Izdanje:
Izvještaj o monitoringu kojeg će Europska komisija objaviti početkom tjedna neće biti posebno kritičan prema Hrvatskoj, ali ne zato što u Komisiji nemaju nikakvih primjedbi na provedbu preuzetih obveza. Iz razgovora s više sudionika upućenih u rad Komisije doznajemo da je još u vrijeme neposredno nakon potpisivanja Pristupnog ugovora donesena politička odluka da se u prvom izvješću ne napada nova hrvatska Vlada, već da se ministrima dade potrebno vrijeme da uđu u svoje resore.
K tome, jako kritičan izričaj, odnosno jezik jasnih ucjena ostao je iza nas u trenutku kada smo prestali biti aspirantica na dugom štapu do članstva i postali zemlja pristupnica. Za zemlje u tom statusu koriste se prihvatljiviji termini poput “treba uložiti daljnje napore” ili “treba poraditi na”... jer se kreće od polazišne točke da je zajednički cilj i Hrvatske i Europske komisije da Hrvatska stvarno postane punopravna članica EU na zacrtani datum 1.srpnja. 2013. godine.Još pri okončanju pregovora dogovoren je stalni šestomjesečni monitoring nad tri najspornija poglavlja: Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost. Izvještaj o monitoringu - na čijem se nacrtu u trenutku pisanja ovog teksta još radilo, pa ga, dakle, nisu vidjeli niti u hrvatskoj Vladi - bazira se na temelju precizno ispunjenih monitoring tablica u kojima se bilježi je li i što je učinjeno po pojedinim obvezama koje je u vrijeme pregovora preuzela hrvatska Vlada.
Na svakom od tri spomenuta poglavlja danas vlada napetost na relaciji Zagreb-Bruxelles. Kada je riječ o poglavlju Tržišno natjecanje, EK i dalje čeka kako će se razriješiti problem s brodogradilištima. Iz dana u dan pojavljuju se nove varijante “spasa” za brodogradilišta, od kojih je zadnja ona o ulasku Borislava Škegre, odnosno investicijskih fondova Prosperus, Nexus i Quaestus u privatizaciju 3.maja i Brodotrogira. Pitanje je može li se EK u svemu tome snaći bolje od hrvatskih promatrača.
Originalni članak objavljen je u tisku