Izdanje:
Imate li Facebook stranicu? Želite li da vaši fanovi vide vaše postove? Mislite li da ih vide svi? Varate se. Analiza PageLevera, servisa koji nudi detaljnu Facebook analitiku, pokazala je da samo tri do 7,5 posto vaših Facebook fanova vidi sadržaj koji objavljujete, a manje od dva posto sudjeluje u interakciji sa stranicom. Konkretnije, na 1000 dnevno aktivnih korisnika, like na status kliknut će između sedam i 13 fanova, između dvoje i petero će ih komentirati, a gotovo nitko neće ostaviti post na zidu. Problem s aktivnošću dodatno je zapaprila nova metrika “People are talking about that”(“Ljudi koji pričaju o tome”) koja je preko noći postala gotovo važnija od broja fanova. No, što zapravo govori ta metrika? Da je broj fanova lažiran? “Fanovi nisu lažni, samo su lijeni.”, kaže istraživanje PageLevera. Nova metrika potvrđuje tu tvrdnju. Etablirane tvrtke u Hrvatskoj s više od 100.000 fanova imaju manje od 2000 aktivnih fanova. To je otkriće šokiralo mnoge. Omjer je puno bolji kod novih Facebook stranica, jer “Ljudi koji pričaju o tome” mjeri fanove koji su aktivni u posljednjih tjedan dana, pa je logično je da je brojka veća. Svi koji se ovih dana zanose vlastitim uspjehom, ističući svoje Facebook profile kao najuspješnije, mogli bi se neugodno iznenaditi kada stabiliziraju bazu fanova i kad im se postojeći fanovi ulijene. A ulijenit će se jer je to normalna pojava za svaki brend. Zato se ne Je li broj fanova na ‘fejsu’ najvažniji za brand? Ne, ako ste ih jeftino kupili smije olako gledati samo brojke; ni fanova, ni ljudi koji pričaju o tome. Brojka od 100 ili 200 tisuća fanova nije bitna ako fanovi nisu aktivni. Što će vam suhoparne brojke osim da se hvalite pred konkurencijom? - Broj fanova nije dovoljna metrika za analizu isplativosti oglašavanja i Facebook je bio prisiljen uvesti novu metriku da bi se vidio stvaran broj aktivnih fanova - objasnio je Davor Runje iz tvrtke Drap novi po-tez Facebooka, koji će ovim prilično profitirati, a community managere prisiliti da probude “spavače”.
100. 000 ljudi za 3000 kuna
Kupnjom 100.000 naizgled pravih profila ili instant nagradnim igrama Facebook stranice napucale su broj fanova koji zapravo samo smetaju. Lažne fanove se ne može aktivirati pa je podizanje interakcije koja je ključna za vidljivost na Facebooku i za ukupan promet vašeg brenda, gotovo nemoguća misija. Filip Višić, vlasnik tvrtke Informativka i stručnjak za online oglašavanje, dobio je ponudu da za 1500 kuna kupi 50.000 fanova. Odbio ju je, znajući da je takav potez dvosjekli mač. - Da sam kupovao takve likeove, vjerojatno ne bih imao ni interakciju, ni posjetitelje na svojoj stranici nakon toga - objasnio je. Nesrazmjer u brojkama može biti rezultat spomenute kupnje “fanova na kile”, ali i jedne stavke koja pogađa sve stranice: vrijeme.Velik dio fanova kliknuo je “like” prije mnogo vremena da vidi određeni sadržaj ili sudjeluje u nekoj akciji.Nakon toga, zbog manjka vremena i volje da svakod-nevno konzumira sadržaj, fan je ignorirao postove, kliknuo “skrij” u news feedu ili uopće nije vidio stranicu zbog lošeg page ranka. Zaboravio je da je fan i zato nije kliknuo “unlike.” Postao je dijelom velike brojke fanova, no brendovi od njega nemaju nikakve koristi. Za-grebancija, portal za građane Zagreba, svježi je primjer kako se ne bi smjeli prikupljati fanovi. Nagradna igra “OSVOJI: Acer Aspire laptop! Sve sto moraš je napisati ‘Zagre-bancija mi poklanja laptop’ i pritisnuti Share da se slika objavi na tvom zidu” u samo dva dana dobila je više od 15.000 “shareova” i 6000 likeova. Kakva je korist od ove akcije? Krat-koročna: podizanje broja fanova i trenutne interakcije. Dugoročna: možebitno katastrofalna kroz četiri stavke. Sporna stranica riskira kaznu ministarstva financija RH , ali i gašenje stranice po eventualnoj prijavi zbog kršenja tzv “promotional guidelines” Face-booka Ono što je gore, Zagrebancija je postala je predmet ismijavanja pa mnogi dijele bureke u njihovoj ma-niri, a usput su dobili tisuće privremenih fanova iz čitave Hrvatske čija će buduća neaktivnost utjecati na to da se sadržaj dotične Facebook stranice u konačnici više neće toli-ko puno prikazivati ni fanovima iz Zagreba. Bolje bi bilo da su izgradili kvalitetnu bazu Zagrepčana koji su zainteresirani za sadržaj koji nude, nego da su “trčali za fanovima.” I tu dolazimo do pitanja: “Na što se svodi jedan fan?” Ima li fan koristi od Facebook stranice koja donekle zarađuje na brojci i aktivnosti koju generiraju svi fanovi? Kaže “done-kle”, jer većina web stranica još ne bilježi velike zarade, odnosno zara-de kojima bi pokrili svoja ulaganja. Druga je stvar s e-trgovinama i brendovima koji reklamiraju svoje fizičke trgovine ili proizvode . Njima je Facebook promocija, vrlo jeftin način reklamiranja, a pritom mogu dobiti povratnu informaciju od svojih korisnika i doći do njih na jednostavan način - klikom miša. Vratimo se na fanove. Prosječan fan na Facebooku dobije informaciju na dlanu, i to točno onu za koju se “pretplatio” kliknuvši “like”. Nitko ga nije na ništa prisiljavao, a svojom aktivnošću vjerojatno pretpostavlja da brend od toga ima neke koristi. Nitko nije tako naivan da misli kako su brendovi prisutni online “tek tako”. Međutim, u doba preopterećenosti poslom i manjka vremena, Facebook se pokazao kao idealna platforma za sve one koji na jednom mjestu imaju potrebne in-formacije. Novosti, akcije, popusti, nagradne igre, koncerti, kina… sve je to dostupno i besplatno. Nikako se ne može reći da se fana iskorištava da klikće po sadržaju kako bi konačan cilj brenda bila zarada. Fan klikće po sadržaju samo ako to želi, a pritom dobiva besplatnu informaciju. Divan online suživot u kojem “win-win” situacija u pitanju. Jer obje strane ovise jedna o drugoj. Ako community manager spava, vjerojatno to isto radi i fan. Zato se moraju probuditi. Imate li više od 100,000 fanova, svi jasno vide broj “ljudi koji o vama pričaju” i više se ne možete hvaliti odličnom bazom korisnika. Vaši fanovi možda nisu lažni, ali su svakako uspavani.
Nisu ih stigli ‘zahaklati’
Ne budite ih print oglasima. Print je dobar za imidž, ne za promet. Postojeću bazu fanova aktivirajte Facebook oglasima. - Jedan je klijent potrošio 100.000 kuna na čitavu stranicu oglasa u su-botnjem izdanju triju najtiražnijih novina. Ukupan broj posjetitelja na web stranicu bio je oko 50, i pritom ne mislim na tisuće - objašnjava Višić koji je za promociju vlastite Facebook stranice “Put oko svijeta” uložio 40.000 kuna u Facebook oglase i time dobio stalnu bazu koja bi svakodnevno podizala posjeće-nost stranice. - Promet s Facebooka na stranicu Putokosvijeta.hr je oko 75 posto. Stranica postoji tek šest mjeseci i još nije brend, pa ga Google nije imao prilike “zahaklati” - sažeo je Višić korist od Facebook oglasa i stranice, posebice pri launchu novih projekata. News portali dobivaju i do 80 posto (!) prometa isključivo s Facebooka, a tvrtke kojima je e-trgovina baza poslovanja, ovise o društvenim mrežama.
Neaktivni fanovi znače manju vidljivost u news feedu, što rezultira i manjim prometom prema web stranici, a u konačnici i manjom zaradom od prodaje. Tu je ključan kvalitetan community management. Optimum postanja sadržaja je četiri posta dnevno, što dovodi do povećanja interakcije, a to znači veću posjećenost web stranice i(li) veću potrošnju u e-košarici. Ovo pravilo ne vrijedi za sve brendove jer pretjerana aktivnost nekad može smanjiti ukupnu povratnu reakciju fanova što rezultira lošim page rankom, odnosno manjom vidljivošću. Iskusan community manager zna procijeniti o kakvom se brendu radi i kakve su potrebe publike te kako kanalizirati eventualne negativne reakcije i komentare. Upusti li se u svađu s fanovima, to je kao da ste pustili Keruma ili Mamića da odgovaraju na neugodna novinarska pitanja. Loše za imidž.Community manager ne može biti bilo tko tko posjeduje računalo i ima otvoren Facebook račun, jer neiskusni u tom poslu mogu vam svim ranije navedenim pogrešnim potezima itekako naškoditi.
Društvene mreže povećavaju tv gledanost
Istraživanje tvrtki Nielsen i NM Incite pokazalo je da šuškanje o nekoj televizijskom emisiji na društvenim medijima povećava gledanost te emisije za 1% među publikom u dobi između 18 i 34 godine. Najbolji domaći primjer je emisija “Nedjeljom u 2”. Publiku, pomalo odviknutu od gledanja te emisije, službeni profil Kukuriku koalicije obavijestio je putem Twittera i Facebooka kako će gost emisije biti Zoran Milanović, a vijest se prirodno brzo raširila. Te se nedjelje žustro uživo raspravljalo o razgovoru između voditelja Stankovića i SDP-ovog predsjednika. Svi koji smo u to vrijeme bilo na društvenim mrežama upalili smo televizore da vidimo o čemu to drugi pričaju. Da je Twitter dobar za politička zbivanja govori podatak da je prva vijest o Sanaderovoj ostavci puštena upravo tamo, da su se uživo pratili brojni prosvjedi poput ono u Varšavskoj ili posljednjeg svjetskog- #occupywallstreet. Prosvjednici s Wall Streeta, okupljeni oko stranice http:// www.occupytogether.org/ više su se služili Twitterom, nego Facebookom. “Facebook fanovi nisu pokazatelj ničega, budući da možeš postati jedan od njih i zaboraviti na to u potpunosti.” stoji na službenom blogu akcije uz napomenu da su “Tweetovi bolji jer pokazuju koliko je ljudi svjesno događaja u trenutku dok se on odvija.”