora prvo dobiti Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri kojeg izdaje Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, a tek onda  može pristupiti zaštićenim podacima. Kako se certifikat obnavlja svakih pet godina, to znači da bi pravobranitelj sa suradnicima sigurnosnu provjeru trebao prolaziti dva puta u svojem osmogodišnjem mandatu.

Drugim riječima,  pravo pravobranitelja i njegovih zamjenika da pristupe podacima koji su im važi za svakodnevni rad na pravima djece ovisilio bi o Sigurnosno-obavještajnoj agenicji (SOA). To su u pravilu svi podaci vezani za obiteljsko pravo, sudske postupke, centre za socijalnu skrb i slično.

Za razliku o pravobranitelja za djecu, pučki pravobranitelj izuzet je od takve kontrole i dovoljno je da samo potpiše izjavu da će s klasificiranim podacima postupati sukladno zakonu.

Ograničavanje neovisnosti

Da je pravobranitelj za djecu i dalje u neravnopravnom položaju u odnosu na pučkog pravobranitelja pokazuju još dvije stare odredbe koje Ministarstvo nije izmijenilo, unatoč apelu Milas Klarić prije mjesec i pol.

I dalje ostaje članak po kojem je neprihvaćanje godišnjeg izvještaja pravobranitelja za djecu razlog za smjenu te i dalje postupak za izbor pravobranitelja za djecu pokreće Vlada, a ne Sabor.

Aktualna pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić o izmjenama zakona saznala je tek nakon upućivanja propisa u javnu raspravu, jednako kao što je nitko nije kontaktirao ni nakon nedavne  odluke Ustavnog suda. Unatoč tome što je nadležni – i ministarstvo i Vlada, a ranije i Ustavni sud – uporno mimoilaze, Milas Klarić se nada da još ima šanse da se kroz javnu raspravu koja traje do 2. lipnja prijedlog novog Zakona poboljša.

"Novim prijedlogom se propustilo Zakon o pravobranitelju za djecu uskladiti sa Zakonom o pučkom pravobranitelju, na što sam upozorila i premijera Plenkovića i tadašnjeg predsjednika Sabora Božu Petrova. Predložila sam da se izbriše odredba po kojoj - ako Sabor ne prihvati naš godišnji izvještaj - to znači razlog za smjenu pravobranitelja za djecu. Riječ je o diskriminatornoj odredbi u odnosu na pučkog pravobranitelja koji zbog toga ne može biti smijenjen. Na to su nedavno upozorili i ombudsmani iz Europe na skupu u Zagrebu povodom 25 godina institucije pučkog pravobranitelja te Mreža dječjih ombudsmana. Takva odredba je zapravo kontrola pravobranitelja za djecu i ograničavanje samostalnosti i neovisnosti u radu. Jednako tako, problematičan je i dosadašnji način izbora pravobranitelja za djecu koji i dalje ostaje, a tiče se uloge Vlade koja pokreće postupak izbora. Ako je Ustavni sud odlukom priznao da smo mi u istom rangu kao i pučki pravobranitelj, ne vidim razloge zašto je izbor za nas drugačiji", upozorava Milas Klarić.

Kadrovska čistka

Kuda Vlada zaporavo smjera i što je krajnji cilj novog zakona pokazuje dio prijedloga pod egidom „prijelazne i završne odredbe“ u kojima stoji da se 1. kolovoza, kada novi Zakon o pravobranitelju za djecu stupa na snagu, pokreće postupak izbora pravobranitelja za djecu,  a potom i njegova dva zamjenika.

Drugim riječima, nakon usvajanja novog propisa, Ured pravobranitelja za djecu čeka prema svemu sudeći velika kadrovska čistka.

Iako je Milas Klarić pravobravobraniteljica za djecu tek tri godine, dakle manje od pola mandata, teško da će ga u sadašnjim okolnostima odraditi do kraja. Da HDZ želi da ona ostane sa svojim timom, onda bi to i predvidio u završnom dijelu novog zakona.

Da Ivana Milas Klarić nije obljubljena u desnim i klerikalnim krugovima postalo je jasno lani kada njezin izvještaj za 2015. godinu nije prošao u Saboru najviše zahvaljujući angažmanu HDZ-a uz asistenciju Ilčićevog HRAST-a.

Zanimljivo je da je lani u Saboru jedna od žestokih kritičarki Milas Klarić bila upravo HDZ-ova Nada Murganić, aktualna ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike iz čijeg je resora i poslan sporni prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu.

Zamjerali su pravobraniteljici za djecu navodnu političku pristranost i nedovoljnu kritičnost, jer je sudjelovala u izradi Obiteljskog zakona kojeg je kasnije Ustavni sud suspendirao. Prozivali su je da je taj zakon išao na štetu djece, a da se Milas Klarić na to nije ni osvrnula, da ne poštuje Sabor i da omalovažava Ustavni sud. Čula se i kritika poput one da „u izvještaju nema ničeg odlučnog i konkretnog“, da djeca uopće ne znaju da ona postoji, da se nju ne čuje u javnosti osim kad je trebalo braniti sporni Obiteljski zakon.

Ilčić se tada u saborskoj raspravi založio na prvenstveno pravo roditelja da odgajaju i odlučuju o svojoj djeci, za razliku od Milas Klarić koja se, po njegovim rječima „založila da vjeronauk treba izbaciti iz škola, uvesti građanski i zdravstveni odgoj kao obavezni predmet, da roditelji nemaju pravo o tome odlučivati“.

I dalje na 'ledu'

Nakon nedavne odluke Ustavnog suda, nade da će Milas Klarić morati otići s te pozicije ponovno su se rasplamsale. Unatoč tumačenju Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda, da to ne znači prestanak rada pravobraniteljstva, u medijima sklonim Crkvi pojavila su se tumačenja i likovanja da će se 1. kolovoza morati ukinuti institucija pravobranitelja za djecu.

Bojazan da - u suštini - tehnička odluka Ustavnog suda može imati dalekosežne posljedice i da njezin tajming nije nimalo slučajan, ovakvim prijedlogom novog zakona pokazala se opravdanom. Ivana Milas Klarić je i dalje 'na ledu', a institucija pravobraniteljstva za djecu je uvođenjem višekratne sigurnosne provjere - i pod vrlo upitnom kontrolom.

U sadašnjoj političkoj situaciji kada Vlada nema sigurnu parlamentarnu većinu, teško je predvidjeti hoće li sporni zakon uopće stići do saborskih klupa prije ljetne stanke 15. srpnja i hoće li o njemu raspravljati sadašnja politička garnitura. U svakom slučaju, što se tiče bojazni da nakon 1. kolovoza više neće postojati institucija pravobranitelja za djecu to se neće dogoditi,  samo se još ne zna tko će joj biti na čelu i s koje će je sve strane kontrolirati. Samo to, ali više nego dovoljno.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu