Izdanje:
Zorana Bajt
Dva mjeseca. Toliko je slovenskim parlamentarnim strankama trebalo da nakon izbora sastave vladu desnog centra. I toliko je Muzeju suvremene umjetnosti u Ljubljani trebalo da povodom 35 godina punka u nekadašnjoj SFRJ otvori Punk sobu.
Koncept je osmislio Igor Vidmar, pionir jugoslavenskog punka, izdavač i producent prvih ploča Pankrta i Parafa, suradnik Laibacha, izdavač njihovog prvog albuma, te novinar i komentator legendarnog Radio Studenta. – Ideja o Punk sobi potekla je od direktora MSU. Prošlo je 35 godina od pojave punka na ovim prostorima i nisam htio da se to pretvori u NOB. Jedna od slogana punka je “nećemo biti povijest” i onda sam se pitao što sada? Ništa drugo nego ostati vjeran punku. Dakle napravi sam i budi apsolutno otvoreno za participaciju svih koji žele sudjelovati. Treća stvar je autonomija, bez kustosa i eksperata koji će određivati sadržaj. Četvrta stvar je bila da nema mjesta za omote ploča, pa ni ploče, majice i ostale tradicionalne muzejske izloške. Sve je digitalizirano i sve smo napravili za dva mjeseca – rekao nam je Vidmar.
Preveli ih žedne preko vode
Smatra da će se punk kao stalna i radikalna inovativnost i nepoštovanje uvriježenih klišeja, kakav je bio prije tri desetljeća, teško ponovno dogoditi jer zapadni kapitalizam sve novo pretvara u tržišni kapital i modu.
– Kada nešto i nastane odmah se susretne s cinizmom i odmah svi kažu da će to za pet minuta postati trend, moda ili brend. Kulturna ljevica koja bi morala najkritičnija najviše je sklona instant odbacivanjima i cinizmu. Najlakše je reći da ništa u ovom sistemu ne može nastati da ga probije – dodaje.
Dvomjesečnu peripetiju oko imenovanja vlade, koja je počela s nepotvrđivanjem Zorana Jankovića za mandatara, nastavljena neformalnim prijedlogom da mandatar bude bankar Marko Voljč i okončana kolacijskim sporazum pet stranaka desnog centra koji na čelo vlada vraća Janeza Janšu, Vidmar smatra ispraznim tehnikalijama koje ne rješavaju suštinu problema.
– Politička elita nije znala što s tom neovisnom državom kada su je dobili. U EU smo ušli široko zatvorenih očiju, bez kritičkog odmaka, bez jasne ideje što su naši interesi i kako se za njih izboriti. Ni sada politička elita ne zna što s državom. Problem je što nemamo dobru alternativu, što nemamo treću opciju. Elita nas je preveslala žedne preko vode. Kao nacija previše vjerujemo svojim vođama. Jedinu ideju koju imaju i lijevi i desni je da državu treba skresati i samo skresati. To je pristajanje na šok terapiju i to je sranje. Slovenija nije u lošoj situaciji kao Italija i Grčka – uvjeren je Vidmar. Nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma lideri pet parlamentarnih stranaka desnog centra obećali su upravo kresanje, štednju i spašavanje Slovenije od pada u ponor u kakvom su se našle Grčka i Italija. Koaliciju čine Slovenska demokratska stranka (SDS), Slovenska pučka stranka (SLS), Demokratska stranka umirovljenika (DeSUS), Građanska lista Gregora Viranta i kršćansko-narodna stranka Nova Slovenija (NSI). Predsjednici SDS-a, Građanske liste Gregora Viranta, DeSUS-a, SLS-a i NSi-ja iskoristili su svoje ustavno pravo i predložili Janeza Janšu za mandatara za sastav nove vlade. Tako će prvi put u političkoj povijesti neovisne Slovenije izborni gubitnik dobiti mogućnost formiranja vlade. Janšin SDS je na izvanrednim izborima 4. prosinca 2011., osvojio 26 posto glasova, a Jankovićeva stranka Pozitivna Slovenija 28 posto. Predsjednik Slovenije Danilo Türk odbio je predložiti Janšu za mandatara izjavivši kako smatra da Janša ne može biti mandatar zbog optužbi za korupciju pri nabavi oklopnih vozila od finske Patrije.
– Moja je ocjena da Janez Janša nema potrebne legitimnosti koja se traži za mandatara. Nijedan kandidat za mandatara kojega tereti pravomoćna optužnica u kaznenom postupku ne može imati punu legitimnost – izjavio je Türk, koji je stručnjak za međunarodno pravo. Suđenja zbog prljavih poslova Patrije, osim u Sloveniji, vode se i u Austriji, te Finskoj. Janša na suđenjima u Austriji i Finskoj treba biti svjedok. Janša je dužnost premijera već je obavljao od 2004. do 2008. i tada su kupljena oklopna vozila finske Patrije.
Rast dugova
Nakon što je prije dva tjedna parlament odbio Türkovog kandidata Jankovića, i poslije neuspješnog predlaganja bankara Voljča, predsjednik Slovenije je kazao kako ne želi sudjelovati u stranačkoj trgovini. S budućom vladom, čiji mandatar Janša ima podršku 52 od 90 zastupnika, Türk će, kako je rekao, surađivati sukladno Ustavu, a dinamika suradnje ovisit će o uspjehu rada vlade. Naglasio je kako sada za izbor mandatara, odnosno predsjednika vlade, imaju odgovornost parlamentarne stranke, te da je potez pet stranaka legalan i ustavan.
– Činjenica da Slovenija nema vladu dva mjeseca nakon izbora najviše je utjecala na snižavanje kreditnog rejtinga. Potencijalno to znači povećanja duga, ako se država bude morala zaduživati. Tehnokratske vlade poput one u Grčkoj i Italiji ništa ne znače. Ponašanje EU u sadašnjem je trenutku potpuno pogrešno. Grčka je gurnuta u nove probleme jer su stare rješavale njemačke i francuske banke koje će i u Italiji izazvati nove probleme. Državni dugovi nisu uzrok krize, nego posljedica gospodarskog sustava i financijskih dubioza u zadnjih nekoliko desetljeća. Fiskalni pakt koji nameće Njemačka će izazvati samo još više problema – prognozira ljubljanski ekonomist dr. Jože Mencinger. On upozorava da Slovenija od 1991. ima problem jer se ne pravi razlika između ekonomske politike koja je u domeni vlade i gospodarskog sustava koji je u domeni parlamenta. Sve je pomiješano. Državni zbor se upliće u ekonomsku politiku i blokira vladu, a najviše zbog toga što zastupnici nisu autonomni. Odluke ne donose samostalno nego se ravnaju po stranačkim uputama. “Državni je zbor neka vrsta dioničkog društva u kojem umjesto zastupnika odlučuje postotak glasova. Ako parlament nešto i izglasa, onda stranke lako mogu posegnuti za referendumom. Zato ni najbolja vlada u sadašnjem ozračju općeg nepovjerenja ne može raditi jer se sve odluke mogu blokirati.”
Jedna od stranaka nove desne koalicije je i DeSUS, koji nije prihvatio reforme mirovinskog sustava i koji je na referendumu srušio vladu Boruta Pahora zbog čega su i raspisani prijevremeni izbori. Otvoreno je pitanje hoće li stoga buduća vlada biti efikasna u provođenju reformi jer će za njih trebati politička suglasnost svih.
– Dobro je da se priča oko formiranja vlade završila. Gospodarska situacija je loša i dogovor pet stranaka je korak naprijed. S druge strane legitimnost vlade u očima birača je upitna. Zbog toga Janša svima pruža ruke. Nudi socijalni dijalog sindikatima i sporazum o manjinama. Očito želi novi početak, Nitko ne zna što nas čeka. Hoće li izdržati do kraja mandata? Ovisi o potezima Janše i strankama koalicije. Ako stranke ponovno posegnu za referendumom Janšina vlada će izdržati pola mandata, dvije godine – ocjenjuje Tanja Starič, urednica i novinarka Dela. U stabilnost nove koalicije i budućeg premijera sumnja i mladi ljubljanski pisac Goran Vojnović, autor romana “Čerfurji raus” u kojem otvoreno piše o ksenofobiji Slovenaca prema Bosancima, Srbima i ostalim južnjacima. Poslije izbora 4. prosinca na internetskoj stranici Janšinog SDS-a objavljen je i komentar u kojem se tvrdi da Jankovićeva stranka Pozitivna Slovenija duguje uspjeh zahvaljujući biračima doseljenima iz bivše Jugoslavije, koje su opisani kao ljudi “sa stranim naglaskom i u trenirkama”.
Ksenofobna realnost
– Izbor Janše za mandatara nije dobar za Sloveniju. Ne vjerujem u Janšine sposobnosti da nas izvuče iz krize. Ne vjerujem ni u Jankovićeve sposobnosti. Janković je kriv zajedno s Pahorom što će vladu sastaviti Janša. On tu priliku ne zavrjeđuje. Nažalost, Slovenija u ovom trenutku nema političara za kojeg bih mogao reći da nas može izvući iz krize i proveo drugačiju politiku. Janša i SDS, u kojem ima prikrivenih ksenofoba, su nažalost naša realnost. Ako ništa drugo imat ću više materijala za pisanje svojih kolumni. Za vrijeme prvoga mandata od 2004. do 2008. Janša je mogao raditi što je htio jer je to bilo doba gospodarskog rasta. Sada je stanje krize i bit će zanimljivo vidjeti što će se događati u situaciji kada će Janša, kao Pahor, svaki tjedan morati opravdavati ono što čini – kaže Vojnović. Nakon slavodobitnog potpisivanja koalicijskog ugovora Janša je izjavio kako iza koalicije stoji 600.000 građana Slovenije koji glasali za pet stranaka. Tih 600.000 građana teško će prihvatiti smanjenje plaća, mirovina, povećanje cijena, otpuštanja u javnom sektoru. Na dan kada je nova koalicija potpisala ugovor dobar dio njih je pomno pratio izvlačenje dobitnih brojeva lota. Zgoditak na sedmici iznosio je 4,4 milijuna eura. Zasad je to jedino čemu se nadaju.