"Pobjedu nad nacifašističkom ideologijom tek trebamo izvojevati"

Svečanom sjednicom u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici osnovana je Antifašistička liga Republike Hrvatske. Riječ je o asocijaciji civilnih udruga i pojedinaca koji dijele zabrinutost razvojem događaja u Hrvatskoj gdje se javno poricanje temeljnih etičkih vrijednosti demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna politička opcija. Podsjetimo, Liga je formirana na prošlogodišnji Dan pobjede nad fašizmom, odnosno 9. svibnja, a prema riječima Juraja Hrženjaka, predsjednika Inicijativnog odbora Lige, ta je asocijacija u samo godinu dana uspjela potaknuti građane Hrvatske na okupljanje i javno izlaganje u ime ostvarivanja antifašističkih vrijednosti.

- Pobjeda nad nacifašističkom ideologijom se tek treba izvojevati. To je općenito dug proces, a posebno u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj se i danas vodi borba s vjetrenjačama, izmišljenim neprijateljima, falsificiraju se povijesne činjenice, truju se mlade generacije pri čemu važnu ulogu zauzimaju crkveni vrh i rašireni povijesni revizionizam – istaknuo je Hrženjak pred okupljenima nakon minute šutnje za Adama Dupala i ostale preminule utemeljitelje Antifašističke lige RH.

- Naš veliki pjesnik Tina Ujević je poručio: 'Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe žive tvojim životom…' To da nismo sami potvrđuje činjenica da je Antifašistička liga RH u samo godinu dana uspjela okupiti 15.000 članova Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, oko 4000 članova Saveza društava Josip Broz Tito, 11.000 članova Saveza ratnih i vojnih invalida RH Drugog svjetskog rat, oko 2000 članova Srpskog narodnog vijeća te 100 članova Srpskog demokratskog foruma, Romskog nacionalnog vijeća, Židovske općine, Židovske vjerske zajednice Bet Israel i 500 članova drugih udruga – kazao je predsjednik Inicijativnog odbora Lige i dodao da ova asocijacija predstavlja etničku, kulturnu i humanističku Hrvatsku u Europi i svijetu.

- Ne želimo da Hrvatsku predstavlja ekstremna desnica koja nas gura u mržnju i strah. Ja sam jedan od preživjelih koji je dolazak takve mržnje osjetio na vlastitoj koži te ne bih htio da naši unuci preživljavaju isto. Hrvatski narod nikada u povijesti nije podržavao ekstremne ideologije, a na tim povijesnim činjenicama i iskustvima Liga bi trebala izrasti u snagu koja će moći stati u obranu mira, jednakosti i slobode za sve i pod jednakim uvjetima – zaključio je Hrženjak, koji je na današnjoj skupštini izabran za počasnog predsjednika Antifašističke lige RH.

Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, koji je izabran za predsjednika Lige, kazao je kako će Liga pored obilježavanja različitih obljetnica u narednoj godini raditi i na ad hoc reakcijama na sve brojnije izjave u javnosti kojima se direktno ugrožavaju dostignuti standardi ljudskih prava.

- Ono što antifašizam čini aktualnim je činjenica da se poricanje temeljnih vrijednosti društva danas nameće kao demokratska opcija, a protiv neistomišljenika se poziva na fizičko nasilje - upozorio je Pusić te podsjetio na 'rat nakon rata' devedesetih – od revitalizacije ustaške ideologije, javne demonstracije etničke isključivosti, teritorijalnih pretenzija, pristranog pravosuđa i policije, do zataškavanja i neprocesuiranja ratnih zločina.

- U današnjoj Hrvatskoj treba govoriti o antifašizmu jer demokratske vrijednosti danas i ovdje ne ugrožavaju Crveni kmeri ni staljinizam, već radikalna desnica, odnosno apologeti ustaštva u Hrvatskoj i četništva u Srbiji, čiji se postupci karakteristični za fašizam i nacizam – objasnio je Pusić i istaknuo da su današnje generacije uskraćene za dragocjena iskustva prethodne generacije.

- Oni koji su ustali protiv fašizma kada je on u svojoj okrutnosti dosegnuo apsolutno zlo zaslužuju najdublje poštovanje, međutim ideje i praksa fašizma nisu nešto s čim se raskrstilo prije 70 godina. To dokazuje pokušaj stvaranja stranačkih vojski, napadi na LGBT osobe i pripadnike romske zajednice te stvaranje političkih stranaka koje svoju snagu crpe iz mržnje prema drugima i drugačijima. Nažalost, fašizam i nacizam nisu nestali niti je njihova dijabolična privlačnost relikt prošlosti. Iz povijesti smo naučili da pokreti naslonjeni na te ideje prosperiraju tijekom ekonomskih kriza. Dok u Europskoj uniji desne stranke jačaju na antiimigrantskoj politici, u Hrvatskoj je riječ o klasičnom obrascu poticanja netrpeljivosti prema manjinama. Sve to ukazuje i da stare članice EU, koje su nekada gradile tu zajednicu na antifašističkim vrijednostima, danas gube imunitet na tu opaku bolest. Zbog toga će se Antifašistička liga RH zalagati za temeljne antifašističke vrijednosti dok ih je još uvijek moguće obraniti argumentima – zaključio je Pusić.

Uz veleposlanika Kraljevine Norveške, predstavnike Igmanske inicijative iz regije te predstavnika Ministarstva branitelje RH, okupljenima se obratio i bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je izrazio žaljenje što u društvu postoje tendencije koje su dovele do osnutka Lige.

- U političkoj praksi sam se susreo s kritikama zbog govora o antifašističkim vrijednostima i prisutnosti 'ustaške guje'. Nažalost, nisam bio u krivu jer nam povijest pokazuje da se fašističke ideje pojavljuju periodično, uporno i tamo gdje to ne bi smo mogli očekivati. Znali su mi reći da se ne treba baviti prošlošću, već da treba gledati u budućnost. No, to bi bilo tako da rasprava o povijesti zapravo nije rasprava o budućnosti. Oni koji revidiraju povijest i koji zagovaraju kvinslinški režim su nažalost bolje organizirani, vidljiviji su na javnoj sceni i financirani su iz javnih sredstava. A za to smo krivi svi, baš kao i za činjenicu da danas među nama nema više mladih koji su spremni braniti istinu, pravdu i budućnost – rekao je Josipović.

Povjesničar Slavko Goldstein podsjetio je kako je britanski povjesničar Tony Judt na prvo mjesto liste onih koji su u teškim vremenima Drugog svjetskog rata imali dovoljno hrabrosti da vrate samopoštovanje svojim narodima istaknuo Josipa Broza Tita.

- Ipak, uz dužno poštovanje, prema Titu moramo postaviti i određene rezerve. Iako je najpoznatiji čovjek koji je rođen u ovoj zemlji te mu se pripisuju ogromne zasluge u svjetskoj politici i povijesti, antifašizam danas ne možemo braniti njegovim imenom. Ispravno je reći da je on bio antifašist četiri ratne godine, ali i da je već 1945. zastupao staljinizam koji je u suprotnosti s antifašističkim vrijednostima. Stoga je ispravno reći da smo mi ovdje okupljeni zastupamo antifašizam, a da Tita poštujemo – zaključio je Goldstein.

Pored Zorana Pusića, izabranog za predsjednika Antifašističke lige RH te Juraja Hrženjaka koji je postao počasni predsjednik, na mjesto zamjenice predsjednika izabrana je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Članovi izvršnog odbora Lige su: Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće, Božo Rudež, Milena Ostojić, Mreža antifašistkinja Zagreba, Franjo Habulin, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jovan Vejnović, Savez društava Josip Broz Tito, Eugen Jakovčić, Kuća ljudskih prava Zagreb, Dragan Markovina i Aneta Lalić, Srpsko narodno vijeće te Sanja Zoričić Tabaković, Židovska općina Zagreb.

Povelja Antifašističke lige Republike Hrvatske

Više od dva desetljeća svjedoci smo sustavnog poricanja, pa i demoniziranja antifašizma, njegovih tekovina i vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Napori za njegovo reafirmiranje, koji su poduzimani u razdoblju od 2000. do 2010., unatoč uloženoj energiji, donijeli su ograničene učinke.

Djelovanja kojima se poriču tekovine i vrijednosti antifašizma suprotna su temeljima ujedinjenje Europe i ustavnim temeljima Republike Hrvatske. Unatoč tome takva se djelovanja kod nas toleriraju, a nerijetko javno zagovaraju i institucionalno podržavaju.

Antifašistički spomenici, spomen-obilježja i dokumenti vezani uz antifašizam najprije su sustavno uništavani, a potom prepušteni propadanju. U školskim udžbenicima i u nastavi povijesti vidljivo je kontinuirano i zabrinjavajuće odsustvo prezentacije sadržaja o historijskoj i o aktualnoj relevantnosti antifašizma za ujedinjenu Europu i samostalnu Hrvatsku. Na žalost, slična se konstatacija može reći i za javne medije i njihov odnos prema antifašizmu.

Antifašizam se na razini države danas svodi na prigodničarsko obilježavanje obljetnica nekih datuma i događaja koje se ne može prešutjeti, ni zaobići, mada je i to praćeno sve agresivnijim poricanjem i postepenim relativiziranjem njihove važnosti. Pri tome se zaboravlja da je antifašizam sustav vrijednosti nastao u obrani osnovnih ljudskih prava, sloboda i jednakosti, kao takav se prometnuo u programsku osnovu historijskih pokreta otpora nacifašizmu, te spasio Europu i njezine narode poput hrvatskoga. Antifašizam se zasniva na toleranciji i otvorenosti prema drugima i drugačijima te je kao takav opreka nacifašizmu, izraslom na netoleranciji i mržnji, na veličanju nasilja i militarizma, na kultu vođe, kultu nacije i dubokom preziru prema modernim političkim idejama i njihovim demokratskim sistemima. Posebno je zabrinjavajuće što se pokušava gurnuti u zaborav, negirati ili relativizirati užasne zločine počinjene od strane nacifašističkih pokreta i državnih tvorevina, te ideologija koje su te zločine osmislile i legitimirale.

I dalje se nastoji osporiti notorna povijesna činjenica da su temelji današnje Republike Hrvatske položeni na III. zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske i u vrijeme II svjetskog rata, kada je većina građana i građanki Hrvatske iz redova svih njezinih naroda, uz cijenu golemih ljudskih žrtava i razaranja, aktivno sudjelovala u borbi protiv nacifašističke okupacije i domaćih kvislinga.

Nema dvojbe da su i danas mnogi građani i građanke Hrvatske opredijeljeni humanistički i demokratski, dakle: antifašistički. No, oni nisu na adekvatan način organizirani, a to ima za posljedicu da na društvenoj sceni Hrvatske ne postoji dovoljno snažna i aktivna antifašistička snaga koja nam je toliko potrebna. Stoga mi ovdje potpisani želimo stvoriti pretpostavke da se ta snaga razvije i pretvori u promotora antifašističkih vrijednosti, kritičara politika i ideologija koje ugrožavaju antifašističke vrijednosti. Pri tom smo svjesni da antifašizam danas valja prilagoditi novim društvenim uvjetima i proširiti ga novim akterima, novim idejama kako bi se djelotvorno mogao suprotstaviti akcijama i manifestacijama u kojima je nemoguće ne prepoznati prijeteće karakteristike fašizma.

Stvaranjem zajedničke platforme i dijalogom različitih aktera i njihovih svjetonazora, antifašizam se treba konstituirati kao društveno i politički relevantan subjekt, koji će - uz otpor neofašizmu - promicati i demokratske procese, dijalog, solidarnost i kritičko promišljanje realnosti. U svrhu takvoga pozicioniranja i definiranja antifašizma u suvremenoj Hrvatskoj, osnivamo Antifašističku ligu Republike Hrvatske koja će:

- Integrirati antifašizam u temelje hrvatskog društva

- Sustavno se suprotstavljati svim manifestacijama nacifažizma te javno zahtijevati da Republika Hrvatska dosljedno primjenjuje ustavne odredbe o pravnoj, demokratskoj, sekularnoj i socijalno osjetljivoj državi uz uvažavanje dostojanstvo radnika/ca i ljudskog rada općenito

- Širiti svijest građana i institucija države i lokalnih zajednica, u obrazovnim ustanovama i medijima, da vlast proizčazi iz naroda i da mu pripada, da je zagarantirano pravo svakog čovjeka na slobodan i dostojanstven život i rad te da su ljudi ravnopravni bez obzira na rasne, vjerske, nacionalne, ideološke, spolne i druge razlike

- Zalagati se za znanstveno i stručno istraživanje povijesnih događaja, zločina rata i poraća utemeljeno na činjenicama,a protiv njihova falsificiranja i povijesnog revizionizma u svim njegovim oblicima u javnim nastupima i školskim udžbenicima, otvarajući vrata dijalogu svjetonazora u stvaranju tolerantnijeg društva

- Zahtijevati od tijela državne i lokalne vlasti da u svojoj svakodnevnoj politici prakticiraju ostvarivanje antifašističkih vrijednosti i štite tekovine antifašizma

- Širiti i jačati suradnju Antifašističke lige Republike Hrvatske sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj, regiji i svijetu