Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Plato na Trgu žrtava fašizma opet je bio pretijesan da primi stotine ljudi koji su, baš kao 1990-ih, došli obraniti ono za što su mislili, kako je to rekao Zoran Pusić iz Antifašističke lige, da je već obranjeno
Plato na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu opet je bio pretijesan da primi stotine ljudi koji su, baš kao devedesetih godina, došli obraniti "ono" za što su mislili, kako je to rekao Zoran Pusić iz Antifašističke lige, da je već obranjeno.
Međutim, "ono" što se u normalnijim državama uobičajeno naziva temeljnim civilizacijskim vrijednostima, u Hrvatskoj se u gotovo pravilnim vremenskim razmacima dovodi u pitanje, pa tako i sada, s tim da ovaj put nije na udaru "staroj desnici" sporno antifašističko ime trga, nego je na red došao Jasenovac, koji je po "novoj desnici" do 1945. bio tek radni i sabirni logor, da bi tek potom postao stratište protivnika nove vlasti.
I ne samo to, nego je po ministru kulture Zlatanu Hasanbegoviću, jednom od ideologa Karamarkova HDZ-a, cijela ta priča o proboju logoraša iz Jasenovca u noći s 21. na 22. travnja 1945. godine – izmišljena. Tako je barem rekao glumac Vili Matula citirajući ministra koji je to, tapšajući ga po ramenu, rekao Slavku Goldsteinu.
Upravo su se tim povodom na Trgu žrtava fašizma u organizaciji Koordinacije židovskih općina, Srpskog narodnog vijeća i Antifašističke lige okupili oni kojima na kraj pameti nije bilo sudjelovati na današnjoj komemoraciji u Jasenovcu u režiji sadašnje Vlade.
- Razlog neodlaska na komemoraciju u Jasenovac istovjetan je onome zbog kojeg smo se danas okupili kako bismo upozorili na niz događaja u zadnjih pola godine, prije svega na opasne promjene u društvu u kojem ekstremisti postaju legitimna politička opcija - objasnio je Pusić, naglasivši da se u takve pojave uklopio potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, koji maršira na čelu gomile što pred Vijećem za elektroničke medije urla "Za dom spremni", kao i ministar Hasanbegović koji nakon toga traži smjenu članova Vijeća, a ne potpredsjednika Sabora.
Štoviše, naglašava Pusić, umjesto da jasno osude revizionizam, dio članova ove Vlade vrlo aktivno sudjeluje u toj reviziji s ciljem umanjenja i falsificiranja ustaških zločina, kao što je to bio slučaj s filmom "Jasenovac – istina" Jakova Sedlara i Hrvoja Hitreca.
Što se tiče odavanja počasti žrtvama, nastavio je Pusić, vjerujem da bi velikoj većini njih bila važnija naša opredijeljenost i odlučnost da se suprotstavimo relativizaciji ideja koje su dovele do njihova stradanja, od bilo kakvog polaganja cvijeća. Vjerujem da bi im bilo važnije da se suprotstavimo mračnim dijelovima naše prošlosti i da se držimo vrijednosti na osnovu kojih je antifašizam nastao, a bez kojih društva tonu u strah, a države u tiraniju.
Povjesničarka Nataša Mataušić ispričala je kako je tekao proboj iz Jasenovca 1945. predvođen Sinjaninom Antom Bakotićem.
- U noći s 21. na 22. travnja, prije 71 godine, natiskani u mračnoj zgradi posljednji muški zatočenici mogli su birati između izvjesne smrti i neizvjesnog proboja. Brisani prostor do izlaznih vrata bio je pokriven mitraljeskim gnijezdom. Njih 1073, koliko ih je ostalo, sjećalo se kolone žena koje su odvedene istu večer, a da se nisu vratile. Nekoliko se zatvorenika tu noć objesilo. Dok su logorom odjekivale eksplozije s ciljem skrivanja zločina, dio njih predvođenih Bakotićem odvojio se i napravio plan proboja. "Naprijed drugovi", viknuli su i krenuli prema vratima koja su bila udaljena 650 metara. Mitraljeska vatra svaki je trenutak smanjivala broj logoraša. Od njih 600, koliko ih je krenulo, preživjelo je tek 106. Ostali su pronašli smrt na tom putu ili dalje u Savi. Iscrpljeni, neuhranjeni, umorni, bili su lak plijen ustaškim strojnicama. Od onih koji su ostali u logoru, nitko nije preživio. Isti dan bio je proboj i iz Kožare u samom Jasenovcu. Tamo je od njih 167, logor preživjelo samo 11. Samo zadnji dan ubijeno je 1122 zatočenika - kazala je.
Povjesničar Hrvoje Klasić rekao je da nikad nije javno govorio s više emocija. Podsjetio je na svoj rodni grad Sisak i tešku sudbinu koja je snašla tamošnje Srbe, Židove i antifašiste. Evo tek dio odredaba koje su bile na snazi: zabranjuje se svim Židovima ulazak u gostionice, kavane i hotele; Srbi se smiju kretati gradom od 8 ujutro do 6 popodne; hrvatska kulturna društva moraju provesti brisanje članova s obzirom na to da Srbi i Židovi ne mogu biti njihovi članovi; Židovima valja otkazati stanove; ne smiju ići u kinomatografe i zadržavati se na šetalištima, a tko širi glas o progonima, bit će izveden na prijeki sud. Židovi su kolektivno odgovorni, pa će biti i utamničeni, naredio je poglavnik Ante Pavelić. Ishod je bio etnički očišćen Sisak.
- U ljeto 1941. dio Siščana moralno je posrnuo, odnosno odlučio se na sirovi zločin. Je li trebalo biti tako? Je li moralno posrnuće zadatost ili dogma? Nije! Kako onda, tako nije ni danas. Svaki čovjek može birati želi li učiniti zločin. Dio njih odlučio je postati zločincem, ali se zato drugi dio odlučio suprotstaviti i formirati pokret otpora. Ljudi su potencijalno spremni na zločin. Zlo postoji i uvijek je postojalo u ljudima. Ne samo u Hrvatskoj, nego i u Njemačkoj ili Norveškoj. Zato je važna uloga društva koje mora napraviti sve da taj potencijal ne bude realiziran i da se takvi ljudi broje u promilima. Oni ne smiju postati mainstream i šetati ulicama u crnim uniformama - kazao je Klasić, dok je Daniel Ivin istaknuo da je otimanje prošlosti zločin, pozvavši okupljene da se bore i suprotstave takvim pokušajima.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu