Nakon što su se nakon današnjeg glasanja na dnevnom redu Sabora našle dvije interpelacije, u saborsku proceduru upućena je još jedna - ona kojom oporbeni zastupnici traže odgovornost ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, piše tportal.
Zastupnici, među kojima su oni iz HNS-a, Hrvatskih laburista te nekolicina iz SDP-a, smatraju da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović 'svojim javnim priopćenjima te odlukama narušio ugled i djelovao protivno misiji i viziji institucije Ministarstva kulture, Vlade RH te Republike Hrvatske u cjelini u pogledu zaštite temeljnog ustavnog načela vladavine prava, Ustavom zajamčene slobode izražavanja te razvoja demokratskog medijskog prostora.'
Oporbeni zastupnici žele da se Hasanbegović očituje o svom shvaćanju slobode izražavanja i slobode medija, svom zahtjevu za raspuštanjem Vijeća za elektroničke medije, odluci da Ministarstvo kulture RH uskrati svaku financijsku potporu neprofitnim medijima, uključujući i odustajanje od već osiguranih sredstava iz EU fondova te o svom stavu prema ustaškom režimu i njegovim ciljevima i postupcima.
Hasanbegoviću su zamjerili priopćenje kojim se oglasio nakon napada na pisca Antu Tomića. Ministarstvo kulture u svom priopćenju odgovornost za javno izgovorenu ili pisanu riječ povezuje s činom nasilja kao posljedicom te aludira na to da je Tomić sam kriv za napad jer ne pazi što piše. Time šalje nedvosmislenu poruku svim novinarima i građanima da vode računa o onome što govore ili pišu u javnosti jer ih inače može snaći nasilje. Takav eksplicite izrečen stav Ministarstva kulture suprotan je temeljnom načelu vladavine prava i ustavom zajamčenoj slobodi izražavanja', objašnjava se u interpelaciji.
Zamjeraju mu i smjene u Vijeću za elektroničke medije koje su uslijedile nakon prosvjeda pred tom institucijom. 'Politička poruka tog zahtjeva upravo je zastrašujuća – VEM, ali i bilo koje drugo nezavisno tijelo, bit će raspušteno ako pri obavljanju svojih zakonom definiranih dužnosti povuče potez koji se ne sviđa političkoj opciji na vlasti. U slučaju VEM-a radilo se o provedbi zakona koji predviđa sankcije za šovinističko huškanje i govor mržnje u medijima', smatraju zastupnici.
Hasanbegović će morati objasniti i zašto je Ministarstvo kulture odlučilo zaustaviti financiranje neprofitnih medija. 'Obustavom financiranja neprofitnih medija Ministar kulture izravno onemogućuje djelovanje ovog specifičnog medijskog podsektora, dok neraspisivanjem natječaja za bespovratna sredstva iz EU fondova dodatno čini štetu daljnjem gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske', smatraju zastupnici.
U interpelaciji spominju i Hasanbegovićeve izjave o ustaškom pokretu. 'Skandalozan i u demokratskim državama neprihvatljiv stav ministra Hasanbegovića prema ustašama i ustaškom režimu nedvojbeno je zastupan u njegovim tekstovima pisanim zadnjih 20 godina. Tako on o ustašama piše kao o herojima i mučenicima u 'Nezavisnoj Državi Hrvatskoj', proustaškoj tiskovini Pavelićeva zeta Srećka Pšeničnika. U intervjuima i člancima od prije dvije godine izjavljuje, osim 'da je antifašizam floskula koje nema u Ustavu RH' i sljedeće: 'Preduvjet za društveno i nacionalno stanje lišeno zloduha prošlosti jest odlučno uklanjanje iz državnih temelja, ustavnog teksta, kalendara državnih blagdana i imena ulica i trgova svih tragova ideološkog naslijeđa koje je prethodilo 30. svibnju 1990.', spominje se u interpelaciji.
Zbog toga 16 zastupnika koji su potpisali zahtjev za interpelaciju traži da Sabor na kraju rasprave zaključi da je Zlatko Hasanbegović odgovoran zbog narušavanja ugleda Ministarstva kulture, Vlade RH i Republike Hrvatske u cjelini, ugrožavanja slobode izražavanja i onemogućavanja razvitka demokratskog medijskog prostora u RH. Također traže da se Vlada zaduži da pripremi Nacionalni program zaštite i promocije slobode izražavanja i razvoja demokratskog medijskog prostora s pripadajućim proračunom te ga dostavi Saboru na razmatranje i usvajanje, u roku od 30 dana.
Interpelaciju su potpisali HNS-ovci Ivan Vrdoljak, Štefanija Damjanović, Milorad Batinić, Goran Beus Richembergh, Božica Makar, Marija Puh, Anka Mrak Taritaš, Nada Turina Đurić, SDP-ovci Damir Mateljan, Peđa Grbin, Ivo Jelušić, Damir Tomić, Domagoj Hajduković te laburisti Tomislav Končevski, Nansi Tireli i Jaroslav Pecnik.