Vlada želi Hinu spojiti s HRT-om

Dvije su mogućnosti koje svaka vlast koristi kad ne želi ili ne zna riješiti problem. Prva je ona poznata da se osnuje komisija koja bi se trebala pozabaviti slučajem tek toliko da prikrije nedostatak volje da ga uistinu riješi, a druga je da se sporni predmet zataška tako da se utopi u neki veći, pa da svi zaborave na njega.

U ovoj priči ne funkcionira nijedan od ta dva prokušana modela. Ovdje problema nema, ali se zato napravilo sve da ga se stvori.

O čemu je riječ? Vlada je odlučila smanjiti troškove gdje god je to moguće. Kreše se svuda, a čim se kreše svuda, znate da se ne kreše nigdje, barem ne tamo gdje bi trebalo. Ipak, budući da valja opravdati vlastito postojanje, tijelo nazvano Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima zadužilo se da istraži poslovanje svih tih  agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba. Hvalevrijedna inicijativa koja je dovela do dubinskog češljanja tih državnih tijela, paratijela, organa, svega.

Na red je tako došla i Hina, Hrvatska novinska izvještajna agencija, javna ustanova koja je u proteklih 25 godina postojanja usisala milijune i milijune državnih kuna. Na primjer, samo od 2008. do 2013. ostvarila je gotovo 10 milijuna kuna minusa.

Povjerenstvo je krenulo odmah oštro, pa je potkraj prošle godine s detaljnih 128 pitanja obavilo posao dubinske analize poslovanja, a sve kako bi Hinu negdje utopilo. Rješenje se već tada spominjalo više po hodnicima, nego službeno: cilj je pripojiti Hinu Hrvatskoj radioteleviziji. I Hina i HRT su javne ustanove, smanjit će se troškovi njihovim spajanjem, mi ćemo opravdati ono što radimo i mirna Bosna!

Logika sasvim ispravna, nimalo birokratska. Ali, kao i svaka "kriva" logika, ima jedan problem – pogrešna je. Hina, naime, za razliku od uobičajenog mišljenja, nije više gubitaš i nema baš nikakvog razloga – ni financijskog, ni poslovnog ni uredničkog – da se spaja s HRT-om. Uostalom, to ne želi nitko. Ni Hina, ni HRT, a kako doznajemo, ni Ministarstvo kulture.

Uostalom, obje su medijske kuće – da ne bude zabune – u plusu. Hina je nakon pet godina gubitaka koje je nakupila pod HDZ-ovom vlašću i bivšom upravom napokon počela poslovati pozitivno. U godini 2013. taj bi plus bio izražen i u stavci "dobit" da nije bilo višegodišnjeg radnog spora koji je vratio u minus. U godini 2014., kažu pokazatelji, plus će biti izražen u milijunskom iznosu.

"Nakon niza godina Hina je napokon počela poslovati pozitivno. Jedna smo od rijetkih javnih ustanova koja u tome uspijeva. Proveli smo restrukturiranje, prilagodili se novim okolnostima i uspjeli u uvjetima recesije povećati prihode od komercijalnog poslovanja. Spajanje s HRT-om nesumnjivo bi značilo smrt agencije, i to u trenutku kada se nalazimo pred potpisivanjem kolektivnog ugovora sa zaposlenicima", objašnjava ravnateljica Hine Branka Valentić.

U naletu spajanja svega što se spojiti može, a što neće zasmetati Europsku uniju, u Povjerenstvu su Hininu dobit očito previdjeli. I ne samo nju. Netko bi u tom Vladinom tijelu trebao odgovarati za glupost iz dokumenta "Pripajanje Hine HRT-u", koji smo dobili na uvid, gdje je ta agencija označena kao izuzeta iz sustava PDV-a. Kako Vladino tijelo koje, između ostaloga, kontrolira poslovanje drugih državnih tijela i pritom provodi njihovu dubinsku analizu s ciljem – valjda – da im se pomogne, ne zna da Hina plaća PDV, uistinu je pitanje kojim će se morati pozabaviti predsjednica Povjerenstva Dubravka Jurlina Alibegović, inače ravnateljica Ekonomskog instituta. Hina, čisto da se zna, plaća puni PDV, dakle 25 posto, za razliku od privatnih novinskih izdavača dnevnih novina kojima je taj iznos preplovljen. Hina je, tako, u posljednje tri godine državi – koja za to ne zna!? – isplatila 16,3 milijuna kuna baš po toj stavci, što otprilike odgovara jednogodišnjoj uplati onih državnih "agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba" koje koriste usluge jedine državne novinske agencije.

I ne samo to. Snimatelji stanja iz Povjerenstva u svome su dokumentu,  pokušavajući opravdati pripajanje, ustvrdili da je od 124 zaposlene osobe u Hini, njih 35 na rukovodećim pozicijama, dok je "u Hrvatskoj radioteleviziji umjerenih 112 rukovoditelja na preko 3000 zaposlenih". Očito je da su u naletu opet nešto "zabucali", pa su urednike, tajnice, portire, čistačice iz Hine, a toliko ih negdje po prirodi posla i ima, ubrojili među "rukovodeće pozicije", dok su istu stvar na HRT-u zanemarili. Valjda im se nije uklapalo u priču. U priču im se očito uklapalo prozivanje Hine da za obrađivanje fotografija koristi outsourcing, dok to HRT radi interno, što smo također provjerili, pa se pokazalo da se taj posao obavlja u samoj agenciji, jer bi bilo krajnje debilno, nema bolje riječi, da fotografska agencija plaća obradu fotografija.

Također se u potpunosti zanemaruje činjenica da je poslovanje i Hine i HRT-a, kao javnih ustanova, određeno posebnim zakonima koji ne dopuštaju ad hoc rješenja poput ideje Povjerenstva da se pripajanje može provesti u roku od šest mjeseci.

"Nevjerojatna je činjenica da je tako ozbiljan dokument, kakva bi dubinska analiza trebala biti, prepun faktografskih pogrešaka. Posebno nas smeta dio o PDV-u jer smo više puta od Vlade tražili da se naš status izjednači sa statusom novinskih izdavača koji plaćaju upola nižu stopu PDV-a, ali nismo naišli na razumijevanje", kaže Branka Valentić.

Nije Hina, da ne bude zabune, u "zeleno" ušla preko noći i nekom osobitom pameću novog vodstva. Godine 2013. provedeno je restrukturiranje koje je koštalo 30 radnika posla, što znači da je otpuštena petina.  S druge strane, HRT taj proces tek prolazi, a ulazak Hine najprije će dovesti do utapanja državne agencije, a potom i njezina nestanka, u velikom sustavu koji tek čeka redefiniranje.  Osim toga, Hinini zaposlenici boje se da bi – unatoč činjenici da su već prošli restrukturiranje – mogli postati dio onoga koje se provodi na HRT-u.

Upravo zbog toga je o Vladinim namjerama obaviještena i EANA, Europska asocijacija novinskih agencija, koja je oštro reagirala na slične pokušaje u Mađarskoj i Grčkoj, gdje su novinske agencije što pripojene državnim tijelima, što ugašene. U prvom primjeru iz političkih razloga, u drugome financijskih.

U Povjerenstvu se takvih prigovora ne boje, baš kao što se ne boje ni "rizika implementacije koji su vrlo niski", jer se, barem oni tako misle, očekuje "malen otpor radnika Hine".