Izdanje:
Marko Lukunić / Pixsell
Zbog novca, vjerojatno i zbog dokazivanja tko je uspješniji, kvalitetniji i pametniji, između zagrebačkog i riječkog Sveučilišta, otvoren je ‘znanstveni rat’! Prvi je korak učinio rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš kada je krajem prošle godine, 28. prosinca, službeno zatražio od Odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara Ministarstva financija - ali i od DORH-a - da ispita na koji je način Sveučilište u Rijeci zauzelo prvo mjesto za financiranje određenih projekata iz fonda Europske unije, ali i Ministarstva znanosti. Rektor Bjeliš u prijavi ističe da je tek na mrežnoj stranici Ministarstva saznao da je u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2012.-2013. predloženo financiranje istraživačke infrastrukture za laboratorije i centre Kampusa Sveučilišta u Rijeci u iznosu od 18,7 milijuna eura što znači da je iz državnog proračuna potrebno projekt financirati s 2,8 milijuna eura. Uz to, navodi, za projekt Centra za visoku tehnologiju u biomedicini Sveučilišta u Rijeci predviđeno je dodjeljivanje 2,4 milijuna eura jer se, obrazloženo je, radi o projektu od nacionalnog interesa koji nije podložan postupku natječaja, a Ministarstvo je dužno osigurati tehničku pomoć i sufinanciranje. Bjeliš traži žurno ispitivanje pravilnosti provedbe postupaka, jer smatra da je prijedlog o financiranju donesen netransparentno i protivno europskoj praksi financiranja projekata.
Po njemu, predložena struktura Centra za visoku tehnologiju i biomedicinu u Rijeci te ciljevi za njegovo osnivanje - bez ikakvih konzultacija i javno predočenih projekcija povezivanja - predstavlja ne samo neracionalno dupliciranje kapaciteta u relativno malom hrvatskom istraživačkom sustavu već se radi i o nekorektnosti u odnosu na ranije koncipiran i pokrenut projekt u bioznanostima na Sveučilištu u Zagrebu, koje je 2009. osnovalo Centar za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb te koji je, tvrdi Bjeliš, i nominiran kao potencijalni kandidat za financiranje iz Programa za regionalnu konkurentnost 2012.- 2013.
– Kako je i na temelju čega dobivena i kome je dodijeljena financijska i tehnička pomoć iz pretpristupnih europskih fondova te pomoć za izradu dokumentacije navedenih projekata? Na temelju kojeg je postupka, primjenom kojih kriterija i analiza, donesena odluka o financiranju Centra za visoku tehnologiju u Biomedicini Sveučilišta u Rijeci kao projektu od nacionalnog interesa, a da s tim nije bila upoznata šira zajednica u Hrvatskoj, posebice ona biomedicinska, koncentrirana oko Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i njihovih suradnih institucija, a koja predstavlja srž biomedicinskih aktivnosti u Hrvatskoj? – pita rektor Bjeliš.
Centri izvrsnosti
Ističe da na Medicinskom i Prirodoslovno- matematičkom fakultetu, a posebice Centru za translacijska i klinička istraživanja te na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga već djeluju centri izvrsnosti u području biomedicine, zdravstva te prirodoslovlja. Kao argument njihovog znanstvenog kapaciteta, kvalitete i međunarodne prepoznatljivosti, Bjeliš navodi da je “analiza znanstvene produktivnosti Medicinskog fakulteta u projektnom razdoblju 2007.- 2011. pokazala da su istraživači objavili 1481 rad u 618 časopisa indeksiranih u bazi podataka “Current contents”, a da prema analizi Povjerenstva za praćenje Okvirnih programa Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj 71 posto partnera iz hrvatskih sveučilišta dolazi sa zagrebačkog dok sa Sveučilišta u Rijeci 25,7 posto. Rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin ne ostaje dužan, spremno prihvaća polemiku, ali, prije svega, kaže kako je s nevjericom pročitao pismo rektora zagrebačkog Sveučilišta koje je dobio od nas, a ne službenim putem. – S nevjericom iz dva razloga. Prvi, jer mi se činilo da su stav i politika prema kojima “Rijeka ne smije osvojiti prvenstvo” odavno nestali i da je Hrvatska u proteklom desetljeću krenula putem uravnoteženog razvoja. Drugi je razlog činjenica da će Hrvatska teško povlačiti novac iz strukturnih fondova ako se bude vodila politika po načelu “bolje da susjedu krepa krava”– komentira Lučin. A na osporavanje prava riječkom Sveučilištu da samostalno promišlja svoj razvoj te na to što je Bjeliš osnivanje Centra za visoku tehnologiju i biomedicinu u Rijeci okarakterizirao nekorektnim jer je zagrebačko Sveučilište 2009. osnovalo Centar za translacijska istraživanja, Lučin uzvraća:
– Kao da je bitno tko ga je prvi osnovao! Bitan je sadržaj, kvaliteta i međunarodna vidljivost akademskih djelatnika. Nama je drago da je zagrebačko Sveučilište pokrenulo takav projekt, da gradi Biocentar financiran iz pretpristupnih fondova, jer vjerujemo da ćemo zajedničkim naporom učiniti pomake u translacijskim istraživanjima. U drugom desetljeću 21. stoljeća svako sveučilište koje ima istraživanja u biomedicinskom području treba razmišljati o translacijskim istraživanjima. Objašnjava da je u proteklom desetljeću Sveučilište u Rijeci pokrenulo projekt uspostavljanja centra za proteomiku i centra za laboratorijske životinje kao međunarodno vidljivih centara oko kojih će se moći stvarati vrhunski znanstveni proizvod, vrhunski educirati ljudi. Upravo dobri rezultati, koji su poznati cijeloj hrvatskoj akademskoj javnosti, poslužili su 2007. kao platforma za izradu projekta Translacijske medicine u Rijeci (TransMedRi) koji je 2008. prijavljen na FP7 program Europske unije, odobren nakon žestokog natjecanja i evaluacije u Briselu te 2010. krenuo s provedbom. Projekt financira EK s 1,8 milijuna eura upravo s ciljem jačanja translacijskih istraživanja u Rijeci. I logičan je nastavak strateško opredjeljenje Sveučilišta u Rijeci da formira centar za translacijska istraživanja koji je radno nazvan Centrom za visoku tehnologiju i biomedicinu i to kao regionalnog centra koji će se zajedno s Primorsko-goranskom županijom prijaviti za strukturne fondove EU. Ne radi se o osnivanju jednog laboratorija nego o uspostavljanju infrastrukture koja će omogućiti Sveučilištu i riječkom zdravstvu da svoje znanje pretvori u gospodarsku aktivnost.
Dijeljenje je loša politika
Sveučilište u Rijeci bilo je desetljećima podfinancirano. Tek u zadnjem desetljeću dogodila su se značajnija ulaganja u Rijeku, Split i Osijek, iako je primjerice, u Zagrebu 12 puta više kreveta u studentskim domovima nego u Rijeci, a studenata je samo tri puta više, ističe Lučin i suočava Bjeliša s podatkom da je preko 40 posto publikacija s riječkog Sveučilišta objavljeno u časopisima koji spadaju u prvu kvartilu svjetskih publikacija, a da su po indeksu izvrsnosti bolje rangirani od zagrebačkog Sveučilišta (http://www.scimagoir.com/pdf/ sir_2011_world_report_er.pdf). – Hrvatska znanstvena zajednica je premala da bi se dijelila. Pokušaj dijeljenja ili blokiranja razvoja, osporavanja jednoj zajednici da utvrdi svoje strateške prioritete katastrofalna je politika koja nije na dobrobit hrvatskih građana. A za “utakmice” u europskom prostoru strukturnih fondova koje će trebati “igrati“ hrvatska sveučilišta nismo dovoljno spremni i jedini način da budemo uspješniji je intenzivna suradnja svih sveučilišta. Pismo rektora Bjeliša ne potiče takvu suradnju i stoga izaziva veliku zabrinutost – odgovara mu rektor Lučin. “Akademski sukob” komentirao je ministar znanosti Željko Jovanović, jer smatra “radi se o neizmjerno važnom području financiranja projekata iz fondova EU pa sva hrvatska sveučilišta međusobnom kvalitetnom suradnjom moraju osigurati da hrvatsko obrazovanje i znanost povuku što više novaca.” – Radi se o milijardu eura iz strukturnih fondova. I ne smijemo si dozvoliti ni jedan krivi korak koji bi mogao ugroziti ovaj vid financiranja kvalitetnih projekata. Tu vidim ogromnu ulogu zagrebačkog Sveučilišta kao najvećeg po svim kriterijima te očekujem da pripremi najveći broj najkvalitetnijih projekata, koji će biti financirani iz fondova EU. To je ne samo njihov posao, to je njihova, usudio bih se reći, i ključna obveza osiguravanja bolje budućnosti Hrvatske – kaže ministar Jovanović. Uz poruku da u sve to treba unijeti nemjerljivo više transparentnosti nego do sada. Novac iz EU fondova ne smije ostati virtualan Ministar Jovanović će, kaže, sukob nastojati riješiti razgovorom s rektorima zagrebačkog i riječkog sveučilišta, Bjelišom i Lučinom te ističe: – Dobro mi je poznato da je riječko Sveučilište pokazalo, do sada, najveću stvaralačku energiju i u uvjetima kad je u IPA-i (pretpristupnoj pomoći) ostajalo puno neiskorištenog novca. Jedini su imali djelomično spremne projekte, a u drugom su dijelu na vrijeme bili spremni i kvalitetno su odraditi posao na pripremi projekata, što drugi za sada nisu odradili jednako kvalitetno. Moram razgovarati s upravama svih sveučilišta i dobrog broja instituta u RH o paketu zakona o znanosti i Sveučilištu kao i o što boljoj pripremi svih budućih projekata, u interesu hrvatske akademske zajednice i društva u cjelini. Također, valja prikupiti svu dokumentaciju koja postoji u MZOS-u te vidjeti što i kako dalje da nam osigurani novci EU fondova ne ostanu samo virtualni.