Izdanje:
Boris Ščitar/Pixsell
Prvo izvješće o monitoringu EK izazvalo je prilično oštre reakcije premijera Zorana Milanovića koji ne vidi razloga za “zabrinutost” oko imenovanja političara u nadzorne i upravne odbore državnih kompanija. Premijer je rekao kako Vlada nema namjere odustati od imenovanja ministara Radimira Čačića i Slavka Linića u NO Ine, te da to nije niti dužna jer to ne spada u odredbe pravne stečevine EU. Šefa Delegacije EU u Hrvatskoj Paula Vandorena kontaktirali smo dan nakon te Milanovićeve poruke. Premijer očito nije uvjerio Komisiju u svoje stavove. Zakon o sprečavanju sukoba interesa - te slijedom toga imenovanje ministara - nije dio pravnog nego političkog paketa iz pregovora, rečeno nam je.
f: Koji su ključni naglasci Izvješća o monitoringu Europske komisije?
Hrvatska je na dobrom putu za buduće članstvo u Europskoj uniji. U većini područja pripreme dobro napreduju. U Izvješću o monitoringu istaknuta su, međutim, i područja u kojima su potrebni dodatni napori. To se odnosi prvenstveno na Pravosuđe i temeljna prava (Poglavlje 23), Pravdu, slobodu i sigurnost (Poglavlje 24) i Tržišno natjecanje (Poglavlje 8). To nisu nova područja, ona su istaknuta već prošle godine. Međutim, sada bi hrvatskim vlastima trebalo biti više nego jasno u kojim bi područjima trebale intenzivirati napore kako bi izvješće u listopadu ove godine bilo zadovoljavajuće. To je od vitalne važnosti i posao se ne bi smio podcijeniti. U Poglavlju 23 je postignut napredak, no očekuju se dodatni napori u sustavu imenovanja sudaca i operativnoj sposobnosti državnog sudbenog i državno-odvjetničkog vijeća, a potrebne su i snažne mjere kako bi se riješilo pitanje zaostalih sudskih predmeta. Što se tiče borbe protiv korupcije, Europska komisija smatra da je zakonodavni i institucionalni okvir adekvatan svrsi, vode se sudski postupci u slučajevima korupcije na visokoj razini.
Ali treba paziti na korupciju na lokalnoj razini i sustav nabava, trebalo bi osnažiti sustav ovrha i zapljene sredstava, a potrebno je i održati visoku razinu usmjerenosti na depolitizaciju i veći profesionalizam policije. Problemi i dalje postoje u pogledu Zakona o sukobu interesa (usvojenog početkom 2011.) koji zapravo nikad nije doživio primjenu budući da novo povjerenstvo o sukobu interesa nikad nije imenovano. Još uvijek postoje neka pitanja vezana uz manjine, poput razine zapošljavanja pripadnika manjina i potrebe za daljnjim poticanjem duha tolerancije. I u poglavlju 24 postignut je napredak i Hrvatska je na dobrom putu pripreme za članstvo. Potrebni su još dodatni napori u strateškom rješavanju pitanja migracija i jačanju provedbe zakonskog okvira za azil i politike viza.
Treba održati i visoku razinu pozornosti na pripremama za usvajanje pravila Schengena i daljnjeg poboljšanja sustava integriranog upravljanja granicom. Kod pripreme novog Zakona o policiji primarnu pažnju treba posveti kriterijima transparentnosti i jednakog tretmana. Istaknuo bih na kraju još jedan aspekt koji je snažno povezan s antikorupcijskim naporima, a to je da treba posveti dodatnu pažnju koordinaciji kaznenih i financijskih istraga, te povećati količinu zaplijenjenih sredstava. U pogledu pitanja tržišnog natjecanja, hrvatske vlasti jako dobro znaju koji su zahtjevi u sklopu Ugovora o pristupanju. Odredbe tog Ugovora potrebno je u potpunosti ispuniti do datuma pristupanja: ugovori o privatizaciji brodogradilišta u poteškoćama moraju do tada biti potpisani. Stoga bih potaknuo hrvatske vlasti da što prije odobre potpisivanje ugovora o privatizaciji za Brodosplit, 3.maj i Brodotrogir, čak i ako to zahtjeva uključivanje novih ponuditelja. Puno je toga na kocki za radnike tih brodogradilišta i njihove obitelji.
f: Jesu li vas predstavnici hrvatske vlade uvjerili u ispravnost promjena Zakona o sukobu interesa (postavljanja ministara u nadzorni odbor Ine - op. a.)?
Poboljšan i stroži Zakon o sukobu interesa usvojen početkom 2011. zapravo nikad nije primijenjen jer novo povjerenstvo o sukobu interesa koje zakon predviđa nikad nije imenovano. Pri zatvaranju pristupnih pregovora Europska komisija pozdravila je takav zakonski okvir. Ako sada Hrvatska kreće u izmjene tog okvira, mora EU uvjeriti u učinkovitost mogućeg alternativnog sustava. Službe Europske komisije svoje su komentare na nacrt novog zakona proslijedile hrvatskim vlastima. EU očekuje da Hrvatska te komentare uvaži i unese u novi nacrt zakona. Europska unija je izrazila zabrinutost vezano uz korake koje poduzima Vlada, posebice oko ukidanja natječaja za imenovanje predstavnika vlade u nadzorne odbore javnih tvrtki. Prevencija mogućeg sukoba interesa kao ključni instrument borbe protiv korupcije mora biti ugrađena u svako novo zakonodavstvo. EU želi da hrvatske vlasti poštuju ne samo ‘acquis communautaire’, već i osjetljive ravnoteže postignute na kraju pristupnih pregovora. Stoga snažno preporučujem hrvatskim vlastima da se što ranije konzultiraju s EU-om pri razmatranju izmjena zakona.
f: Kako bi trebalo riješiti pitanje javnih ovršitelja?
EU ne brine o javnim ovršiteljima, već o učinkovitosti pravosuđa. To znači, kako je naglašeno i pri zatvaranju pristupnih pregovora, da je važno da Hrvatska nastavi poboljšavati učinkovitost pravosuđa, osiguravajući posebice održivo smanjenje ukupnog broja zaostalih sudskih predmeta, uključujući i zaostale ovršne predmete. Pri zatvaranju pregovora Europska unija je pozdravila reformu ovršnog postupka i uvođenje sustava javnih ovršitelja, te pozvala Hrvatsku da osigura opipljiva poboljšanja u provedbi sudskih odluka i prije uvođenja planiranog novog sustava ovrha. Ne trebam podsjećati koliko je to pitanje važno s jedne strane u pogledu poboljšanja investicijske klime i gospodarskog razvoja i s druge strane u pogledu pristupa pravosuđu i prava na pravodobno suđenje. Hrvatska sve to može postići kroz bilo koji sustav koji odabere - ukoliko je taj sustav učinkovit i održiv.
EU pozorno prati najnovije pomake u tom području, posebice deklariranu poziciju Vlade da navedenu reformu ovrha ne provodi putem javnih ovršitelja. Što se tiče sredstava koje je EU alocirao za sustav javnih ovršitelja, na Hrvatskoj je da predloži rješenja alternativnog korištenja tih sredstava. Još se stignu prihvatiti alternativni prijedlozi kojima će svrha biti osigurati učinkovitost pravosuđa. Stoga apeliram na Vladu da brzo postupi u tom pogledu jer financijska pravila za korištenje tih sredstava određuju striktne rokove u kojima je moguće prihvatiti nove prijedloge.
f: Je li novi Zakon o policiji u skladu s ‘acquisem’ i proglašenom depolitizacijom policije?
Zakon o policiji nije dio ‘acquis communautairea’ te se jedino možemo pozvati na najbolje prakse EU-a. Ali Zakon o policiji mora biti u skladu s europskim principima poštivanja vladavine prava. Od najveće je važnosti da funkcionalna policija Hrvatske radi u skladu s europskim standardima. EU je u tom pogledu zabrinut jer se važeći zakon o policiji ne primjenjuje te postoji opasnost da ozbiljno poremeti rad policije u Hrvatskoj. EU je hrvatskim vlastima izrazio zabrinutost vezano uz zakone o provedbi važećeg zakona i nacrta novog Zakona o policiji. To se odnosi na utjecaj na rad nacionalnog policijskog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK), kao i moguće posljedice na postupke zapošljavanja i imenovanja policijskih službenika na rukovodeća i stručna radna mjesta.
f: Smatrate li pitanje brodogradilišta riješenim kako to sugeriraju neki članovi Vlade?
Pitanje brodogradilišta još uopće nije riješeno. Ugovori o privatizaciji brodogradilišta u teškoćama još nisu potpisani i kašnjenje s potpisivanjem, nažalost, odlaže potrebne procese restrukturiranja i tako dovodi u pitanje budućnost škverova. Hrvatska treba hitno nastaviti s procesom privatizacije. Komisija će pozorno pratiti proces restrukturiranja brodogradilišta i očekuje da Hrvatska nastavi ispunjavati obveze preuzete u sklopu Ugovora o pristupanju. Podsjetio bih čitatelje da to treba učiniti prvenstveno u interesu radnika.
f: Vaša ocjena prvih sto dana rada nove Vlade?
Priznajem da je potrebno određeno vrijeme kako bi bilo koja vlada dosegnula punu radnu brzinu. Nova hrvatska Vlada pokazala je da može donijeti neke teške, iako prijeko potrebne odluke, posebice u gospodarstvu. U drugim je područjima napredak manje vidljiv, ali vjerujem de će obveze preuzete tijekom pristupnih pregovora biti u potpunosti ispunjene u interesu hrvatskih građana. f: Koje su preporuke Europske komisije Vladi kako bi općenito poboljšala situaciju vezano uz jesenska izvješća? Moja je preporuka pažljivo pročitati izvješće o monitoringu Komisije i bez odgode posvetiti se preostalim područjima koja izazivaju zabrinutost. To je ključno ne samo kako bi se održala obećanja i podržao proces ratifikacije u državama članicama EU-a, već i kako bi se zemlja na najbolji mogući način pripremila za članstvo.