Izdanje:
Igor Kralj / Pixsell
Gubitak posla, neisplaćene plaće, dugovi, rast cijena, skuplje režije, porast siromaštva... Sve ovo najveći dio hrvatskog stanovništva opterećuje već godinama. Pogotovo je to bilo izraženo lani, u kriznoj godini, tako da su mnogi morali paziti na svaku kunu. Moralo se odricati mnogih navika i stvari. Ako su neke bile loše, onda za njima i ne treba žaliti. No takvih je ipak malen broj. Odricati smo se morali onoga što je dobro, što nam je potrebno, što nas čini zadovoljnima. A što kada doznamo za one koji se više i nemaju čega odreći, jer više ništa i nemaju, kada je zbog teško izlječive bolesti nečiji život u pitanju, kada nekome neka nesreća ili katastrofa unište sve što su imali...? Kada trebamo iskazati svoju ljudskost, plemenitost, široko srce i široku ruku? Nekad se u takvoj prilici nađemo hodajući ulicom, nekad pred vratima stana, nekad tijekom trajanja raznih humanitarnih akcija. I što činimo? Je li nas kriza, i možda vlastita oskudica, učinila ravnodušnijima na tuđu bijedu ili nesreću ili ipak, ma koliko god i sami malo imali, uvijek nađemo nekoliko kuna za nečiju ispruženu ruku, dobrotvorni telefonski poziv? Na svu sreću, dobrih i plemenitih ljudi ima. Uvijek! I svugdje! I na ulici, i pred vratima stana...
Darivanje ispunjava
Dokaz za to su i rezultati nekoliko velikih humanitarnih akcija koje su se, ili već tradicionalno ili po prvi put, održale i prošle, krizne godine. A dokaz je i nedavna, predblagdanska anketa koju su, u sklopu projekta “Nacionalni indeks sreće”, proveli časopis Banka te agencije Hendal i Allianz. Ona je pokazala da je u više od trećine stanovnika Hrvatske - dobrotvorno srce. Naime, upitani o namjerama darivanja, 19% anketiranih je odgovorilo kako će darivati dobrotvorne ustanove (uključujući i sudjelovanja u humanitarnim akcijama), a 16% se odlučilo za darivanje osoba ili obitelji koje su u potrebi i koje poznaju. Kada su, pak, upitani što je ono što ih najviše ispunjava, ispitanici su svojim odgovorima ispisali divan zaključak - da ih najsretnijima čini darivanje drugih (60% onih sebi najbližih, 18% onih osoba ili obitelji koji su u potrebi, a 9% se odlučilo za dobrotvorne ustanove ili akcije). Da su ispitanici bili zaista iskreni potvrđuju i rezultati nekoliko velikih humanitarnih akcija, održanih tijekom prošle godine, ali i godinama prije. Posebno se tu izdvaja dobrotvorna akcija Zaklade Ana Rukavina. Ni sve one prošlogodišnje krizne nemilice koje su nas snašle, kao ni najave još većih nedaća koje nas tek očekuju, nisu otvrdnule te sebičnima i škrtima učinile tisuće ljudi. Baš naprotiv! Jer, Zaklada Ana Rukavina je 2010. prikupila ukupno 2,294.549 kuna (samo tijekom humanitarnog koncerta donirano je 570.000 kuna). Lani je na račun Zaklade sjelo znatno više novca. Ukupni prihod u 2011. bio je čak - 3,380.854 kuna (na humanitarnom koncertu 16. prosinca, prikupljeno 1,729.000 kuna).
- Kriza se nije pokazala kao otegotna okolnost jer smo lani prikupili više novca. Mislim da je najveći razlog tome to što nam ljudi vjeruju i što uvijek nekako žele pomoći - kazala nam je ravnateljica Zaklade, Marija Rukavina. Da se na druge misli te za njih nešto plemenito i čini dokazuje i završetak trodjelne humanitarne akcije HRT-a “Uz nas niste sami”, završene 30. prosinca. Ipak, u toj se akciji (u kojoj je ukupno prikupljeno 1,763.000 kuna s kojima se pomoglo radu 12 udruga) može uočiti jedna razlika. U prvom tjednu njena održavanja, u svibnju, prikupljeno je 608.957 kuna. U drugom tjednu, tijekom listopada, iznos doniranog novca dosegao je 847.530 kuna, da bi u završnom trećem tjednu s velikom finalom prošlog petka, došlo do pada. Tada je skupljeno 307.170 kuna.
A kako s prikupljanjem donacija stoje Hrvatski crveni križ (HCK) i Hrvatski caritas (HC)? Uzimajući u obzir nekoliko posljednjih godina HCK je 2008. od građana prikupio 460.039 kuna, a Vlada je donirala 4.078,215 kuna. Godinu kasnije građani su donirali 431.189 kuna, da bi 2010. sredstva prikupljena od građana iznosila 6,065.059 kuna, dok je Vlada dala 1,5 milijuna kuna. Lani se situacija obrnula. Od građana se dobilo manje, 2,559.600 kuna, a Vlada je povećala donaciju na 4 milijuna kuna. Dio tog novca podijeljen je potrebitima u Hrvatskoj, dok je dio otišao dalje u svijet.
- Svake godine nije bio jednak broj apela, kao što ni svaki apel nije bio jednako medijski popraćen. I razmjeri katastrofa nisu bili jednaki te držimo da je to glavni razlog za razlike između prikupljenih sredstava, a ne ekonomska situacija - kažu u HCK-u.
Hrvatski Caritas već devet godina u vrijeme Božića pokreće nacionalnu akciju prikupljanja pomoći za najpotrebitije obitelji u Hrvatskoj, “Za 1000 radosti”. I u dosadašnjih je osam godina (za 2011. podataka još nema) prikupljeno ukupno 28 milijuna kuna (u novcu, proizvodima i uslugama).
- U svakoj od akcija 2010. i 2009. prikupljeno je - u novcu, proizvodima i uslugama - oko 2 milijuna, dok je ranijih godina u prosjeku bilo prikupljeno oko 4 milijuna kuna. Usprkos manjim rezultatima u godinama koje su već snažno bile obilježene ekonomskom krizom, naš je dojam da su ljudi, iako općenito osiromašeniji nego ranijih godina, i dalje solidarni - rekla je glasnogovornica HC-a Roberta Brusić navodeći i drugu akciju HC-a “Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH”, koja se od 2007. provodi u korizmeno vrijeme. U njoj je 2008. prikupljeno 3 milijuna, godinu kasnije 2,9 milijuna, a 2010. i 2011. po 2,4 milijuna kuna.
Rast socijalne osjetljivosti
- Na međunarodnom su planu od 2008. do danas pokrenute akcije pomoći za Gruziju, Mianmar, Kinu, Italiju, Bliski Istok, Pakistan, Čile, Kinu, Haiti, Japan te zemlje roga Afrike. U ovim je akcijama, izuzev onih za Afriku, prikupljeno ukupno oko 8 milijuna kuna - dodala je R. Brusić. Iz Caritasa Zagrebačke nadbiskupije doznajemo da je u protekle tri godine iz evidentiranih donacija očito da su donacije fizičkih osoba kontinuirano u porastu, dok su donacije pravnih osoba - u padu.
- Tijekom protekle tri godine sugrađani iskazuju veću solidarnost i socijalnu osjetljivost proporcionalno rastu ekonomske krize i porastu siromaštva - reče ravnateljica zagrebačkog Caritasa Jelena Lončar. To što građani Hrvatske, prvenstveno oni “mali ljudi”, uvijek kada je najpotrebnije pokazuju da su zapravo “veliki ljudi”, nimalo ne iznenađuje profesoricu na Katedri za socijalnu psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Dinku Čorkalo Biruški.
- U kriznim vremenima ljudi postaju bolji. Mi imamo iskustvo i ratnih godina kada je na djelu bila navjerojatna solidarnost u Hrvatskoj. Naprosto, u krizi raste solidarnost. Kada nam je svima teško onda nas ljudska solidarnost spaja. To se pogotovo pokazuje u vrijeme blagdana kada počinjemo više misliti na druge. Zato u blagdansko doba i ima najviše humanitarnih akcija. Tada takve akcije dobivaju i više medijskog prostora pa i to utječe na bolji humanitarni efekt - kaže psihologinja D. Č. Biruški domećući još jedan razlog za velik odaziv humanitarnim akcijama: - Za pomoći nekome potreban je tek mali napor, onaj da se podigne telefonska slušalica. Ta lakoća sudjelovanja isto pridonosi da se ljudi lakše odlučuju pomoći.