Izdanje:
Razorna eksplozija u Plivinom proizvodnom pogonu na zagrebačkom Črnomercu, u kojoj je jedan radnik, 29-godišnji Saša Burnić, izgubio život, zatvaranje postrojenja, opsežna istraga, potresla je farmaceutsku kompaniju. Incident ovakvih razmjera nije im se dogodio punih trideset godina. Nestašice lijekova, Andola i Plivadona, koji se proizvode u tvornici na Črnomercu se ne očekuju, jer, kažu u Plivi, količine kojima raspolažu dovoljne su za redovitu opskrbu hrvatskog tržišta. No, prioritet je, naravno, otkriti uzrok eksplozije, a na ozbiljnost situacije upućuje i to što su u istragu osim domaćih stručnjaka uključeni i forenzičari iz Izraela.
Traže se odgovori na pitanja je li bilo propusta u održavanju pogona, je li uzrok nesreće prekomjerni pritisak na radnike u proizvodnji, je li posrijedi tehnička ili ljudska pogreška? I predsjedniku Uprave Plive Matku Bolanči trenutačno su zadnja briga kuloarske priče o tome da Teva prodaje Plivu ili da smjenjuju menadžment u svojoj tvrtki u Hrvatskoj. Radi se o krajnje neutemeljenim glasinama, kažu u Plivi. “U ovom trenutku Teva ne razmatra mogućnost prodaje Plive”. Ali, sigurno i Teva i Pliva razmatraju problem prodaje lijekova u Hrvatskoj. Zašto tvrtka koja nosi snažan i prepoznatljiv brand gubi neke tržišne utakmice? Još je na prvom mjestu u financijskom segmentu, ali je pad u raspodjeli domaćeg kolača u prodaji lijekova toliko očit da se mnogi pitaju hoće li se i kako taj silazni trend zaustaviti.
Oni, pak, koji su skloni tražiti simboliku, reći će da rušenje zidova u proizvodnom pogonu zbog eksplozije, može označiti dodatno urušavanje nekada velike, snažne kompanije koja je, zahvaljujući izumu azitromicina, bivšu nam državu, pa potom Hrvatsku uvela među devet zemlja u svijetu koje su na svjetsko tržište izbacile svoj, originalan antibiotik, poznati Sumamed. Bili smo, kako se govorilo, u “klubu ekskluzivnih” i milijarde kuna slijevale su se u Plivu od rojaliteta na azitromicin. Umjesto da se silan novac iskoristi za daljnji razvoj, kupovane su, govore i danas neki “plivaši”, sumnjive tvrtke po Europi i svijetu. Gdje je Pliva danas? Otkrivamo službene poslovne rezultate od prodaje lijekova u kutijama i financijske rezultate prodaje lijekova na recept na hrvatskom tržištu koji ukazuju na to da predsjedniku Uprave Plive Matku Bolanči ne ide baš najbolje.
Pad u kutijama i novcu
Od 2006. do 2011. godine, prodaja Plivinih lijekova u kutijama se gotovo prepolovila. Prije šest godina prodali su više od 26 milijuna kutija, a u 2011. nešto manje od 14 milijuna kutija lijekova. Financijsko tržište lijekova u Hrvatskoj je s 4,1 milijardu kuna u 2006. poraslo na 4,9 milijardi kuna u 2011. Ali, Plivin prihod od prodaje prije šest godina iznosio je 778,8 milijuna, a lani 545,5 milijuna kuna. Ili, među ostalim, u siječnju 2007. godine na domaćem tržištu generičkih lijekova u prodanim kutijama lijekova i u prihodu od prodaje Pliva je bila apsolutni lider, dok je konkurencija bila tek njena blaga sjena. Krajem 2010., početkom 2011. Pliva i Belupo našli su se na istoj točki u količini prodanih kutija lijekova - ne i u prihodima - ali prodaja Belupovih lijekova i dalje ima uzlaznu crtu, a Plivini lijekovi padaju.
Krka, Sandoz, Jadran Galenski laboratorij ili Alkaloid ni jednoj ni drugog generičkoj kompaniji na našem tržištu još nisu ozbiljna konkurencija, a sve niže cijene lijekova svi, više ili manje, osjećaju u zaradi. Ako se prodaji generičkih lijekova pribroji i prodaja tzv. OTC proizvoda, ili bezreceptnih preparata, Pliva bilježi veliki pad u prvih 10 mjeseci lanjske godine u odnosu na isto razdoblje u godini ranije. A koliko znači marketing i oglašavanje, jedan od najboljih pokazatelja je prodaja Epimena koji istoimeni proizvođač reklamira pod egidom “prirodna pomoć za potenciju”. Samo u prvih deset mjeseci prošle godine kapsule Epimen ostvarile su 11 milijuna kuna prihoda od prodaje i preparat je na sedmom mjestu po financijskom uspjehu na listi OTC medicinskih proizvoda.
Koketiranje s politikom
Dobri poznavatelji farmaceutskog tržišta smatraju da se glasinama o prodaji Plive ili o smjeni menadžmenta kompanije - tko god da ih producira - unosi nemir, strah među zaposlenike što je destruktivno i nije motivirajuće za posao. Ali, također, pad prodaje Plivinih lijekova mnogi povezuju s direktorovim pretjeranim koketiranjem s politikom. I nije izdvojeno mišljenje da Matko Bolanča više gradi vlastiti imidž, a manje se bavi imidžom kompanije koja, inače, jako puno novca ulaže u javno zdravstvene programe. To jest hvale vrijedno, ali im nedostaje kvalitetan pozadinski marketinški rad. Ukratko, Pliva je u Hrvatskoj još uvijek snažan brand, ali se više ne ističe ni u količini prodanih pakiranja ni u financijskim rezultatima poslovanja. Isto tako, veliki igrači pharma biznisa ističu da je Teva izvanredna kompanija, sasvim sigurno jedna od najboljih u svijetu, ili, kako ju je metaforički opisao jedan naš sugovornik, Teva je “space shuttle” tvrtka. Ima, obrazlaže, jak razvojni program, funkcionalna proizvodna postrojenja, kontinuirano dobre nove proizvode.
I u Hrvatskoj su proizvodni kapaciteti maksimalno iskorišteni za cijeli svijet i praktički rade non-stop. Ali, nikome, bar ne onima izvan kompanije, nije jasno i nemaju racionalnog objašnjenja ili ikakvih racionalnih razloga zbog kojih Pliva nije iskoristila potencijale kompanije majke i zašto gubi na domaćem tržištu. Pitaju se mnogi - zašto Teva koja je jedna od najjačih u svijetu, nije toliko jaka i u Hrvatskoj? Zanemarivanje domaćega tržišta na račun izvoza ne može biti namjera u poslovanju, može biti samo manjak upravljanja, ističe naš sugovornik upućujući žaoku predsjedniku Uprave Plive koji bi u svom radu više trebao koristiti polugu tvrtke, a manje polugu politike. U Plivi, logično, imaju posve drukčiju analizu tržišta, brojki i vlastite tržišne pozicije. Ističu da je s 12 posto ukupnog tržišnog udjela, Pliva vodeća kompanija na hrvatskom farmaceutskom tržištu i za oko 30 posto veća od prvog sljedećeg konkurenta. Nadalje, kažu, promatra li se referentno tržište, Plivin udjel kreće se oko 40 posto i vodi u nekoliko terapijskih skupina, poput antibiotika i lijekova za liječenje bolesti središnjeg živčanog sustava, dok je u onkološkim lijekovima vodeći domaći proizvođač. Očekuju da će uskoro biti vodeći i u skupini lijekova za srce i krvožilni sustav. Bilježe, ističu, i rast prodaje u segmentu vlastitih generičkih lijekova kao i novih inovativnih lijekova, poput proizvoda za liječenje multiple skleroze. Hrvatska je i dalje jedno od najvažnijih Plivinih tržišta, kažu u kompaniji, pa daljnju strategiju razvoja temelje na uvođenju novih proizvoda. Prošle su godine lansirali 11 novih lijekova, a u planu za 2012. ih je još dvadeset.
S obzirom na ograničenost domaćeg tržišta, gotovo 80 posto Plivinih proizvodnih kapaciteta namijenjeno je izvozu, ali je u tijeku i veliki investicijski ciklus, jedan od najvećih u povijesti kompanije, koji se odnosi na proširenje kapaciteta na proizvodnim lokacijama u Savskom Marofu i u Zagrebu. Investicija u Savskom Marofu vrijedna je oko 100 milijuna dolara i jedna je od najvećih greenfield ulaganja u proizvodnju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Projekt obuhvaća izgradnju vlastitih pogona za obradu otpadnih voda i obradu procesnih plinova te proširenje kapaciteta pogona za višenamjensku sintezu. Osim čistije proizvodnje, među brojnim prednostima za širu zajednicu je otvaranje oko stotinu novih radnih mjesta na samoj lokaciji. Na proizvodnoj lokaciji u Zagrebu planirana je gradnja pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova kapaciteta dvije milijarde tableta, a predviđa se i ulaganje u pogon za proizvodnju injekcija.
Povećanje izvoza i novo zapošljavanje
Pripremne aktivnosti za oba projekta su u završnoj fazi i u Plivi su uvjereni da ovakvi projekti mogu biti snažan poticaj rastu proizvodnje u Hrvatskoj, povećanju izvoza na visoko konkurentna međunarodna tržišta i novom zapošljavanju. Dok je Hrvatska i dalje suočena s padom zaposlenosti, samo u prosincu prošle i u siječnju ove godine broj novozaposlenih porastao je za više od 40, ističu u Plivi. Ipak, činjenica je da se u posljednjih dvadeset godina krvotok tvrtke (nije na žalost i jedina u Hrvatskoj) posve promijenjen. Kompanija koja je ulagala u istraživanje i razvoj novih lijekova pretvorena je u tvrtku generičkih lijekova, u njoj je prije samo dva desetljeća bilo zaposleno više od sedam tisuća ljudi, danas ih zapošljava oko 2000. Mnogi i danas prstom upiru u nekadašnjeg predsjednika Uprave Plive Željka Čovića kao glavnog krivca strmoglavog pada kompanije i pogrešnih akvizicija, za kojim se još uvijek vuku repovi afere opere u Veroni i prodaje Plive američkom Barru koji se, iako su Amerikanci gradili imidž savršenog poslodavca u javnosti, vrlo brzo riješio Plive. Ne treba u privatizaciji zaboraviti ni ulogu i odgovornost nadzornih odbora Plive koji su u velikom dijelu bili politički.
Ništa više nije isto
Ni na tržištu lijekova danas ništa nije više isto. Istina, Pliva je u prethodnih četrdesetak godina na tržište uvodila veliki broj ključnih lijekova i pozicionirala se kao dugogodišnji lider. Ali, stvarnost je i to da su se liberalizacijom tržišta 90-tih godina prošlog stoljeća počeli pojavljivati konkurenti, pa su tako, primjerice, na tržište ušle generičke paralele Klavocina i Sumameda i tako je ulazak konkurenata morao dovesti do smanjenja tržišnog udjela za neke Plivine proizvode. S oko sedamdeset generičkih tvrtki, velikih, malih i onih u razvoju, konkurencija na malom hrvatskom tržištu u području generike je ogromna. Među poznatijim, manjim tvrtkama tu je PharmaS Luke Rajića koji već ima određeni broj generika na državnoj listi lijekova, ali su prošle godine realizirali tek 4,7 milijuna kuna na lijekovima koji su iz veledrogerija izišli u ljekarne. Među novima, koji na tržištu generika pokušavaju naći svoj prostor je tvrtka Genera lijekovi koja u procesu registracije ima dvadesetak generika, a sa šest je lijekova aplicirala za novu listu lijekova HZZO-a.
Generičkim kompanijama u posao se “guraju” i neke velike tzv. inovativne strane kompanije, koje su se praktički do jučer bavile isključivo istraživanjima novih lijekova i plasiranjem na tržište originalnih lijekova. Od gotovo pet milijardi kuna, koliko iznosi financijsko tržište lijekova u Hrvatskoj oko 70 posto se u volumenu prodaje odnosi na generičke lijekove, a 35 posto u financijskom segmentu. To znači da se veliki broj proizvođača bori za svoj dio od oko 1,7 milijardu kuna. I naravno u interesu je svima da uđu na listu lijekova HZZO-a, jer im samo to može jamčiti prodaju koliko god cijene za proizvođača bile niske. Kako će se ubuduće utvrđivati cijene lijekova vidjet će se uskoro u novom pravilniku. Uz nastojanje da bude transparentan i relativno jednostavno provediv, činjenica je i to da od dva do sada predložena modela, svaki od njih, na neki način štiti poziciju određenih proizvođača. Inovativnim kompanijama i malim generičkim proizvođačima odgovarao bi model prema kojemu cijena inovativnog i generičkog lijeka iznosi 100 posto referentne cijene, jer se smatra da su u referentnim zemljama cijene lijekova u protekle dvije godine dodatno pale što Hrvatska nije iskoristila formirajući svoje cijene.
K tome, iz malih generičkih kompanija poručuju i to da cijena istog generika, identične molekule, bez obzira kada je koji ušao na listu mora biti ista. Nasuprot toga, velike generičke kompanije, ukratko, preferiraju model prema kojemu bi se cijene određivale prema većim terapijskim skupinama bez razdvajanja generika od inovativnih lijekova. Očekuje se stoga oštra rasprava o novom pravilniku o formiranju cijena lijekova koji bi trebao biti završen do 15. travnja.