Predsjednica udruge Adriana Čihoratić Katinčić požalila se da već na početku aktivnosti imaju problema, posebno u Kaznionici Lepoglava gdje im, tvrdi, otvaraju pisma koja udruga šalje zatvorenicima Foto: FaH/Denis Cerić
"Poštovani, ovim putem koristim priliku kako bih vam u ime svih članova udruge kao i u svoje osobno ime zahvalila na ukazanom povjerenju te zaželjela dobrodošlicu kao novom članu naše udruge. U prilogu vam šaljem člansku iskaznicu kao i tiskanicu za uplatu godišnje članarine u simboličnom iznosu od 1 (jedne) kune..."
Početak je to pisma koje potpisuje Adriana Čihoratić Katinčić, predsjednica udruge za zaštitu ljudskih prava osoba lišenih slobode "Meritum Zagreb". Udruga je osnovana u listopadu prošle godine. Bila bi to još jedna u nizu ljudskopravaških udruga da nema jednu osobitost – njezini članovi su zatvorenici i članovi njihovih obitelji. To je, prema našim saznanjima, prva registirana organizacija u Hrvatskoj koju čine osobe "s one strane zakona". Ili točnije – osobe koje su se ogriješile o zakon i sada su na izvršavanju kazne zatvora.
Svojevrsno "pismo dobrodošlice" Adriana Čihoratić Katinčić do sada je poslala na adrese nekoliko kaznionica i zatvora po Hrvatskoj, svugdje gdje su zatvorenici pokazali interes da se udruže u zaštiti svojih prava. O tome kako dolaze do članova, predsjednica "Merituma Zagreb" ne objašnjava puno. Ukratko, pristupnice šalju preko prijateljskih i obiteljskih veza, ali i tako da već upisani članovi animiraju svoje "kolege" u zatvorskim ćelijama.
Stotinjak članova
"Trenutno imamo oko stotinu članova. Osuđeni su za razna kaznena djela, od provala do gospodarskog kriminala i pokušaja ubojstva. Mi ne ulazimo u njihovu krivicu, nego mislimo da i njihova prava kao zatvorenika moraju biti poštivana. Najviše zatvorenika se učlanilo u Kaznionici u Lepoglavi, njih pedesetak. Imamo i članova iz zatvora u Osijeku i Glini, uputili smo i par pristupnica u Remetinec.. Za sada nemamo žena zatvorenica, a od poznatijih osoba koji su u pritvoru ili zatvoru poslali smo pristupnice Milanu Bandiću i Ivi Sanaderu, ali nam za sada nisu ništa odgovorili. Još smo na početku rada, tek prikupljamo podatke o sustavnim kršenjima ljudskih prava u zatvorima, a potom ćemo krenuti u njihovo rješavanje i obraćanje nadležnim institucijama", kaže Adriana Čihoratić Katinčić.
Iako postoje svega nekoliko mjeseci, već sada su uočili da su standardi izdržavanja kazne zatvora neujednačeni po Hrvatskoj, prije svega kroz "sustavno kršenje kućnog reda" posebno kod pretresa soba, kontrole telefonskih razgovora, posjeta i paketa te uvjeta smještaja zatvorenika.
"Pretresi soba ne bi se smjeli obavljati bez neke opravdane sumnje. Pretres mora biti najavljen, a to često nije slučaj. Veoma je dugačka procedura ako zatvorenik želi nekog novog staviti na popis osoba kojima bi telefonirao. Provjera takvih osoba može trajati i dva mjeseca. Neujednačene su i kontrole posjeta. Kod bračnih posjeta, na primjer, velika je razlika između Lepoglave i Gline. U Lepoglavi vas totalno pregledaju prilikom posjete, od čučnjeva do totalnog skidanja i pregledavanja usne šupljine, kose i tabana, a u Glini je kontrola puno manja. S pregledom paketa je slično. Veliki je problem i smještaj, pogotovo u Remetincu gdje ljudi spavaju gotovo na podu, na pomoćnim krevetima na sredini sobe. Ili u Lepoglavi, gdje ima slučaj da 30 ljudi u jednoj sobi dijeli samo dva sanitarna čvora", objašnjava predsjednica udruge "Meritum Zagreb".
Na upit imaju li pritužbi na fizičko kažnjavanje zatvorenika, Čihoratić Katinčić kaže da se za sada nitko nije žalio na to, ali da "ima slučajeva da zbog neke sitnice zatvorenik dobije opomenu, a to automatski znači ukidanje polovine ili većine privilegija na mjesec dana poput smanjivanja dužine telefonskih poziva s pola sata na deset minuta tjedno ili smanje broj posjeta na jednu mjesečno".
Resocijalizacija nakon izdržane kazne
U budućnosti, u udruzi planiraju posjete kaznionicama te pružanje pomoći zatvorenicima i nakon izdržavanja kazne u traženju posla i stana te promoviranje prava osoba lišenih slobode kroz tribine i druge javne akcije.
Adriana Čihoratić Katinčić požalila nam se da već na početku aktivnosti imaju problema, posebno u Kaznionici Lepoglava gdje im, tvrdi, otvaraju pisma koja udruga šalje zatvorenicima.
"Uprava Lepoglave zna da radimo, poslali smo i pismo upravitelju Kaznionice. Ali imam osjećaj da nas sabotiraju. Teško odobravaju zatvorenicima telefon da nas nazovu. Privatna pošta stigne zatvoreniku za tri radna dana, a od udruge treba i po dva tjedna ili se pošiljka jednostavno vrati kao da primatelj to nije želio preuzeti. Sve je to prilično nelogično", zaključuje Adriana Čihoratić Katinčić.
Željeli smo provjeriti navode i kod upravitelja Kaznionice u Lepoglavi, ali ni nakon tri dana nismo dobili odgovor Ministarstva pravosuđa na našu molbu da nam odobre kratki razgovor s njim.
Jedan od prvih kontakata udruga „Meritum Zagreb“ ostvarila je prije nekoliko dana s Uredom pučke pravobraniteljice u čijem je djelokrugu i kontrola poštivanje ljudskih prava u kaznionicama i zatvorima.
"Zanimljiv nam je rad udruge, posebno u dijelu resocijalizacije, kada zatvorenici odsluže kaznu, što smatramo najslabijom karikom sustava. Pozvali smo ih na suradnju, da nas izvještavaju ako uoče sustavne probleme. Za pojedinačne slučajeve ne trebamo posrednika, osobe koje su na izvršenju kazne same nam se javljaju", kaže Mario Krešić, zamjenik pučke pravobraniteljice zadužen za kontrolu ustanova za osobe lišene slobode.
Zatvorsko organiziranje
Prema njegovim podacima, početkom ove godine osnovana je još jedna udruga – "Dostojan život" - čiji su članovi također zatvorenici, prije svega oni iz zatvora u zagrebačkom Remetincu. Takav početak samoorganiziranja zatvorenika u zaštiti svojih prava, kada se ne oslanjaju samo na pomoć odvjetnika ili drugih nevladinih organizacija, može ukazivati i na to da je i ta skupina građana sve više svjesna svojih prava, ali i da se možda i profil sadašnjih zatvorenika donekle promijenio. Krešić ne ulazi u razloge "zatvorskog organiziranja i aktivizma", ali ne vidi u tome ništa sporno.
"I zatvorenici imaju pravo biti članovi udruga. I njihove udruge se osnivaju po istom zakonu kao i svaka druga udruga", kaže Krešić. Na našu primjedbu da se iz udruge "Meritum Zagreb" žale da im je otežana telefonska i pisana komunikacija sa zatvorenicima/članovima odgovara da je to "pitanje funkcioniranja unutar zatvora, odnosno sustava sigurnosti".
Upravo je Ured pučke pravobraniteljice objavio izvještaj za 2014. godinu u kojem je dio posvećen i zaštiti prava osoba lišenih slobode u okviru provođenja Nacionalnog preventivnog mehanizma. Pored psihijatrijskih ustanova i centara za tražitelje azila, posebno poglavlje je o zatvorima, kaznionicama i pritvorskim jedinicama. Stanje u njima, iako bolje nego godinu ranije, i dalje nije previše obećavajuće, posebno u dijelu kvalitete smještaja, zdravstvene zaštite zatvorenika te postupanja zatvorskih službenika.
Prenapučeni zatvori
Od 3162 pritužbe koje je Ured lani zaprimio, njih 178 uputile su osobe lišene slobode. Time je stanje u zatvorima – uz pravosuđe, diskriminaciju, radna prava i postupanje policijskih službenika - svrstano među pet najzastupljenijih područja kršenja prava na koja su se žalili građani prošle godine. To ukazuje na sustavne probleme zatvorskog sustava, kao što su zdravstvena skrb ili prenapučenost pojedinih odjela, stoji u Izvještaju. Uz primljene pritužbe, lani je u deset navrata zamjenik pučke pravobraniteljice bio u zatvorima i kaznionicama gdje je proveo više od 30 ispitnih postupaka.
Zamijećen je blagi pad napučenosti zatvora, ali i dalje pretrpanost nekih zatvora iznosi i preko 140 posto (zatvor u Osijeku 157 posto, u Požegi 141 posto, u Varaždinu 140 posto). Često zatvorenici nemaju osigurana ni minimalna četiri četvorna metra po osobi, što je propisano međunarodnim standardima. Manjak prostora se odražava i na (ne)poštivanje ljudskog dostojanstva, nedovoljni boravak na svježem zraku, (ne)primjerenu zdravstvenu zaštitu i uvjete rada zatvorenika, stoji u Izvještaju.
Za vrijeme posjeta zatvoru u Bjelovaru predstavnici Ureda pučke pravobraniteljice uočili su zidove zelene od vlage i pljesni, a voda u sanitarnom čvoru kapala je iz cijevi po zatvorenicima. Takvo stanje ocijenjeno je "nedopustivim te mogućim ponižavajućim postupanjem prema osoba lišenim slobode". To je samo jedan od primjera.
Što se tiče zdravstvene zaštite uočeno je da zatvorenici dugo čekaju na zdravstvene specijalističke preglede, operativne zahvate i fizikalne terapije što može utjecati na pogoršanje njihovog zdravlja. Neriješeno je i pitanje liječnika u zatvorima koji su pod Ministarstvom pravosuđa, a po mišljenju Ureda pučkog pravobranitelja, zdravstvena zaštita zatvorenika bila bi bolja da ju preuzme Ministarstvo zdravstva. Neopravdana je prisutnost policijskih službenika prilikom liječničkih pregleda čime se krši pravo na privatnost. Bilo je pritužbi zatvorenika i na mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i liječenja od ovisnosti za što ne postoje posebni odjeli ili kaznionice.
Zabrinjavaju pritužbe na postupanje zatvorskih službenika, posebno onih iz osiguranja. Porastao je broj pisanih i usmenih pritužbi zatvorenika da ih službenici osiguranja vrijeđaju, omalovažavaju i nazivaju pogrdnim imenima, a veliki broj ovih pritužbi odnosi se na vrijeđanje i uznemiravanje na osnovi nacionalnog podrijetla, stoji u Izvještaju. Nedopustivo je i kažnjavanje onih zatvorenika koji su pokušali suicid, a stegovne mjere općenito nisu ujednačene i jasno definirane. Zatvorenici nemaju ni dostatnu i učinkovitu pravnu zaštitu. Tako se u Izvještaju navodi primjer zatvorenika koji je u nekoliko mjeseci poslao 11 pritužbi upravitelju zatvora, a nije dobio niti jedan odgovor. Problem je i što u zatvorskom sustavu nedostaje 1334 službenika (popunjenost radnih mjesta je 67 posto).
Uskoro novi zakon
U Uredu pučkog pravobranitelja pozdravljaju najave da će se tijekom ove godine pristupiti izradi novog Zakona o izvršavanju kazne zatvora što bi trebalo poboljšati zatvorski sustav, osnažiti prava zatvorenika i poboljšati postupanje prema njima.
Podsjetimo, slične su primjedbe i Evropskog odbora za sprečavanje mučenja i nečovječnog postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Evrope. U lani objavljenom izvještaju o stanju u hrvatskim zatvorima CPT, među ostalim, upozorava na pretrpanost zatvora koja se, po mišljenju CPT-a, ne može riješiti isključivo proširenjem zatvorskog smještaja, nego i "prihvaćanjem politike koja ograničava ili ublažava broj osoba poslanih u zatvor".
Istodobno, Hrvatska je u više slučajeva tužbi zatvorenika pred Evropskim sudom za ljudska prava proglašena krivom zbog kršenja članka 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji zabranjuje mučenje i nečovječno postupanje. O problemima zatvorskog sustava oglasio se sredinom prošle godine i Ustavni sud posebnim izvještajem.
Izvještaj Ministarstva pravosuđa o tome što je država učinila na poboljšanju stanja u zatvorima trebao bi biti poznat do sredine godine.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.