RTL najmuškija nacionalna televizija

Prva predsjednica Filipina Corazon Aquino prije 29 godina proglašena je Timeovom ženom godine. Trebalo je proteći 13 godina da Time svoju titulu preimenuje u "Osobu godine“ i da napokon prestane dijeliti nagrade po rodnoj liniji. Od tada je samo jedna žena proglašena osobom godine – njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je tu titulu ponijela ove godine.

Takvom je prispodobom Elizabeta Gojan, bivša novinarka Hrvatske radiotelevizije, kao moderatorica, otvorila okrugli stol "Rodna ravnopravnost u medijima" održan u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. Tom je prilikom predstavljena analiza vidljivosti muškaraca i žena u središnjim informativnim emisijama triju najgledanijih nacionalnih nakladnika televizije: RTL Hrvatska, HRT (prvi program) i Nova TV, a rezultati su, baš kao i u slučaju Timea, blago rečeno razočaravajući.

Muški pečat

Kako je kazala Suzana Kunac, članica Vijeća za elektroničke medije (VEM), analiza koju je u okviru Mediteranske mreže regulatornih tijela izradila Agencija za elektroničke medije (AEM), RTL televizija ponijela je titulu dominantno muške televizijske kuće. Na RTL-u je detektiran zabrinjavajući trend smanjienja rodne uravnoteženosti kod uredničkog tima informativnog programa u 2015. godini. Dok je samo godinu ranije ona bila uravnotežena, taj je omjer ove godine znatno maskulariziran – u 71 posto slučajeva muškarci su dali urednički pečat RTL-ovoj središnjoj informativnoj emisiji.

Sličan trend uočen je kod voditeljica i voditelja. Za razliku od ostalih televizija, na RTL-u su novinari dominantni i tu je vidljiv trend pada autorskog rada novinarki. Dok je 2014. godine među novinarima bilo 45 posto žena i 55 posto muškaraca, ove godine novinarke su autorice tek 33 posto priloga. Slične brojke zabilježene su u ukupnom broju izjava žena na RTL-u, koji je zabilježen samo u 27 posto slučajeva. RTL nije pozvao ni dovoljan broj stručnjakinja, pa su svoje mišljenje u emisijama u 79 posto dali muškarci.

Zauzeto - muškarac!

Ni ostale televizije nemaju se čime pohvaliti. HRT je u ovoj analizi zauzeo sredinu, koja nije zlatna, pa 2015. godine u analiziranom tjednu nije zabilježena nijedna urednica središnjeg Dnevnika.

"U središnjem smo Dnevniku 1989. godine imali stopostotnu rodnu ravnopravnost, dok danas to očito nije tako“, kazala je Mirjana Rakić, predsjednica Mediteranske mreže regulatornih tijela, predsjednica VEM-a i bivša novinarka i urednica na HRT-u. Prisjetila se kako su novinarski posao nekad zvali ženskim jer su žene obavljale osnovni novinarski rad, koji je bio slabo plaćen. Više pozicije bile su predviđene za muškarce.

U ulozi voditeljica i voditelja HRT-ova Dnevnika vidi se pomak prema uravnoteženijoj zastupljenosti, pa su u Dnevniku oni gotovo jednako zastupljeni – 48 posto žena, naspram 52 posto muškaraca. Novinarki koje su radile priloge bilo je 51 posto, a novinara 49 posto. Zanimljivo je i da su osam priloga novinarke i novinari odradili zajedno.

U ukupnom broju izjava prednjače muškarci sa 72 posto ukupnog broja u prilozima.

Neukusna trivijalizacija

Nova TV ima rodno najuravnoteženiji urednički tim – 43 posto žena prema 57 posto muškaraca. Slično je i s voditeljima – 43 posto su žene naspram 57 posto muškaraca, a među novinarkama prednjače žene koje su napravile 54 posto promatranih priloga. Nova TV, međutim, baš kao i ostale dvije televizije, u emisijama poziva dvije trećine sugovornika.

Kad se raščlane emisije prema rubrikama, ispada da se u Hrvatskoj žene uopće ne bave sportom, pogotovo momčadskim. Taj je, na temelju analize svih televizijskih nakladnika, rezerviran isključivo za muškarce koje novinarski prate muškarci. Slično je s politikom ili gospodarstvom.

Nisu ni drugi mediji poput tiskanih ili elektroničkih daleko od televizija. Helena Štimac Radin, voditeljica Vladina ureda za ravnopravnost spolova, ustvrdila je da smo i dalje svjedoci rodne stereotipizacije u medijima koje ova problematika pretjerano i ne zanima. 

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do sada je izradio tridesetak analiza i sve su pokazale da se, usprkos dobrom zakonodavstvu, stvari ne mijenjaju. Problem svih medija je da uopće nisu svjesni da potiču stereotipe. "Imamo jednu, rekla bih, šizofrenu situaciju u kojima mediji objektivno izvještavaju o rodnoj ravnopravnosti, da bi na sljedećoj stranici u tisku, ili niže na stranici na internetskim portalima, ženskim tijelima i stereotipizacijama žena privukli pažnju na sadržaj“, kazala je Nevenka Sudar iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Nije trebala daleko ići da to i dokaže: nedavno je u Slobodnoj Dalmaciji, primjerice, objavljen  tekst „Lijepe žene prolaze kroz jad“ u kojemu se kroz polušaljivi ton ističe ljepota izbjeglica koje prolaze kroz Hrvatsku. „To je jedna neukusna trivijalizacija ljudske tragedije“, kaže Sudar. A takvih primjera može se naći svakodnevno u gotovo svim hrvatskim medijima koji su tu ne samo da izvještavaju, nego i da educiraju, kako je kazala Sudar. Ono što donekle zadovoljava Ured je da su pritužbe zbog uvredljivih rodnih sadržaja reklama na televizijama porasle za 38 posto, a zahtjev za uklanjanje takvih reklama dolazi i od muškaraca.

Nespretne i spretni

Reklamna industrija voli stereotipe, koji ne moraju nužno biti loši, ali žene u ovom slučaju uvijek izvuku deblji kraj. To je pokazalo i istraživanje Mediteranske mreže regulatornih tijela čiji je član i VEM, koja je u nasumičnom razdoblju od godine dana analizirala blokove reklama emitiranih na Novoj TV u udarnom terminu neposredno prije Dnevnika te televizijske kuće. Analiza je zapravo pokazala ono što svi znamo: oglašivači i dalje koriste tradicionalni muški autoritet i kredibilitet pri predstavljanju svoga proizvoda, a u 37 različitih oglasa detektiran je 41 stereotip.

Ženama je, poručuju mnoge reklame, mjesto u kući, dok se muškarci opuštaju. Svi proizvodi za čišćenje, čini se, rezervirani su samo za upotrebu od ženskih ruku, koje su, baš kao i cijelo tijelo, toliko nesavršeni da ga treba popraviti raznim proizvodima. Mladost i ljepota preduvjeti su za uspjeh, iako biti žena znači biti emotivno nestabilan, pa su tu dodaci za hranu i pilule koje će njihov život učiniti sretnijim. Muškarci, s druge strane, ne moraju posezati za farmaceutskim proizvodima da uravnoteže svoj emotivni život jer su oni idealni očevi, stručni i stabilni. Oni su glave obitelji, neovisni i poduzetni, voze lijepe automobile, pozivaju na izlazak i zavode. Nespretnost u obavljanju kućanskih poslova dođe kao još jedan prihvatljivi stereotip.

Neki idu i dalje prema sve uvredljivijim i ponižavajućim porukama. Koncern Agrokor je, na primjer, sa svojim sladoledom Ledo Pinky world pridonio ranoj seksualizaciji djevojčica. U tom spotu one s perikama i sunčanim naočalama zavodljivo plešu i hvale se svojim nakitom.

"Istraživanje pokazuje da su stereotipi dio konzumerističkog društva u kojem živimo uz moralni relativizam, pa smo navikli odmahivati na stvari koje nam se svakodnevno serviraju“, zaključila je Gordana Simonović, članica VEM-a.