Izdanje:
Jurica Galoić/Pixsel
Slovenci vladi Janeza Janše ne vjeruju i uskoro bi ga mogli srušiti na referendumu kao što su srušili i njegova prethodnika Boruta Pahora. Oko sto tisuća zaposlenih u javnom sektoru protivi se vladinom paketu mjera štednje koji za ovu godinu iznosi 812 milijuna eura. Mjere štednje o kojima početkom svibnja treba raspravljati Državni zbor u sklopu rebalansa državnog proračuna, uz smanjenje plaća u javnom sektoru, uključuju smanjivanje dosadašnjih prava na regres za godišnji odmor, naknada za porodilje i nezaposlene, manje nadoknade za bolovanja, skraćenje godišnjih odmora, te ukidanje čitavog niza prava iz kolektivnih ugovora. Ako Janšina vlada desnog centra mjere štednje odluči provesti jednostrano, bez dogovora sa zaposlenicima, sindikati će tražiti da se o Zakonu za uravnoteženje javnih financija, koji određuje sve mjere štednje, odlučuje na referendumu.
O svemu tome razgovarali smo s Branimirom Štrukeljom, sindikalnim vođom koji je bio jedan od glavnih organizatora najvećeg štrajka u povijesti neovisne Slovenije. Štrukelj je iskusni sindikalist. Po zanimanju je profesor povijesti i već je petnaest godina glavni tajnik Sindikata obrazovanja, znanosti i kulture, najvećeg sindikata u javnom sektoru. Ujedno je i predsjednik Konfederacije sindikata zaposlenih u javnom sektoru.
f: Kako vam je uspjelo izvesti 100.000 nezadovoljnih ljudi na ulicu? U Hrvatskoj se uvode oštre mjere, povećavaju porezi, ali nitko zasad ne izlazi na ulice?
Presudan trenutak je bio kada su slovenski učitelji, koji su predvodili štrajk, izjavili kako su se spremni odreći plaća, ali da nikad neće pristati na drastično smanjene kvalitete javnog obrazovanja zbog štednje. Veliki dio javnosti u tome se trenutku solidarizirao sa štrajkom i prosvjedima jer misle da je obrazovanje najveća vrijednost slovenskog društva. Ako nemate dobro obrazovanje, nemate ništa. Osjećaj solidarnosti u slovenskom društvu još uvijek je jako prisutan i nije se uništio u zadnjih dvadeset godina. Istodobno smo kritizirali vladu i ušli u otvoreni sukob i borbu za socijalnu državu. Zalažemo se za humanije i pravednije društvo. Brutalni neoliberalizam ovo će društvo dotjerati na rub revolucije.
f: Pregovori s vladom ne napreduju. Premijer Janša je sindikatima poručio da žive na Marsu. Koji je idući potez?
Ti pregovori su dosta komplicirani. Tolika masa ljudi i toliki odaziv na štrajk najbolje pokazuje tko je na Marsu. Premijer se treba vratiti na Zemlju. Javnost je podržala prosvjede. Roditelji nisu slali djecu u školu. To je bitan signal za vladu. Preko osamdeset posto ljudi u Sloveniji misli da vlada ne bi trebala štedjeti na školstvu i znanosti. Ako vlada provede svoje mjere, Ljubljansko sveučilište, kako je upozorilo, neće moći više funkcionirati.
f: Zašto se štrajku nisu pridružili radnici?
Propagandna vladina mašinerija sistematski pokušava izazvati sukob radnika u privatnom i radnika u javnom sektoru. Propaganda pokušava uvjeriti radnike da su učitelji krivi što su radnici ostali bez posla. Svi znamo da su menadžeri krali i to je, slično kao u Hrvatskoj, trajalo desetak godina. To je glavni razlog zbog kojeg je slovenska privreda u jadnom stanju. Drugi razlog je suludo uzimanje kredita koje je zadužilo privredu izvan svake pameti. Tu odgovornost sada se pokušava prebaciti na javni sektor. Janša želi među građanima demonizirati javni sektor. Građani znaju da manje novca za javne potrebe znači lošije obrazovanje i lošiju budućnost njihove djece, lošije zdravstvo. Istodobno, i zaposleni u privatnom sektoru znaju da poslodavci jedva čekaju da javni sektor ostane bez naknada za topli obrok, regresa, putnih troškova i ostalih prava. To će odmah ukinuti i zaposlenima u privatnom sektoru. Sindikati neće dozvoliti da vlada manipulira sukobom radnika u privatnom i javnom sektoru.
f: Vlada tvrdi da nema drugog izlaza nego rezati javni sektor?
Alternativa postoji. Mjesecima upozoravamo vladu da na prihodovnoj strani proračuna nije napravila ništa. Najbogatiji sloj stanovništva nije oporezovan. Janša je to prije izbora obećao. Na simboličkoj razini to bi bilo jako bitno. Povukli su tipične neoliberalne poteze. Smanjili su porez na dobit poduzeća. Velika većina slovenskih i stranih ekonomista rekla je da to neće imati nikakav utjecaj. Smanjili su porez na dohodak srednjem sloju i to tor. Građani znaju da manje novca za javne potrebe znači lošije obrazovanje i lošiju budućnost njihove djece, lošije zdravstvo. Istodobno, i zaposleni u privatnom sektoru znaju da poslodavci jedva čekaju da javni sektor ostane bez naknada za topli obrok, regresa, putnih troškova i ostalih prava. To će odmah ukinuti i zaposlenima u privatnom sektoru. Sindikati neće dozvoliti da vlada manipulira sukobom radnika u privatnom i javnom sektoru.
f: Ako mjere štednje budu prihvaćene u Državnom zboru i vlada ih provede unatoč prosvjedima, je li moguć generalni štrajk?
Generalni štrajk nije isključen. Ali prije njega postoje i neke druge mogućnosti poput referenduma. Referendum je izgledniji. Ako Janšina vlada provede taj mega zakon, koji mijenja 45 drugih zakona, od smanjenja plaća, štednje u obrazovanju i znanosti, smanjenja porodiljskih naknada, do smanjenja ostalih socijalnih prava, sindikati će skupiti 40 tisuća potpisa i idemo na referendum. Vlada je nažalost potpuno gluha na sve naše prijedloge. Ponaša se infantilno i jedina će snositi odgovornost ako u Sloveniji dođe do većih socijalnih nemira. Njihovo načelo da u što kraćem vremenu uzmu što više je suludo. Vlada u Nizozemskoj je pala jer je za jedan posto pokušala smanjiti dug. Slovenska vlada za pola godine želi smanjiti dug za tri posto.
f: Je li Janša svjestan da vlada pada ako padnu mjere štednje na referendumu?
To se već dogodilo Pahoru. Politika vlade je destruktivna. Vodi u uništenje. To je teško objasniti. Racionalnog objašnjena nema. Možda bi ga psihoanalitičari mogli dati. Vlada će sve staviti na obranu mjera štednje u referendumskoj kampanji. Smatram da u tome neće uspjeti. To je nemoguća misija.
f: Što je s oporbom? Ima li ona bilo kakvu snagu?
Mediji tvrde da su sindikati jedina prava oporba koja se suprotstavlja Janši? Nerado govorim o politici. Stalno me vuku za jezik i tvrde da imam političke ambicije. Sada su me tjedan dana navlačili da tražim ostavku vlade. Nisam to učinio. O oporbi ne želim puno govoriti. Razlike između oporbe i vlasti su trenutno premale. Sadašnja oporba nema političkih instrumenata niti snage da formira alternativu vlasti.
f: Nakon štrajka slovenski su političari optužili sindikate da vuku zemlju u rasulo kakvo je doživjela Grčka. Kako to komentirate?
To su floskule. Slovenija je daleko od grčkog scenarija. Po zaduženosti je ispod prosjeka EU. Nema najveću nezaposlenost u EU. Političari grčkim scenarijem pokušavaju plašiti narod. Stalno nam ponavljaju kako će doći bestijalni Europljani i sve nam odnijeti. Moj odgovor je da lošije od ovoga ne može biti. Europljani nas barem neće vrijeđati kao Janša. Oni su barem pristojni. Vlada pokušava dramatizirati situaciju namjerno stvarajući izvanredno stanje kako bi duboko posegnula u džepove stanovništva. To je neprihvatljivo. Ne poričem da je potreban dogovor o racionalnijem trošenju javnog novca, ali postoji velika razlika između onoga što vlada govori i onoga što radi. Trebamo politički i društveni konsenzus o tome što, u koje doba, i na koji način učiniti. Ovo što vlada sada radi je brutalno.
f: Zašto vlada ulazi u rat sa sindikatima?
Gube li živce? Ministar policije je poručio policijskim sindikatima da samo igraju pikado i da će vlada za novac koji je po zakonu dužna davati za djelovanje sindikata kupiti nove policijske automobile. To je signal da vlada ima za cilj smanjiti utjecaj sindikata u društvu. To je izgleda dio programa vlade. Otvoreni konflikt sa sindikatima. Naša snaga nije mala. Mi nismo papirnati tigar. Ljudi nam vjeruju da branimo njihove interese. To više nije potez vlade, nego potez režima koji želi skršiti moć sindikata.
f: Kako komentirate mišljenja da Janša svim tim potezima pokušava razmontirati sadašnju državu i vratiti Sloveniju na stanje prije izbora 2008., nastaviti tajkunizaciju i rasprodaju državne imovine?
U tome ima istine. Prva Janšina vlada pokušala je uvesti jedinstvenu poreznu stopu, znači uzeti onima koji nemaju i dati onima koji imaju. To je radikalna promjena odnosa snaga u društvu. Sadašnje mjere su pokušaj da se ostvari isti cilj drugim sredstvima. Želi ukinuti socijalnu državu i ojačati svoju vlast. Simptomatičan primjer za to je napad na obrazovanje - 75 posto svega što se želi uštedjeti u proračunu odnosi se na obrazovanje i znanost. To je suludo. Države dugih demokratskih tradicija, primjerice Austrija, ne štede na obrazovanju. Njemačka će na saveznoj razini ove i iduće godine čak i povećati sredstva za obrazovanje. Za razliku od tih zemalja, u Sloveniji dominira provincijska, neoliberalna logika koja traži da budemo veći pape od Pape. Obrazovanje je pokretač koji društvo vuče naprijed. Uštede u obrazovanju u Sloveniji pokazuju da vlast želi imati neobrazovanu izbornu bazu s kojom je lako manipulirati. Uz to, Janša doslovno uništava slovensku znanost. Optužio je sveučilišne profesore da ništa ne rade. Samo smo korak do toga da počnemo tražiti poštene intelektualce. Ili da se vratimo u doba kada je slovenski komunist France Popit proglasio Ljubljansko sveučilište leglom dekadentnog intelektualizma. Janša okreće Sloveniju u potpuno pogrešnom smjeru.