Izdanje:
Sve su europske i američke burze, osim grčke i danske, subotu dočekale u plusu nako dogovora šefova država i vlada EU 27 da pojačaju fiskalnu stegu i njezin nadzor, te da automatizmom kažnjavaju one zemlje članice čiji proračunski manjak premaši tri, a javni se dug ne smanjuje k najviše dopuštenih 60 posto BDP-a. Stezanje remena u vrijeme kada recesija ponovno prijeti nije pametan izbor jer će otežati ponovno pokretanje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta, čime bi se državni proračuni ponovno počeli puniti, nego će održavati krizni circukus vitiosus. No, europskim je čelnicima - a i američkima, koji su ih protekih dana uporno upozoravali da konačno počnu djelovati kako se i globalno gospodarstvo ne bi urušilo zbog njihove kratkovidnosti - bilo je ipak najvažnije smiriti paniku na tržištima, uvjeriti vlastite krizom već načete porezne obveznike da im se zbog plaćanja tuđih dugova životni standard neće dodatno narušiti, te kupiti vrijeme za dugoročno liječenje uzroka krize, odnosno za stvaranje nove europske arhitekture koja bi EU pretvorila u pravu fiskalnu, gospodarsku i političku uniju, kako bi se mogla nositi s Amerikom, te s Kinom i drugim brzo rastućim svjetskim gospodarstvima. Izgleda da je i tržištima dosta panike, koju su svojim raščlambama naročito poticali anglosaski analitičari, pa su ovaj znak europskoga jedinstva - doduše, bez Ujedinjenoga Kraljevstva, koje je sada možda zaista krenulo k izlasku iz EU, a možda će se, kad uvidi kakve bi gospodarske posljedice to imalo, nakon ovoga čak odlučiti uz EU još čvršće povezati - objeručke prihvatili da konačno stanu na loptu; bit ćemo pametniji početkom idućega tjedna, kada vidmo kojim su ih putem povela razmišljanja preko vikenda. Dok su se koplja lomila oko opstanka eura - iako se još od lipanjskoga summita EU 27 znalo da se njegovu propast neće dopustiti, samo se nije znalo koliko će prtljanja proteći dok se taj zaključak zaista i provede - potpisivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji bilo je tek dobrodošao predah i tračak optimizma u zajedničku europsku budućnost. Da tijekom summita svi budu svjesni da se i to dogodilo pobrinulo se Vijeće EU, koje je proizvelo dojmliv promidžbeni video o Hrvatskoj, njezinim prirodnim ljepotama i gospodarskim mogućnostima (da, prikazali su i brodogradnju!), naslovljen "Dobro došla Hrvatska", te ga je postavilo na svojoj naslovnoj mrežnoj stranici (http://www.consilium.europa.eu/homepage?lang=en) i vrtilo na velikim ekranima u press centru summita. Poljsko je Predsjedništvo EU u pauzama između dvaju prikazivanja, pak, na istim ekranima vrtilo pozdrave dobrodošlice Hrvatskoj koje su na njegov poziv poljski građani sami snimali. Hrvatska se sama, međutim, nije ni malo pobrinula da se u Bruxellesu i na koji način predstavi. A bila je to izvrsna prigoda i za višednevnu kulturnu, turističku, gospodarsku i inu promidžbu u glavnome gradu EU, i to u trenutku kada u njemu borave dodatne tisuće novinara, diplomata i drugih koje je ovamo doveo još jedan "sudbonosni summit". No, našim je dužnosnicima izgleda jedino bilo važno riješiti protokolarno pitanje tko će kojim redosljedom potpisati Ugovor i sudjelovati na summitu, a kad je i to riješeno, i premijerka na odlasku Kosor i predsjednik Josipović na brzinu su se pokupili i napustili Bruxelles.