Izdanje:
Martina Popovčić/Pixsell
Osamnaestogodišnja Amerikanka zbog zloćudne bolesti morala je na kemoterapiju i da bi sačuvala plodnost bilo je nužno zamrznuti joj jajne stranice. No, nije smjela biti podvrgnuta hormonskom postupku stimulacije ovulacije pa liječnici nisu imali izbora. Djevojci su uzeli nezrele jajne stanice i zamrznuli ih postupkom vitrifikacije. Pet godina kasnije, jajne stanice su u laboratoriju doveli do stadija ovulacije, odmrznuli ih, oplodili i vratili ženi. Rodila je živo i zdravo dijete. Procedura koja je u određenim životnim okolnostima jedne djevojke započela kao eksperiment završila je prvim rođenjem djeteta iz nezrelih jajnih stanica u svijetu. Budući su sva djeca u svijetu, iz zamrznutih jajnih stanica rođena nakon kratkog vremena od vitrifikacije, bilo je dilema kako će se jajne stanice ponašati nakon što su pet godina bile zamrznute. Na slučaju mlade Amerikanke stručnjaci su zabilježili ne samo to da je rođenje djeteta moguće i iz zamrznutih nezrelih stanica već i da se njihova kvaliteta održava i nakon više godina od zamrzavanja.
Nova istraživanja
Ovaj, za sada, jedinstveni slučaj, kao značajan uspjeh i napredak u medicinski potpomognutoj oplodnji, prikazan je na posljednjem Američkom kongresu reprodukcijske medicine, održanom ovoga listopada u Orlandu. Okupljeni stručnjaci iz 117 zemalja svijeta, među kojima je bila i dr. Romana Dmitrović iz Hrvatske, posebnu su pozornost posvetili novim saznanjima i potencijalu zamrznutih jajnih stanica u medicinski potpomognutoj oplodnji. – Nove randomizirane kliničke studije pokazuju da je postotak uspješnosti trudnoća s odmrznutim jajnim stanicama praktički jednak kao i u svježemu ciklusu. Uspješnost oplodnje sa zamrznutim zamecima je između 30 i 40 posto, isto koliko i sa zamrznutim jajnim stanicama – kaže dr. Dmitrović.
Istina, za studije su birane mlade žene što nije isto kao u kliničkoj praksi s neplodnim ženama, no čak i doza rezerve, koja proizlazi iz činjenice o biranim ženama za studije, ne umanjuje važnost da su rezultati oplodnje s vitrificiranim jajnim stanicama sve bolji i da je u svijetu sve više djece rođene iz odmrznutih jajnih stanica, ističe dr. Dmitrović. Izdvaja da tako rođena djeca, prema svim dosadašnjim rezultatima, nemaju nikakvih znakova da su opterećena nekom pogreškom u razvoju. Studija o pojavnosti tzv. kromosomopatija u zamrznutih jajnih stanica u odnosu na svježi embriotransfer, pokazala je da je postotak kromosomskih pogrešaka isti.
Pad Plodnosti
Istraživači, dakle, zaključuju kako sve ukazuje na to da problema s vitrificiranim jajnim stanicama nema. Ali, da ministar zdravstva Darko Milinović ne bi pomislio kako zamrzavanje jajnih stanica u svijetu preuzima mjesto i funkciju zamrznutog zametaka u procesu ‘umjetne oplodnje’, valja naglasiti da glavni razlog zbog kojega se ulaže u razvoj metode vitrifikacije jajnih stanica nije u tome da ona preuzme prioritet u odnosu na zamrzavanje zametaka već, prije svega, radi čuvanja plodnosti pacijentica s rakom ili drugim bolestima koje će toksičnost lijekova ostaviti neplodnima.
Ali, pohrana jajnih stanica za reproduktivnu budućnost postaje sve atraktivnija u mnogim zemljama u svijetu i za žene koje zbog karijere, ili zbog toga što još nemaju partnera, ili zbog raznih drugih životnih situacija odgađaju trudnoću i rađanje. – Iza 30-te godine plodnost žene jako brzo opada, iza 40-te žena je svaki mjesec 5 posto manje plodna i 5 posto joj je manja šansa za trudnoću. Kvaliteta jajnih stanica u toj dobi rapidno opada i bitan je doslovno svaki mjesec. Jajne stanice sa 38 godina bolje su nego one sa 38 i po, premda se radi o kratkom vremenskom razdoblju – ističe naša sugovornica te navodi da ju je nedavno jedna njena pacijentica pitala može li pohraniti svoje jajne stanice. Ima 40 godina, nema partnera, svjesna je da joj plodnost pada i željela bi sačuvati jajne stanice kako bi jednoga dana rodila svoje biološko dijete.
I kod nas se žene zanimaju, žele i trebaju takvu pomoć, potvrdili su nam i drugi stručnjaci za humanu reprodukciju. Naš zakon omogućuje da muškarac ili žena koji moraju zbog bolesti na kemoterapiju, svoje spolne stanice pohrane i čuvaju, ali tzv. socijalna pohrana jajnih stanica u zakonu nije navedena što se tumači da nije ni dopuštena. Slična je legislativa o humanoj reprodukciji u mnogim zemljama, ali je i sve više etičkih rasprava na tu temu. Liječnici ne vide što bi u postupku socijalne pohrane jajnih stanica bilo neetično, a sve je više žena koje odgađaju majčinstvo i već danas prvo dijete rađaju nakon tridesete godine.
Tema o socijalnoj pohrani jajnih stanica “kuca” na vrata zemalja u našem okruženju i sasvim sigurno ni Hrvatska je neće izbjeći. To više što tehnologija silno napreduje i s nekadašnjih dva posto uspješnosti trudnoća od jedne jajne stanice danas je uspješnost 11 do 12 posto. Sve je više dokaza da je metoda čuvanja zamrznutih jajnih stanica potpuno sigurna. Ipak, ne treba zaboraviti da Američka agencija za hranu i lijekove, FDA, kao i cijeli svijet, metodu još uvijek smatra eksperimentalnom. Jasno je i zbog čega. Prije samo dvije godine, dakle u 2009., na svijetu je bilo samo 200 djece rođene nakon odmrznutih jajnih stanica, danas ih je oko dvije tisuće djece. U kratko vrijeme postignut je veliki napredak, ali je to još uvijek maleni broj u odnosu na oko 300 tisuća djece u svijetu rođene iz odmrznutih zametaka od oko četiri milijuna djece rođene in vitro fertilizacijom.
Dr. Dmitrović kaže da su hrvatski liječnici silom prilika naučili metodu zamrzavanja jajnih stanica. Metoda je korisna i potrebno ju je znati i razvijati, ali, kako kaže, nije sigurna da smo dovoljno velika zemlja za eksperimente toga tipa. – Zamrzavanje zametaka danas je zlatni standard, ali za 20-tak godina možda to bude zamrzavanje jajnih stanica. Pacijentima treba pružiti šansu da mogu birati između jedne i druge opcije, jer ima žena koje su prakticirajuće katolkinje i zamrzavanje zametaka im nije prihvatljivo. Ako u kabinet ministra zdravstva uđe SDP-ov Rajko Ostojić, promjena Zakona o medicinskoj oplodnji je neupitna. Ostojić nam je potvrdio da će u prvih mjesec dana nova vlada izići s prijedlogom zakonskih izmjena koje bi, kaže, za najdulje šest mjeseci trebale i zaživjeti. Neplodnim parovima vratit će se mogućnost zamrzavanja zametaka i kada se već ide u zakonske promjene, nije li pravo vrijeme da se i u Hrvatskoj otvori pitanje čuvanja plodnosti iz socijalnih razloga.