Izdanje:
Nema puno domaćih tvrtki koje je ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine dočekuju raširenih ruku. Štoviše, premda još ostaje godinu i pol do tog dana još previše pitanja visi u zraku. Direktori najvećih kompanija nedavno su upozorili da HDZ-ove vlade nisu napravile ozbiljnu analizu prednosti naših kompanija koje mogu ostvariti na tržištu gotovo dvjesto puta većem od hrvatskog. Analizu sada očekuju od nove vlasti, kako je to rekao Darinko Bago, čelnik Končara, jednog od najvećih izvoznika. U suprotnome, dobar dio hrvatskih tvrtki će među 500 milijuna ljudi proći, da parafraziramo Stjepana Radića, kao “guske u magli”. O kako se važnome tržištu za Hrvatsku radi, najbolje govori činjenica da od ukupno 54,9 milijardi kuna izvoza u deset mjeseci ove godine na države EU otpada 32,9 milijardi kuna te još 10,3 milijarde na države Cefte, koje se nalaze u našem okruženju. Unatoč trenutnim poteškoćama ulazak u EU trebao bi poduzećima smanjiti kamatu na kredite, ali i “utjerati” puno niže rokove za plaćanje u odnosu na dosadašnje.
Tedeschi već radi u EU
Agrokor, kao najveća domaća tvrtka, ne bi trebao imati težak posao u prilagodbi na poslovanje u EU. Naravno, preduvjet za to je nastavak ulaganja u za njih iznimno važan sektor hrane koji je započet s investicijama u Belje i PIK Vrbovec. Cilj Agrokora je povećati kapacitete koji će premašivati hrvatske potrebe. Samo u Belje je investirano 60 posto Agrokorovih ukupnih ulaganja u poljoprivredu. Izgrađeno je 15 novih farmi i rekonstruirano 14 postojećih. Završena je i tvornica stočne hrane kao i nova vinarija koja će dostići prijeratni kapacitet od osam milijuna litara. Kako je rekao Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja, EU je velika prilika za tu kompaniju. - Naše tržište odavno je liberalizirano tako da su svi važni igrači u Hrvatskoj. Stranci su imali i subvencije za izvoz u Hrvatsku kao nečlanicu Unije. S druge strane, nama je njihovo tržište bilo zatvoreno. Zbog toga EU za Belje nije prijetnja, nego prilika - rekao je Pajnić. Posebno to važi za izvoz svinja i svinjskog mesa koje je zbog svinjske kuge, najprije u Hrvatskoj, a kasnije i u Srbiji zbog blizine, bilo zabranjeno. Sljedivost s mesom i mesnim prerađevinama od okota do klanja i proizvodnje prerađevina, mogla bi biti ključna za ovu tvrtku. Povećanje broja stoke u Hrvatskoj plus uvoz one koja nedostaje trebalo bi biti dovoljno za zadržavanje pozicija na domaćem tržištu i početak uzleta na tržištu hrane u EU, budući da je to u trgovačkom sektoru teško očekivati iako će se kompanija Ivice Todorića baš preko kupnje najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercator naći u Uniji i prije Hrvatske. Preuzimanje se očekuje do kraja godine, do kada Todorićeva tvrtka ima rok da obavi posao. Problem je, međutim, nastao sa slovenskim parlamentarnim izborima i poteškoćama s formiranjem vlade što bi moglo dovesti do novih izbora i time odgoditi akviziciju s obzirom da Nadzorni odbor NLB banke, a time i odluka o prodaji, izravno ovise o novoj vlasti. Stvaranje jedne od najveće četiri kompanije od Baltičkog do Jadranskog mora pratit će i njeno izlistavanje na jednoj od jakih burzi čime će se taj gigant prepustiti investitorima kako bi se održao u kontinentalnoj zajednici koja, doduše, trenutno ima više problema sama sa sobom nego s primanjem novih država. Jedna od kompanija koja mirno dočekuje EU je Atlantic grupa Emila Tedeschija. Potpredsjednik zadužen za korporativne aktivnosti Neven Vranković kaže da su oni regionalna i europska kompanija sa 16 proizvodnih pogona na području regije (u i izvan EU) te u Njemačkoj. Samim tim u Atlanticu manje brinu o izvoznim kvotama koje će opteretiti, primjerice, šećerane poput Vira ili konditorsku industriju. - Navest ću konkretan primjer Cockte koja se puni u Rogaškoj, dakle na teritoriju EU, te u Palanačkom kiseljaku u Smederevskoj Palanci. Isto se odnosi, primjerice, na Argetu, koja se proizvodi u slovenskoj Izoli i Hadžićima kraj Sarajeva. Ovako organizirana proizvodnja uvelike olakšava tržišni plasman proizvoda Atlantic grupe, bez obzira na dinamiku priključenja EU - objašnjava Vranković i dodaje da je u potpunosti usklađena s regulativom EU, budući da je usklađivanje procesa u Atlanticu započelo još 2005. godine. Sektor koji očekuje dodatni zamah ulaskom u EU svakako je turizam. U najvećoj domaćoj hotelijerskoj kompaniji Valamaru već su angažirali stručnjaka za EU fondove koji već godinu dana radi na osmišljavanju projekata za korištenje pretpristupnih i strukturnih fondova. Peter Fuchs, predsjednik Uprave Valamar hotela i ljetovališta, kaže da će ulazak u EU omogućiti dodatne prednosti poput putovanja s osobnom iskaznicom za sve državljane članica EU do rasta u kongresnom turizmu, wellnessu i zdravstvenom turizmu. - Općenito će rasti percepcija Hrvatske kao sigurne zemlje, jer ulazimo u jednu od najsigurnijih asocijacija na svijetu - tvrdi Fuchs i dodaje da će se smanjiti troškovi hrane i pića te se očekuje širenje ponude izvan sezone što je jedan od najvažnijih koraka, kao i lakše zapošljavanje radnika iz EU. Šećerane će se naći pred problemom s obzirom da su kvote smanjene za trećinu na 193 tisuće tona što će dovesti do zatvaranja barem jedne od njih tri. Nakon ulaska u EU Slovenija je zatvorila sve šećerane, a Italija je njihov broj prepolovila. Mljekare su bolje prošle pa će imati za petinu veće kvote od lanjske proizvodnje. Kraš je zbog takve situacije najavio i moguće premještanje proizvodnje u BiH gdje ta kompanija ima i tvornicu Mira u Prijedoru, ali ni taj potez im neće biti od koristi ako se žele bolje suprostaviti oštroj stranoj konkurenciji poput Milke. Inače, ih čeka sudbina brojnih propalih ili prodanih slovenskih tvrtki iz prehrambenog sektora koje nisu izdržale gubitak jugoslavenskog tržišta i preživjele ulazak na europsko. S energetikom će ići nešto drukčije. Član Nadzornog odbora Ine i naftni stručnjak Davor Štern ne očekuje ulaskom u EU nikakve promjene za kompanije koje se bave uvozom nafte, ali u Hrvatskoj elektroprivredi s razlogom moraju strepiti od liberalizacije tržišta električnom energijom. Već sada je HEP izgubio opskrbu električne energije u stotinjak gradova u Hrvatskoj kao i cijeli niz javnih institucija i tvrtki. Treba očekivati da će se takav trend i nastaviti.
Gore za osiguravatelje
Mnogi bi, međutim, bili “sretniji” da se ulazak u EU odgodi na još neko vrijeme. Posebno to vrijedi za tvrtke koje većinu poslovanja obavljaju na regionalnom tržištu. Primjerice, u rovinjskom TDR-u, kao vodećem proizvođaču i izvozniku duhanskih proizvoda s tržišnim udjelom u regiji većim od 25 posto, kažu da će im prema procjenama zbog povećanja carina troškovi proizvodnje biti viši za 10 milijuna eura godišnje. Razlog je mijenjanje uvjeta poslovanja nakon ulaska u EU i izlaska iz Cefte, što će manje ili više osjetiti svi koji svoje proizvode izvoze u zemlje regije. TDR tako više od 22 58 posto prodaje ostvaruje u izvozu. Upravo zbog toga šire se na “istočna tržišta”. U Srbiji su lani ostvarili rekordnu prodaju s 1,7 milijardi komada cigareta i prihodom od 18 milijuna eura, dok je u BiH prodaja bila dvostruko viša. Prije nekoliko mjeseci najavljeno je širenje poslovanja u Rusiju gdje su u rujnu otišle prve pošiljke Ronhilla i Walter Wolfa, a uskoro bi trebala početi s radom tvornica TDR-a u Iranu vrijedna 30 milijuna eura. Zbog očekivanog drastičnog povećanja carinske stope na cigarete iz Hrvatske (u Srbiji s 15 na 57 posto, u BiH s 0 na 15, u Makedoniji s 27 na 42, a na Kosovu s 0 na 10 posto), u Rovinju sve glasnije najavljuju da bi nakon 1. srpnja 2013. mogli preseliti proizvodnju iz Kanfanara u BiH ili u Srbiju. Zbog toga je njihov predsjednik Uprave Davor Tomašković zatražio da Hrvatska potpiše bilateralne carinske sporazume s drugim državama, ali su vrlo brzo reagirali iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja objasnivši da nakon ulaska u EU i potpisani sporazumi prestaju vrijediti, a novi se ne smiju sklapati. Međutim, iz Carinske uprave upozorili su na činjenicu da su sve države Cefte, osim Kosova i Moldavije, potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU tako da će se sa svima ostalima i nakon ulaska Hrvatske u EU nastaviti potpuna liberalizacija trgovine. Kriza već sada nagriza poslovanje TDR-a budući da podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je izvoz duhana i duhanskih prerađevina ove godine iz Hrvatske pao za 16 posto. Ulazak Hrvatske u EU donijet će povećanje konkurencije među osiguravateljima. Strane kompanije iz EU dobit će pravo osnivanja svojih filijala u Hrvatskoj bez 20 milijuna kuna koliko sada košta ulaznica u ovaj sektor. U Poljskoj je tako dolazak najavilo više od 529 novih osiguravateljskih društava koje će dočekati niti stotinu domaćih u toj državi. Velike probleme imat će i građevinari. Primjer Slovenije poučan je i u ovom sektoru. Tamošnje velike građevinske tvrtke vrlo brzo nakon ulaska u EU suočile su se s gubitkom posla ne samo na stranim, nego i na svojem tržištu. Još ih je uz sve to dočekala i globalna kriza. U Sloveniju su, naime, stigle velike strane građevinske tvrtke, uglavnom iz Austrije, koje su poharale SCT, Vegrad, Konstruktor i slične slovenske tvrtke koje su do tada imale povlašten položaj na tom malom tržištu. Neke od njih još se pokušavaju izvući traženjem posla na dalekim tržištima, ali bez financijske potpore koje ima njihova izravna strana konkurencija tako nešto nije moguće. O hrvatskoj brodogradnji ne treba trošiti puno riječi. Ili će se pronaći kupac za domaća brodogradilišta ili država mora vratiti 10 milijardi kuna danih subvencija. Kako većina od naših škverova nema kupca čeka ih teška sudbina koja će pratiti i cijeli niz drugih tvrtki koje neće spremne dočekati ulazak na toliko veliko tržište.
Turizam
+Lakši dolazak potencijalnih gostiju, duža sezona, širenje kongresne i welness ponude, zapošljavanje radne snage iz država Europske unije...
- Malo je negativnih strana priključenja Hrvatske EU. Možda se pojavi problem sigurnosti koja je do sada bila važna za dolazak gostiju.
Duhan
+ TDR je već iskoristio plus povlaštenog položaja u Hrvatskoj. Višak dobiti već je prebačen u druge sektore poput turizma.
- Povećanje trošarina u državama Cefte, kažu u TDR-u, uzet će im 10 milijuna eura što u Carinskoj upravi demantiraju jer će vrijediti pravila EU.
Osiguravatelji
+ Izrazito visok tržišni udjel domaćih osiguravateljskih kuća mogao bi biti prepreka strancima za ulazak na naše tržište.
- Konkurencija osiguravatelja iz EU nakon 2013. godine moći će osnivati filijale bez potrebnih 20 milijuna kuna ulaza u ovoj sektor. +
Građevina
+ Lakši pristup novcu i povoljnije kamate mogle bi održati građevinska poduzeća u Hrvatskoj. Uvjet za to je da se pronađu povoljni poslovi.
- Usred krize i bez pomoći države, građevinari su i bez strane konkurencije na koljenima. Nakon ulaska u EU najveće slovenske trvtke su propale.
Energetika
+ Za naftne tvrtke ništa se nakon 2013. godine ne bi trebalo promijeniti. Pravila bi trebala ostati ista koja su i do tada vrijedila.
- Velik problem pojavit će se za HEP koji je i prije potpune liberalizacije tržišta počeo gubiti klijente na poslovima poput javne rasvjete.
Poljoprivreda
+ Velike tvrtke mogu računati ne samo na preživljavanje nego i na razvoj zahvaljajući subvencijama kojima Europa podržava ovaj sektor.
- Ako se ne prilagode, mala gospodarstava će propasti. Jedna od tri šećerane se gasi. Pritisak velikih tvrtki će se povećati.