Izdanje:
Igor Kralj/Pixsell
Negdje na pola intervjua Radimir Čačić je skinuo sako, da bi što komotnije mogao, dok razgovara, crtati kružnice, podvlačiti brojke, tražiti podatke. Potpuno zadubljen u budućnost, u projekte i planove, ne mari previše za to što dnevno puni stranice, radilo se o dva mjeseca starom pismu EK njemu ili njegovom, još starijem pismu, šefu MOL-a, Hernadiju, koje uopće nije želio komentirati. Rješenje o njegovom imenovanju za prvog potpredsjednika Vlade od 23.prosinca 2011. dalo mu je pravo da kao takav nastupi, a ništa nije napravio bez dogovora. I zato, smatra, nema što dodatno objašnjavati.
Izjava da odlazite u devetom mjesecu malo je zazvučala kao prijetnja, a malo kao ucjena da ste se spremni povući ako ne bude po vašem? Ma, ne pada mi napamet otići. Ja sam samo rekao da, ako se rezultati ovoga što predlažem ne budu vidjeli do devetog mjeseca, onda mogu otići, jer će biti očito da nemam što raditi. Za mene u ovom poslu kojeg sam se prihvatio ne može biti nekih politikantskih mrljanja tipa “ako ne bude ovo, onda će biti ono”. Nema plana B i to sam jasno rekao. Možemo izabrati želimo li oživjeti ili ćemo i dalje polako umirati. A ja u umiranju neću sudjelovati.
f: Pa kakva onda Hrvatska mora biti u rujnu da vi budete zadovoljni?
U rujnu će Hrvatska osjetiti da će stotine naših tvrtki svih profila uvidjeti da ova zemlja ide u jedan novi zamah, pozitivni i optimistički, sa zapošljavanjem i pametnim investiranjem, a ne blebetanjem poput Pelješkog mosta i slično, čega smo se naslušali.
f: No ne ide, čini mi se, baš brzinom kojom ste očekivali. Najavljivan je odmah “clean start”, koji je trebao pokazati zatečeno stanje, mogućnost racionalizacije države i povećanja efikasnosti, no od toga još ništa.
Clean start je Vlada prihvatila, realizira se kroz ured potpredsjednika Mimice, koji je trenutno, nažalost, bolestan. Dogovoreno je da se ide istovremeno na četiri grupe područja koje će se analizirati, što otvara prostor da četiri različite tvrtke rade taj posao, a to će sigurno ubrzati proces. Treba definirati razinu i dubinu analize i harmonizirati osnovne parametre da se ne dogodi da dobivamo različite vrste podataka i da zbog neujednačenosti ne dobijemo rezultate koje trebamo. Bit će imenovan savjetnik koji će odrediti projektni program, jer nije isto raditi Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva, HEP, Hrvatske vode ili HAC. Svi su jako važni, veliki je novac u pitanju, ali su i vrlo različiti. Cilj je da se, bez obzira što po novinama piše, da šansa našim stručnjacima, odnosno firmama koje ovdje u Hrvatskoj rade.
f: Od početka je sporna bila cijena te ekspertize. Rečeno je da je to, a govori se o dva do šest milijuna eura, previše novca da bi se doznali podaci koji već postoje na razini ministarstava i poduzeća.
Radi se o redu veličina od oko 170 milijardi kuna, dakle godišnji budžet i 50 milijardi koliko državna poduzeća nose, to je negdje pola društvenog BDP-a, a cilj je sagledavanje ukupne situacije što do sada nitko nije napravio. Kada bi takva snimka donijela - u racionalizaciji sustava i definiranju što je loše i što treba drugačije raditi - samo jedan posto koristi, to je 1,7 milijardi kuna. Pa nije slučajno što su to ozbiljne zemlje počele činiti: Španjolska, Australija, Poljska, Mađarska, baltičke države. Efekti od toga bi trebali biti značajni. Analiza objektivno košta vjerojatno nekoliko milijuna eura, ali to znači da će doista toliko koštati. Čini mi se vjerojatnije da će koštati nekoliko milijuna kuna. Ali vidjet ćemo.