Skoči na glavni sadržaj

Šibenik dobiva Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu

Goran Borković

<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>

sibenik-dobiva-muzej-oslobodenja-dalmacije-u-drugom-svjetskom-ratu-4733-5582.jpg

Muzej će biti svečano otvoren u Krešimirovom domu 3. studenoga, povodom Dana oslobođenja Šibenika

Da je Šibenik antifašistički grad potvrđeno je trećeg dana FALIŠ-a na okruglom stolu Čuvari sjećanja: Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Jedinstveni projekt vrijedan 310 tisuća kuna jedini je takav pokrenut u protekle 26 godine. Muzej će, najavljeno je na skupu koji je moderirala novinarka Davorka Blažević, biti svečano otvoren 3. studenoga, povodom Dana oslobođenja Šibenika.

Zašto i otkud Muzej, objasnio je Zoran Restović, jedan od inicijatora projekta. „U vremenima  kada je antifašizam sveden na puko deklarativno pojavljivanje i kad je došao u situaciju da se brani u svom elementarnom obliku, pojavila se potreba da prekinemo tradiciju postavljanja vijenaca u samoći i otvoreno izrazimo posebnost antifašizma u Dalmaciji“, kazao je Restović.

Dodao je da gradske vlasti nisu podmetale nogu realiziranju Muzeja koji će biti otvoren u zgradi koja je izgrađena samodoprinosom.

Zašto je antifašizam zadnjih 25 godina proskribiran objasnio je Jagić kazavši da je bio prepreka izgradnji nacionalnog identiteta početkom devedesetih. Dodao je da je Drugi svjetski rat događaj bez presedana na ovim prostorima. „Radi se o vrlo kompleksnom fenomenu i teško je jednostavno govoriti o njemu. Posebno to vrijedi za Dalmaciju i njeno oslobađanje od Talijana.  Ljudi su išli u rat tri motiva – zbog nacionalnog oslobođenja, drugi motiv bio je odlazak u građanski rat u smislu sukoba između različitih društvenih dionika, a treći i izuzetno bitan je klasni rat. Išli su pod obećanjem daljnje socijalističke emancipacije“, rekao je Jagić.

Restović se nadovezao da je velika većina od 4,5 tisuća poginulih Šibenčana živjela u vrlo lošem kapitalističkom društvu. Nešto slično događa se i sada kada je ponovno došlo do klasnog preokreta i kada opet neko hoće zarađivati preko naše grabače. „Stalno nam žele poturiti tezu da nam je dosta partizana i ustaša. Zašto? Zna se vrlo dobro tko je bio tko. Ustaše su poražene, a žele se prikazati jednakima, pa i vrjednijim od partizana, a u tome im zdušno pomaže i crkva“, rekao je Restović kritizirajući odnos sadašnje Vlade prema antifašističkim vrijednostima. Šibenska udruga antifašista uz mlade iz Antifa pokreta brana su takvom pokušaju revidiranju povijesti, zaključio je.