Izdanje:
Tim Weiner Istiniti triler o povijesti CIA-e
Kada pročitate ovu knjigu, postat će vam jasno zašto je WikiLeaks u samo nekoliko godina uspio uzdrmati svjetsku političku scenu i zašto je šačica pojedinaca pokazala veću snagu od najjačih špijunskih organizacija. Nasljeđe pepela. Povijest CIA-e čita se kao napeti špijunski triler isprepleten brojnim iznenađenjima. Od samog osnutka CIA se trudila uspostaviti kao ozbiljna tajna organizacija, ali samo broj smijenjenih direktora u prvim desetljećima prije upućuje na neuspješnu tvrtku koja se bori sa stečajem negoli na najopasnije sredstvo američke vanjske politike. Tim Weiner, dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je zbog ove knjige putovao u Afganistan i druge države kako bi na licu mjesta istražio brojne tajne akcije, donosi nevjerojatnu demistifikaciju CIA-e. Od početka Hladnog rata i sovjetske atomske bombe preko Korejskog rata i Vijetnama, pa sve do Iraka i Afganistana CIA je pogrešno shvatila svaku globalnu krizu, a njena povijest prije nalikuje na predložak za neku hollywoodsku komediju nego na filmove Jamesa Bonda. Pa ipak, kao što pokazuje Nasljeđe pepela, CIA ima proračun koji se broji u milijardama te je upravo stoga i dalje jaki globalni igrač. Temeljno štivo za svakoga koga zanima kako su se doista krojili međunarodni odnosi 20. stoljeća.
Antony Bourdain
Nepristojno, britko i energično
“Napravim grimasu pred ogledalom i ugledam nešto crno među zubima. To je škorpion. Rep, da budem precizniji. Hrskavi, crni žalac - strši iz mojih prednjih zubi.” Tako jednu od svojih gastronomskih bjelosvjetskih avantura opisuje Anthony Bourdain u zbirci tekstova Opaki zalogaji. Slavni šef kuhinje te autor uzbudljivih knjiga o gastronomiji i njezinim tamnim stranama i ovoga puta čitateljima servira napeto štivo - i kad opisuje kako sjedi za stolom sumnjive čistoće u dućanu s jeguljama u Hanoiju, i kad uživa u najfinijoj tuni za šankom najskupljeg newyorškog sushibara, i kad njuška oko baracca na bahijskoj plaži, i kad u El Bulliju razgovara s Ferranom Adrijom o fizičkim svojstvima hrane. Usput, Bourdain rado oplete po slavnim kuharima, primjerice Jamieju Oliveru, a posebno je zgrožen spoznajom da je Woody Harrelson ikona pokreta koji zagovara sirovu hranu. Naravno kao i u Dosjeu kuhinja i Kuharovu putovanju, u Opakim zalogajima odaje neke prljave tajne nesavjesnih majstora kuhinje, koje naročito dolaze do izražaja kad nastupi gužva: “Sve što padne na pod, nekim čudom, padne ‘točno na ubrus’. Moram vam reći - strašno je velik taj ubrus...”
Jo Nesbø
Briljantni Norvežanin radnju seli u Hrvatsku
Misteriozno ubojstvo na ulicama predbožićnog Osla, gdje je za vrijeme uličnog koncerta orkestra Vojske spasa ubijen njen dužnosnik, Harryja Holea i njegov tim vode do hrvatskih prognanika koji žive u Norveškoj. Razrješenje slučaja Hole će morati potražiti u Zagrebu, gdje u hotelu International pokušava otkriti tko je i zašto naručio zločin u Oslu. Trag vodi i do opsade Vukovara za vrijeme Domovinskog rata, pa nalik romanu Crvendać, prošlost opet uvelike oblikuje i motivira Nesbøove likove. Spasitelj, dakle, predstavlja jedan od vrlo rijetkih primjera tematiziranja novije hrvatske povijesti u nekom od svjetskih bestselera. “Plaćeni ubojica iz Hrvatske fascinantan je lik‚ hiperelastičnog lica koje nitko ne može zapamtiti. Roman je ispunjen neobičnim detaljima koji bude nadu da Harry Hole, detektiv umoran od svijeta i života, ipak još neće izgubiti posao.” Evening Standard (UK) “Ubojičino djetinjstvo u ratom izmučenoj Hrvatskoj unosi dodatnu dubinu u slojevitu i nepredvidljivu priču o tome kako pohlepe i želje za osvetom nisu pošteđeni ni najpobožniji među nama.” Daily Telegraph (UK)
Slavoj Žižek
Najopasniji filozof Zapada udara opet!
Najnovija knjiga “najopasnijeg filozofa Zapada“, kako je nedavno prozvan u časopisu New Republic, polazi od tvrdnje da je neoliberalizam u 21. stoljeću umro najmanje dvaput: prvi put 11. rujna, kao politička doktrina, a drugi put s financijskom krizom 2008. , kao ekonomska teorija. Detaljno istražujući tu drugu smrt, čije posljedice osjećamo i danas, Žižek se ne zadržava samo na kritici trenutačnog stanja, već čini i korak dalje. Umjesto lažne alternative “kapitalizam ili socijalizam”, on odabire - komunizam! Pokazuje naime da ni slobodno tržište više ne može bez države, te da je jedino rješenje ponovno prisvajanje “zajedničkih dobara” (THE COMMONS). Temeljni uzor ovdje su pobunjeni haićanski robovi koji su ideje Francuske revolucije shvatili ozbiljnije od samih Francuza. Uz brojne teorijske reference, paralaktične obrate, sočne viceve i interpretacije filmova, iznova pred sobom imamo dobrog starog Žižeka u najboljoj formi.
Nazovi odmah i naruči knjige po posebnim cijenama 0800 43 23