U komentaru na novi prijedlog zakona, aktivisti Željke Markić su se založili i za hitno razrješenje pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić Foto: HRT
Kao što se moglo i očekivati, dovoljan je bio samo poticaj ili dva da udruga U ime obitelji obnovi svoju inicijativu ukidanja specijaliziranih institucija za zaštitu ljudskih prava.
Nakon što je u ožujku Ustavni sud zbog formalnih razloga ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu, ovih je dana krenulo javno savjetovanje o prijedlogu novog Zakona kako bi on bio donesen do 1. kolovoza kada prestaje važiti aktualni propis. Na web platformi e-Savjetovanje sa svojim kritikama i prijedlozima do sada se u raspravu uključila samo jedna organizacija, ali ona najmotiviranija – U ime obitelji Željke Markić.
Suprotno svojem deklariranom poslanju i ocjeni da su u Hrvatskoj najugroženije žene i obitelji s djecom, u udruzi U ime obitelji sada traže ukidanje upravo institucija specijaliziranih za zaštitu tih ranjivih skupina.
U komentaru na novi prijedlog zakona, U ime obitelji se založilo za hitno razrješenje pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić te za ukidanje njezinog pravobraniteljstva, kao i institucije pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova i onog za osobe s invaliditetom.
Aktivisti Željke Markić podsjećaju da Sabor lani nije prihvatio godišnji izvještaj Milas Klarić te da je to - po još važećem zakonu - razlog za njezino razrješenje. Kritiziraju Sabor i Vladu što to nisu učinili te ih prozivaju za „urušavanje vladavine prava i stvaranje nepovjerenja građana u državne institucije“. Predlažu zakonska rješenja koja bi ubuduće „onemogućila nestručnost, zloupotrebu ovlasti i sukob interesa“ što je sve, po tvrdnjama 'obiteljaša', obilježilo dosadašnji mandat Ivane Milas Klarić.
Najviše ih brine navodna nedovoljna kontrola njezinog rada, ali i nadzor nad radom ostala dva pravobraniteljstva, za ravnopravnost spolova i osobe s invalditetom. Stoga predlažu da se umjesto novog Zakona o pravobranitelju za djecu izmjeni Zakon o pučkom pravobranitelju, da se sva tri specijalizirana pravobraniteljstva stave pod kapu i kontrolu pučkog pravobranitelja, kao njegovi zamjenici.
Prijedlog 'obiteljaša' suprotan je intenciji Ustavnog suda u kojem ističu da su institucije pravobranitelja za djecu, pa time i ostala dva pravobraniteljstva, ravnopravna s pučkim pravobraniteljem, a ne njemu podređena. Da su jednako samostalna i neovisna u svojem radu te da posebna pravobraniteljstva ne mogu doći u pitanje.
Inicijativa za spajanjem pravobraniteljstava nije nova. Vlada Jadranke Kosor išla je s takvim prijedlogom 2011. godine kada je u tadašnji Zakon o pučkom pravobranitelju predvidjela spajanja institucija, ali je taj zakon godinu kasnije – također zbog proceduralnih razloga – pao na Ustavnom sudu i nikada nije stupio na snagu. U međuvremenu, promijenila se vlast, došla je Vlada Zorana Milanovića, bilo je velikih pritisaka javnosti i u novom Zakonu o pučkom pravobranitelju izbačena je odredba o spajanju insituticija.
Protiv utapanja pravobraniteljstava ustale su tada mnoge nevladine organizacije smatrajući da se time pitanje prava žena, djece i osoba s invaliditetom marginalizira, da bi bile neodovoljno zaštićene osobe koje trpe diskriminaciju zbog seksulane orijentacije, a da bi i zlostavljanje djece bilo minorizirano.
Javno savjetovanje o novom Zakonu o pravobranitelju za djecu traje do 2. lipnja.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu