Izdanje:
Ne bi trebala, složit ćemo se svi. A prekida ih zbog odluke da se HTV-u količina reklama, smanji na četiri minute po satu. Prekidanje filmova reklamama nije stvar izbora već potrebe. Vratimo se malo unatrag, u vrijeme kad su u Hrvatsku došle komercijalne televizije. Kažem došle jer nisu nastale kao domaći prilog demokratizaciji medija, već na krilima američkog, odnosno njemačkog kapitala. Tada je HTV mogao emitirati 12 minuta reklama po satu i to novim televizijama nije smetalo, misleći da će se lako obračunati s javnom televizijom, što je i bio slučaj u ostalim zemljama u tranziciji. Kako se HTV pokazao kao tvrd orah, godinama držeći prvo mjesto po gledanosti, počele su zakulisne igre i lobiranja, pa se početnih 12 minuta počelo topiti na 8, pa na 6, da bi sve završilo na četiri minute po satu. I to boreći se i javnim sadržajima protiv isključivo komercijalnih, budući da komercijalnim televizijama ne pada na pamet držati se uvjeta po kojima su i dobile koncesiju. Po novom Zakonu o HRT-u televiziji je dopušteno prekidati filmove reklamama kako ne bi izgubila i to malo marketinga. Čudi, međutim, otvoreno pismo redakcije Hrvatskog filmskog ljetopisa ministrici kulture, a podržao ih je i HAVC, u kojem ovakvu praksu nazivaju “filmocidom”, budući je Ministarstvo kulture sudjelovalo u donošenju zakona. Također čudi i nepoznavanje ustroja HTV-a, jer traže osnivanje Filmske redakcije, a ona postoji već dvije godine i nije ta koja prekida filmove već Odjel marketinga.