Izdanje:
Arhiva VL / Pixsell
Znaju li Hrvati “prodati” svoju kulturu? Koliko im je stalo da sebi i svojoj djeci na zanimljiv način ispričaju priče o svojoj bogatoj baštini, upozore na znamenite ljude i njihova djela, a svijetu preko vrhunskih intelektualaca kakav je bio Ruđer Bošković, pokažu jedno od svojih europskih lica?
Svakako znaju kad hoće, mogu kad se zainate i imaju novac, ali to uistinu i stvarno čine veoma rijetko. Posebice stoga što se i u nas već debelo osjećaju posljedice financijske i gospodarske krize, što nam dolaze mršave poslovne godine koje se preslikavaju i u muzejskoj praksi. To se sve događa u vrijeme kad smo se na neki način već navikli na visoke kriterije, kad je javnost dobro naučila što su zanimljive izložbe te kad u svojim zahtjevima sve više podiže ljestvicu izvrsnosti, posebno zbog nekoliko naših novih muzeja i privatnih zbirki. Kako bi se stvorila jedna stabilna brojka muzejske publike tijekom cijele godine, potrebno je i dovoljno novca i neophodne multidisciplinarne suradnje kustosa i stručnjaka.
Uz aktualne izložbe, posebne se atrakcije spremaju za nadolazeću Noć muzeja 27. siječnja ove godine. Sedmu godinu zaredom bit će to izazov za muzealce od kojih se traže atraktivne izložbe, ali i popratna događanja kao što su pedagoške radionice, predavanja, okrugli stolovi, stručna vodstva, performansi, recitali i koncerti, filmske projekcije, modne revije, prigodne prodaje kataloga, promidžbenoga materijala i suvenira, aukcije, pričaonice i glazbene slušaonice, promocije i prezentacije, te druženja s umjetnicima i donatorima. Bit će to još jedna atraktivna noć u sedamdeset gradova i 150 institucija u cijeloj Hrvatskoj, najavljuje Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica Hrvatskoga muzejskoga društva, kustosica koja je u suradnji s Vesnom Jurić Bulatović, voditeljicom marketinga Muzeja za umjetnost i obrt, i pokrenula Noć muzeja u Zagrebu. Prošlogodišnji rekord od 314.659 posjetitelja koji su obišli muzeje, arhive, zbirke i knjižnice diljem Hrvatske, doista je impozantan broj. Dobro se ove godine za Noć muzeja pripremilo Hrvatsko muzejsko društvo, svjedoči Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica toga društva koje okuplja muzealce i organizira manifestaciju. Oni su od prvoga noćnoga razgledavanja 2005. godine do danas, stekli itekako korisno iskustvo koje je rezultiralo rekordima i podrškom javnosti.
Gotovo da u toj popularnoj manifestaciji više i nije cilj povećavati brojke, željeti što više gledatelja koji između 18 i jedan sat iza ponoći obilaze muzeje, knjižnice, arhive. Mnogi muzeji više nemaju fizičkoga prostora za pretjerano masovan prijem brojne publike. Bitnija im je kvaliteta programa. Stampedo posjetitelja tako se mijenja za kvalitetno vodstvo ili radionicu za djecu. Jer, ne zaboravimo, prvo treba čuvati i muzejsku građu u vitrinama, a u izložbenim dvoranama posjetelje pustiti u lagodnom razgledavanju i uživanju u programima. Noć muzeja je masovan događaj koji ima onu posebnu energiju i adrenalin podcrtan druženjem prijatelja i zajedništvom cijelih obitelji. Svi komentiraju kako upravo Noć muzeja, te svjetlosti i sjene, imaju onaj poseban šarm kojega baš i nema u drugim prilikama. A kad su vidjeli kako su se proslavili muzealci, posebnu Noć kazališta s atraktivnim predstavama odnedavno prakticiraju i kazalištarci. Ne treba ni spominjati da se i za njih traži karta više.
Priča o pračovjeku u Krapini
Poseban režim ophodnje zahtijeva, primjerice, Muzej krapinskih neandertalaca koji je od otvorenja u proljeće 2010. godine vidjelo 280.000 domaćih i stranih posjetitelja, a u 2011. godini izbrojili su 114.002 posjetitelja. Tamo su za razgledavanje slikovite priče o evoluciji čovjeka za Noć muzeja 2012. unaprijed podijelili 600 ulaznica. Upravo je to komotan broj ljudi koji se mogu kretati između figura i digitalnih interaktivnih naprava s kojima sudjeluju u multimedijskom istraživanju tijekom jedne večeri, kaže Vlasta Krklec, voditeljica MKN-a. Svi ostali koje zanimaju prirodni fenomeni, priča o pračovjeku i prikaz Velikoga praska, morat će si za posjet osigurati neki drugi termin.
Novi muzeji poput Muzeja suvremene umjetnosti ili primjerice Muzeja Narona u Vidu kod Metkovića tu su u prednosti jer imaju veću “kvadraturu” i bolju tehničku opremljenost te bolju zaštitu muzejskih predmeta i cijele zgrade u odnosu na neke starije muzeje koji djeluju u prilagođenim palačama ili su upravo u nekim pregradnjama i tehničkim preinakama izložbenih dvorana i prostora. Noć muzeja je fenomen u kojemu je javnost i publika prepoznala da je riječ o kvalitetnim programima koje mogu pratiti sve generacije. U tom događaju sudjeluju ljudi svih profila; od najuglednijih lica i stručnjaka, profesora i inženjera do običnih susjeda iz kvarta, tumači nam Vesna Jurić Bulatović. Kad se tijekom hladne siječanjske noći prošle godine u Škripu na otoku Braču okupilo čak 560 mještana koje je privukao pomno pripremljeni vilinski ples školaraca, bila je to prava mala senzacija. Mobilizan je cijeli otok, a ovaj broj prisutnih je značio da su u Noći muzeja tek malobrojni stalni stanovnici otoka ostali u svojim kućama. Muzeji odavno nisu kuće duhova ili samo depoi umjetnina o kojima brinu tek kustosi i stalni zaposlenici. Među najboljima su oni muzeji koji su otvoreni za sve generacije, koji priređuju pedagoške radionice i igraonice za djecu i tako odgajaju buduću publiku, oni koji znaju iz dana u dan pristupačnim sadržajem pozvati posjetitelje, prirediti komorni koncert ili druženje s umjetnikom. Lijepo je kad je jedna noć posvećena posebnim programima, ali je u praksi još bolje kad se cijele godine nižu muzejske atrakcije, kad se predstavljaju naši ljudi, baština i bogata umjetnička riznica. Brojke nam govore da je samo jednu izložbu 2011. godine u Dubrovniku razgledalo čak 204.000 posjetitelja - onu o hrvatskom znanstveniku, geniju Ruđeru Boškoviću priređenu u Kneževu dvoru, a u organizaciji Dubrovačkih muzeja i autorstvu Ivice Martinovića, vjerojatno najboljega poznavatelja Boškovićeva djela, kojom je obilježena tristota godišnjica rođenja znanstvenika. Izložbu je pratila i široka promotivno-edukativna kampanja s materijalima na četiri jezika. Sažeta, putujuća varijanta te slojevite izložbe o životu i velebnom djelu Dubrovčanina koji je gotovo cijeli život proveo u inozemstvu, kasnije je nakratko krajem prošle godine bila prenesena u Pariz, u sjedište UNESCO-a. Prema najavama Pavice Vilać, ravnateljice Dubrovačkih muzeja, ovoga će proljeća tu putujuću izložbu moći vidjeti građani Rueil-Malmaisona, francuskoga grada koji je prijatelj Dubrovnika. Priča o Boškoviću tu neće završiti, već će se nastaviti u još nekim prijateljskim gradovima.
Cilj projekta je, priča Pavica Vilać, podići razinu znanja ili osvježiti sjećanje na činjenicu da je Bošković jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika i umova svojega vremena. Muzealci drže da svako prepoznavanje Dubrovnika treba bazirati na njegovoj bogatoj kulturi i povijesnoj baštini te ga povezivati s velikanima njegove prošlosti. To se onda može nazvati brendiranjem grada.
Noć muzeja je fenomen
Noćno razgledavanje muzeja kao ideja nije tako staro, jer su svojevrsna povezivanja i razgledavanje više muzeja prvo s jednom ulaznicom, a kasnije i sasvim besplatno, proveli prvo berlinski muzeji 1997. godine, a priključili su se potom francuski, nizozemski, belgijski, poljski, rumunjski i drugi muzeji. Ideja se pokazala odličnom jer su uz trenutačne ili stalne izložbe muzeji ponudili i posebne akcije, performanse, glazbu, ples, filmove, predavanja, stručna vodstva, sve do bogate gastro ponude. Noć u muzeju sjajno je prihvaćena i od posjetitelja, tako da se brzinom munje proširila Europom u više od 120 gradova. Od 2004. godine čak su se uključili i argentinski muzeji u Buenos Airesu, a dvije godine potom i Filipini. Prvo dugonoćno razgledavanje muzeja u Hrvatskoj prakticiralo se 2005. godine kada je vrata otvorilo tek šest zagrebačkih muzeja. Iskustva su bila fantastična, gomile ljudi sudjelovale su u tom masovnom razgledavanju.
Dosadašnja praksa je pokazala da se ispred zagrebačkoga Tehničkoga muzeja uvijek formira dugačak rep školaraca, mladih i starijih, cijelih obitelji i svih ljubitelja tehnike koji na zimskoj hladnoći čekaju svoj red i ulaz u svijet znanosti i tehničkih atrakcija. Ove će godine u Tehničkom muzeju biti i dodatnih problema zbog građevinskih radova i sanacije unutrašnjega dijela zgrade, komentira Miljenko Paunović, osoba koja o muzejskim događanjima informira javnost. Zbog toga će razgledavanje u Noći muzeja biti ograničeno samo od 18 do 24 sata, a neki odjeli neće uopće biti dostupni. U našem istraživanju o posjećenosti muzeja tijekom prošle godine diljem Hrvatske Tehnički muzej u Zagrebu bio je mamac za publiku. Tijekom 2011. godine izbrojili su tamo točno 159.316 posjetitelja. A koliko je paradoksa u našoj muzejskoj praksi, svjedoči upravo taj muzej. Oni koji imaju kabinet Nikole Tesle i svakoga dana školarcima demonstraciju nastanak elekrične struje s vjernim replikama Teslinih najvažnijih strojeva - sami nemaju rasvjete u dvorištu, a ni grijanja u izložbenom prostoru. Osim zagrijanih nekih uredskih prostorija i Planetarija, nemogući su radni uvjeti tijekom svake zime. Zato unaprijed mole publiku za razumijevanje što neće moći vidjeti rudnik, te što će odjel transformacije energije biti djelomično prohodan.
Noć muzeja kao manifestacija ipak raste iz godine u godinu, širi se na sve veći broj gradova. Mnogi su zbog besplatnoga ulaza uštedjeli koju kunu, neki su možda prvi put ušli u muzej ili galeriju u kojoj ranije nisu bili, a bilo je i primjera da su djeca prva u muzeju otkrila primjerice, egipatsku mumiju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, pa su kasnije na obiteljsko razgledavanje doveli mame i tate, susjede i prijatelje. Knjige dojmova pune su hvale. U anketama posjetitelji posebno ističu ugodnu atmosferu u muzejima i galerijama, dobre vibracije i raspoloženje koje se redom moglo osjetiti u svim ustanovama. Fenomen je uvijek vidljiv i na ulicama kojima teče rijeka ljudi. Od koristi je za sporije hodače uvijek besplatan gradski ZET s posebnim rutama. Cijela je ideja noćnoga razgledavanja i pokrenuta kako bi se u muzeje privukle sve generacije posjetitelja od djece do umirovljenika. Prema riječima Vesne Jurić Bulatović, voditeljice marketinga MUO, muzeji su upravo svojim dodatnim kvalitetnim programima pokazali da mogu biti “simpatični” i “dragi” i da samostalno mogu kreirati zanimljive programe koje privlače cijele obitelji, jer dolaze svi, od običnih ljudi do stručnjaka. Pokazuje se da se muzejska struka probudila, da ima želju biti što bliža publici. Trudi se biti jedinstvena, najbolja, neponovljiva i zanimljiva tu jednu zimsku noć. Svih ostalih dana u godini muzejima ostaje šansa da se nastave pozitivne vibracije Noći muzeja. Da se stanovništvo, ali i turisti i namjernici, bolje upoznaju s baštinom i umjetničkim riznicama od Umaga do Dubrovnika, od Čakovca i Varaždina do Osijeka, Vukovara i Iloka.