Izdanje:
Naš ključni resurs su ljudi. Mi nemamo nafte na kojoj možemo graditi bogatstvo. Treba nam konkurentnost. Pitanje je to strateške odluke, ulaganje u ljude konačno bi se trebalo početi shvaćati kao investicija - kazao nam je to Matija Derk, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU s kojim smo u prostorijama Uprave za strateško planiranje tog ministarstva razgovarali o potrebi izgradnje efikasnog sustava koji će po ulasku Hrvatske u EU moći procesuirati sredstva koja će nam biti dodijeljena. Podsjetimo, nakon ulaska u punopravno članstvo, Hrvatskoj će na raspolaganju biti deseterostruko veća količina novca nego što smo je dobivali kroz pretpristupne fondove, s time da ćemo tada imati obvezu dogovorene projekte provesti u roku od dvije godine ili se dodijeljeni novac vraća u blagajnu EU. K tome, da bi se stvarno iskoristila suma od više od milijardu eura godišnje, potrebno je raspolagati projektima čija je vrijednost barem 50 posto viša od alociranih sredstava jer se često događa da se neki projekt ili dio nekog projekta otegne ili propadne. Riječ je o iznimno složenom sustavu u kojem se Hrvatska, ako je suditi po podatku da je iz pretpristupnog IPA fonda iskorišteno tek 37 posto dodijeljenih sredstava, ne snalazi dovoljno brzo.
Krivnju za to što je prošla godina završila s tako slabim postotkom u velikoj mjeri snosi slaba iskorištenost programa IPARD, namijenjenog za ruralni razvoj, ali i činjenica da se tek ovih dana zaključuje IPA 2008. Ministar Branko Grčić kao cilj ističe udvostručenje postotka iskorištenosti prepristupnih programa, što bi se trebalo odvijati paralelno uz pripreme za strukturne i kohezijski fond koji će nam biti na raspolaganju od druge polovice iduće godine. Samo za to šestomjesečno razdoblje Hrvatska će dobiti 450 milijuna eura, za razliku od IPA-e koja je na godišnjoj razini Hrvatskoj alocirala 140 milijuna eura.
Djeda Mraza nema
Iako se o financijskoj omotnici za razdoblje od 2014. do 2020. još pregovara, Hrvatskoj bi, procjenjuje se, po ulasku u EU godišnje trebalo biti na raspolaganju više od milijardu eura. Hrvatska ima namjeru ta sredstva iskoristiti za velike infrastrukturne projekte; na promet, željeznicu, zaštitu okoliša, poticanje zapošljavanja i za jačanje regionalne konkurentnosti. Mada je bilo nekih najava da će financijska omotnica zbog krize u EU biti smanjena, Derk kaže da je sve još u fazi pregovora i da se to u ovom trenutku ne može znati. Međutim, kako sada stvari stoje, štete ne može biti ako nismo u stanju procesuirati niti manja sredstva. – Na temelju postojećeg stanja naše su projekcije da nam horizontalno u sustavu, na razini javne uprave, treba još minimalno 200 ljudi koji će raditi na EU projektima. Riječ je o specijaliziranim znanjima, traži se stručnost i kompetencije – objašnjava Derk. Ukupno bi se, prema procjenama ministra Grčića, europskim projektima trebalo baviti 550 do 700 ljudi. Naglasak je na mladima koji će posao pretpostaviti svemu drugome. Jer, bez obzira na to što je vlada proklamirala ukidanje prekovremenih sati, zaposleni na poslovima pripreme projekata i u Ministarstvu regionalnog razvoja i u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje projekata (SAFU) rade uglavnom do večernjih sati, a nerijetko i vikendima. Potrebe su deklarirane u javnosti, a nedavno i ispred europskog povjerenika za regionalni razvoj Johannesa Hahna, ali se još ne zna kada će natječaji za zapošljavanje krenuti.
Čeka se, možda, da ministarstva riješe dilemu kako se riješiti viška zaposlenih s čijim učinkom nisu zadovoljni, da bi se zaposlilo prijeko potrebne stručnjake. S tim da ponuda na tržištu i nije prevelika, odnosno da i potencijalni visoko obrazovani i spremni stručnjaci trebaju barem pola godine obrazovanja i uhodavanja da bi uopće ušli u problematiku. – Europska unija ne funkcionira po sistemu Djeda Mraza. Mi moramo prirediti projekte koji će biti održivi – naglašava Domagoj Šimunović, v.d.ravnatelja agencije SAFU, dužnosnik koji je ovlašten za ovjeravanje programa i koji odgovara za financijsko i administrativno vođenje projekata u nadležnosti SAFU-a. Ta agencija provodi prvu i dio treće komponente IPA programa. Riječ je o projektima u području pripreme institucija za članstvo u EU i u području regionalnog razvoja. Ugrubo, radni proces se može opisati na sljedeći način: na osnovi razrađenih dugoročnih strategija pojedina ministarstva pripremaju svoje projekte, a SAFU se uključuje od samog početka kontrole izrade natječajne dokumentacije, preko ugovaranja, implementacije te samog završetka i isplate sredstava. Dok smo još u pretpristupnoj fazi, svaki korak ide na verifikaciju Delegaciji EK u Zagrebu. Po ulasku u članstvo, takve kontrole Komisije neće biti, ali će zato odgovornost pojedinih sudionika u projektu biti veća. Na neke primjedbe da u ovoj fazi pokušavamo biti “papskiji od pape”, odnosno da pretjerano inzistiranje na kontroli usporava projekte, Šimunović odgovara: - To je uvijek vaganje rizika. Cilj je izbjeći povrat sredstava, a ukoliko to iziskuje dodatne kontrole, one moraju biti primjenjivane. Agencija je osnovana 2007., a s radom je počela početkom 2008. Tada je bila još pod ingerencijom Ministarstva financija. Krenula je sa 34 zaposlenika da bi do danas narasla na 127 zaposlenih od kojih je 103 angažirano na samim projektima. Agencija pomaže raznim institucijama pri izradi projekata, organizira i provodi postupke javne nabave po europskoj proceduri, provodi postupke odabira ponuda, priprema i potpisuje ugovore s odabranim ponuđačima i korisnicima bespovratnih sredstava, kontrolira provedbu ugovora te obavlja plaćanje prema ugovarateljima, odnosno korisnicima. Kad je riječ o postotcima ugovorenih projekata, u SAFU-u barataju podacima o visokih 92 posto za prvu komponentu IPA 2007, dok za IPA 2008. stopa ugovaranja prelazi 93 posto. Sistem s pretpristupnim fondovima funkcionira, naime, tako da se sredstva alocirana 2007. ugovaraju do 2009., a tek prije nekoliko dana istekao je rok za ugovaranje IPA 2008. Proces ugovaranja za druga godišta je u tijeku ili tek predstoji. S obzirom da je riječ o dugotrajnim procesima, provedba će trajati i nakon što već uđemo u EU. Analiza potreba za novim kadrovima za razdoblje nakon ulaska u članstvo se radi i trebala bi biti gotova do kraja godine, ali za sada Šimunović tek ističe: – Nema nam druge nego se s postojećim kapacitetima prilagođavati novim okolnostima.
Uče druge
Jedan od strateških ciljeva agencije je upravo obrazovanje. Ne samo unutar SAFU-a, već i u svim institucijama koje su korisnici EU fondova. S obrazovnim aktivnostima počeli su 2009., a s vremenom su se, kako vole isticati, pozicionirali kao strateško mjesto izvrsnosti kada je u pitanju priprema projekata financiranih iz sredstava EU. – Samo tijekom 2011. imali smo 3883 polaznika na 203 radionice, odnosno seminara, od čega je 70 posto bilo izvan agencije. SAFU je trenutačno najveći pružatelj takvih edukacija u državnoj upravi – ponosno ističe Tifani Šimunović Boban, pomoćnica ravnatelja za izobrazbu i razvoj ljudskih potencijala. Podučavaju i zainteresirane iz inozemstva. U Zagrebu su samo u prošloj godini boravile grupe iz Turske, BiH, Srbije i Crne Gore. – Te države, s izuzetkom Turske, tek se pripremaju za decentralizirano upravljanje sredstvima, ali uče iz naših iskustava, slično kao što smo i mi učili od Poljaka, Estonaca i drugih – kaže Tifani Šimunović Boban. Iako ima isto prezime kao v.d. ravnatelja agencije, oboje se trude naglasiti da nisu u rodu, čak niti iz istog kraja te da u njihovoj agenciji nema nepotizma. SAFU je od osnivanja spadala pod Ministarstvo financija, da bi sada došla pod novo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, mada je dio djelatnosti ostao pod ingerencijom Ministarstva financija. Ističu da s Grčićevim ministarstvom imaju jako dobru komunikaciju te da se u vrhu tog ministarstva nalaze iskusni ljudi koji znaju upravljati procesima vezanima uz sredstva EU. Tvrde i to da se neće libiti upaliti alarme ako ih posao sustigne u tolikoj mjeri da se više neće moći odvijati.
Natječaj za rad u Bruxellesu
Hrvatske stručnjake ne traže samo domaće institucije. U sklopu posebnog paketa za proširenje, i institucije Europske unije spremaju se zaposliti 280 Hrvata na poslovima u Bruxellesu ili Luxembourgu. Samo 10 posto od tog broja bit će zaposleno na određeno vrijeme. Europski ured za odabir kadrova (EPSO) raspisat će 21. lipnja natječaj za radno mjesto prevoditelja, konferencijskog prevoditelja i pravnika lingvista. Prema najavama, planiraju zaposliti 70 prevoditelja na neodređeno vrijeme. Potom će 13. rujna biti raspisan i natječaj za radno mjesto administratora. Riječ je o službenicima s visokom stručnom spremom svih profila koji rade na osmišljavanju i provedbi europskih politika, pripremi zakonodavstva, u analitici i savjetovanju. Testiranje za prevoditelje bit će održano tijekom rujna i listopada, a oni koji prođu tu razinu, idu kroz daljnje selekcijske postupke od siječnja 2013. godine. Na listi kandidata koji su prošli cijeli selekcijski postupak, naći će se najranije u travnju 2013. godine. Dakle, od objave natječaja do eventualnog stavljanja na listu proći će 10 mjeseci. Kada će biti testiranje administratora bit će objavljeno u drugoj polovici ove godine. Univerzalni test za stalno zaposlenje u institucijama EU, nakon reforme 2010. godine, više ne traži od aplikanata detaljno poznavanje povijesti Europske unije i podataka vezanih za rad pojedinih institucija unije - kao što su to imali prilike iskušati oni koji su se na natječaj javili 2009. godine, nego je naglasak stavljen na snalaženje u postavljenim zadacima. Pogrešno je, međutim, misliti da je dovoljno imati potrebnu izobrazbu i doći okušati sreću. Test je prilično težak za sve koji nisu dobro uvježbani. Zbog složenosti postupka koji se na francuskom kolokvijalno naziva councurs, u svim zemljama EU postoje tvrtke koje se bave pripremama zainteresiranih, a primjeri pitanja mogu se naći i na nekim online programima.
Nužne pripreme
Radionice koje kandidate informiraju o zapošljavanju u EU, nisu više ni kod nas rezervirane samo za djelatnike u državnoj upravi, nego se odnedavno pruža prilika svim zainteresiranima da se prijave na seminare “EU karijera” u organizaciji Projectus grupe na kojoj se simuliraju zadaci kakvi će biti i na samom testu. Osnivačice Projectusa su Dinka Krčelić i Nina Tuđman Vuković. Nina je unuka pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i kćerka vodećeg euroskeptika Miroslava Tuđmana te Vanje Morić, diplomatkinje MVEP-a. Dinka Krčelić prethodno je radila u Ministarstvu europskih integracija te na nizu projekata i edukacija o EU, uključujući i radionice u MVPEI-u. Projectus grupa već se nekoliko godina bavi prijevodima i savjetovanjem, a uoči prvog natječaja EPSO-a krenule su u projekt “EU karijere”. Radionicu za prevoditelje organiziraju za 16. lipnja, a za administratore 30. lipnja. – U natječaju se ocjenjuje analitičnost, komunikativnost i organizacijske sposobnosti. Prvi korak je zahtjevan cjelodnevni test verbalnih i numeričkih vještina, sposobnosti apstraktnog mišljenja te situacijskog prosuđivanja na računalu. Testiranje verbalnih i numeričkih vještina provodi se na materinjem jeziku, a situacijskog na engleskom, njemačkom ili francuskom. Drugi korak je tzv. centar za procjenu i uključuje studije slučaja, usmene prezentacije, grupni rad te strukturirane intervjue, gdje se uz navedene kompetencije ocjenjuje i profesionalna stručnost te poznavanje prvog stranog jezika. To mora biti engleski, njemački ili francuski. Nakon provedenog postupka EPSO sastavlja rang-listu kandidata koji su prošli natječaj i koji se mogu zaposliti u institucijama EU-a – objašnjavaju Dinka Krčelić i Nina Tuđman Vuković. Iako EPSO svake godine provodi redovite natječaje za asistente (pomoćno osoblje sa srednjom stručnom spremom), prevoditelje i administratore, one naglašavaju da bi svi koji žele isprobati svoju sreću to morali učiniti sada - na ovom posebnom programu za Hrvatsku, jer je u redovitim godišnjim natječajima konkurencija bitno veća, s obzirom da su otvoreni za sve građane EU, a ne samo za građane Hrvatske. Za administratore je, na primjer, 2011. bilo čak 40.000 prijava iz cijele EU. Predselekcija je zahtjevna jer u vremenski vrlo ograničenim uvjetima treba odgovoriti na 40 pitanja kojima se ocjenjuje razumijevanje pisanog teksta, logičko zaključivanje, poznavanje matematičkih operacija te uspješno korištenje statističkih podataka. Najviše bodova nosi testiranje situacijskog prosuđivanja, gdje kandidati moraju pokazati da u zadanim poslovnim situacijama mogu odlučiti koja su od ponuđenih rješenja najučinkovitija, a koja najmanje učinkovita. Ovisno o uspješnosti, kandidati prelaze u drugu fazu, tzv. centar za procjenu koji je različit ovisno o traženim radnim mjestima. Oni koji uspješno riješe i tu fazu, ulaze na rang listu s koje se zapošljava u institucijama. Rang lista ima rok trajanja od godine dana, ali obično se između 200 i 300 kandidata u svakoj kategoriji koji godišnje dospiju na listu, stvarno uspije i zaposliti. Osim tog standardnog postupka, razne institucije i tijela EU mogu u bilo koje doba godine objaviti posebne natječaje za pojedina specifična znanja, što se može pratiti na stranicama EPSO-a.
Razbijanje predrasuda
Projectus je početkom svibnja u suradnji s njemačkom tvrtkom Euphorum održao jednu radionicu u Zagrebu, a u ožujku i u Zadru. Za lipanj imaju već prijavljeno po dvadesetak kandidata za svaku od radionica. – Treba razbiti predrasude da su ti poslovi već rezervirani za nekoga. Javni natječaj isti je za sve. Problem je samo u tome što vlada stvarno velika konkurencija i zato se treba dobro pripremiti – zaključuju Nina Tuđman Vuković i Dinka Krčelić.