Izdanje:
Kažu da je riječ “kviz” nastala kao posljedica oklade jer je trebalo izmisliti dotad nepostojeću riječ, a korijen joj je zacijelo u riječi inkvizicija. Bilo to točno ili ne, kviz uskoro postaje jedinom formom koju je televizija uopće izmislila. U Hrvatskoj kvizovi stječu veliku popularnost ponajviše zahvaljujući legendarnom Lazi Goluži. Kvizovi uskoro počinju stvarati vlastite heroje, vitezove uzaludnih znanja kako ih je Lazo znao nazivati. Bila su to vremena kad su kvizovima vladali znalci, ljudi kojima smo se mogli diviti. Dali su se tu zaraditi i neki novci, iako to tada nije bilo u prvom planu. “Kviskoteka”, po mnogima ponajbolji kviz na ovim prostorima, uz promociju znanja, bila je i odličan show, posebno u Igri detekcije. No, vremena su se počela mijenjati, dolaze globalno popularni kvizovi u kojima, u vrlo upitnoj demokratičnosti, počinju uz znalce nastupati, pa recimo to tako, i široke narodne mase. Zašto? Zato jer se u kvizovima sve više počelo vrtiti oko novca. Ne američki, već hrvatski san mogao se ostvariti nastupom u jednoj emisiji, ne pokazavši baš previše znanja. Gledatelji koji su se divili nečijem znanju sada su se mogli poistovjetiti s nekim tko muku muči sa srednjoškolskim znanjem, samo zato jer je u igri veliki novac. Pa tako imamo paradoksalnu situaciju da gledatelji više vole gledati gubitnike nego pobjednike. To dokazuju i pokazatelji gledanosti.