Izdanje:
Patrik Macek/Pixsell
Velike riječi o hrvatskom sudjelovanju u kreiranju europskih politika kojih smo se naslušali uoči referenduma, mogle bi pasti na klasičnim hrvatskim boljkama - nedostatku novca i degradiranju najsposobnijih za vođenje tih politika.
Još od lanjskog 9. prosinca kada su čelnici sadašnjih 27 i buduće članice Hrvatske stavili svoje potpise na Pristupni ugovor, hrvatski predstavnici imaju pravo sudjelovati kao promatrači u radu svih tijela EU. U prvom tjednu nakon referenduma hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić ima čak dva sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac imao je prilike u Bruxellesu pratiti što njegovi europski kolege planiraju vezano uz fiskalnu konsolidaciju, a zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol sudjelovala je na raspravi o reformi poljoprivredne politike (nakon ulaska u EU i za nas vrijedi samo zajednička europska poljoprivredna politika). Uskoro će se put Bruxellesa na Europsko vijeće uputiti i premijer Zoran Milanović. Da bi cijela stvar funkcionirala, na osmišljavanju i reviziji europskih politika u Bruxellesu radi čak 290 radnih skupina na čijim sastancima sudjeluju predstavnici svih država članica, ma kako velike ili male one bile. Ima li Hrvatska dovoljno sposobnih ljudi, doraslih zadatku?
- Ima. I u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i u drugim ministarstvima - kategoričan je Andrej Plenković, donedavni državni tajnik za europske integracije u MVPEI-u, a sadašnji zastupnik i član saborskog Odbora za europske integracije, koji će i sam imati posve novu ulogu ulaskom Hrvatske i EU.
I u Saboru će se na neki način kreirati europska politika, a članovi tog odbora, mahom iskusni stručnjaci koji su se i do sada bavili europskim pitanjima, biti će najprije hrvatski promatrači u Europskom parlamentu, da bi Europski izbori glavninu njih trajnije preselili u Bruxelles kao europske parlamentarce.
Plenković kaže kako je u dugi hrvatski pregovarački proces bilo uključeno oko 3000 ljudi. U radu europskih koordinacija sudjelovalo je 80 do 100 ljudi iz svakog resora koji, kaže, predstavljaju solidnu bazu za provođenje europskih politika i u Zagrebu i u Bruxellesu.
- Ono što je najbitnije jest da su ti ljudi u državnoj upravi sada u stanju sagledavati šire, da je u njihov način razmišljanja već uključeno ukomponiranje europske politike. Prava ocjena vidjet će se tek nakon par mjeseci, ali mi imamo ljude koji su u stanju osluškivati i intervenirati - navodi Plenković. Ni glavni pregovarač Vladimir Drobnjak u javnim nastupima ne propušta odati priznanje svima koji su “povukli” u pregovorima.
Degradacija pregovarača
U Misiji RH pri EU danas je, uz 13 pripadnika pomoćnog osoblja, samo četrdesetak diplomata, od kojih je otprilike polovica iz MVEP-a, a druga polovica iz tzv. resornih ministarstava: pravosuđa, unutarnjih poslova, poljoprivrede, regionalnog razvoja i financija, te iz HNB-a. Njihov broj se nakon završetka pristupnih pregovora lanjskog lipnja čak smanjio, a stara vlada zbog smjene vlasti nije uspjela poslati nove ljude, pa sadašnje osoblje ne stiže sa sastanka na sastanak. Veleposlanik na odlasku Branko Baričević i Irena Andrassy iz Ureda glavnoga pregovarača već sudjeluju na sjednicama Odbora stalnih predstavnika, on kao tzv. COREPER II, a ona kao COREPER I. Svi bi oni trebali zastupati hrvatske nacionalne interese i usklađivati ih s interesima ostalih članica, te pripremati ministarske sastanke Vijeća EU, pa za svaki skup na kojemu sudjeluju moraju iz Zagreba dobiti nacionalno stajalište i druge upute. Konačno, svaku se državu članicu u Bruxellesu onoliko cijeni koliko stručno i konstruktivno pridonosi nalaženju rješenja za pitanja koja vrijeme pred njih postavlja. Običaj je da na niz skupova u Bruxellesu kao potpora tamo smještenim diplomatima stižu i izaslanstva iz glavnih gradova; u Vijeće EU iz državne uprave, a u stručne skupine Europske komisije, posebice u jeku priprema zakonskih prijedloga, i sa sveučilišta, iz nevladinih skupina, pa i iz privatnog sektora. Iako hrvatski predstavnici do 1. srpnja 2013. nemaju pravo glasa, od njih se očekuje da sudjeluju u raspravi, a za hrvatske se interese osim toga mogu boriti i lobirajući kod predstavnika drugih zemalja da za njih glasuju. Neugodno su se stoga prije nekoliko dana iznenadili timovi koji su radili na poslovima vezanima za EU u Ministarstvu pravosuđa. Poručeno im je da neće ići na sastanke radnih tijela u Bruxelles jer za to - nema novaca. Sve će se, rečeno im je, pokrivati iz hrvatske Misije.
Sličnu poruku dobili su, navodno, i u Ministarstvu financija. Iako važni resori imaju svoje predstavnike u Misiji, oni ne mogu biti stručni za svaku problematiku koja se na sastancima raspravlja.
- Kako neće ići u Bruxelles, pa tamo je sada njihovo radno mjesto? - čudi se ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja ne želi vjerovati da će takva sudbina zbog štednje pogoditi ostala ministarstva koja se bave europskom problematikom, već sve to smatra početnim uhodavanjem.
- Još se nismo sasvim uglazbili - tumači ministrica. Motivaciji naših stručnjaka ne pridonosi niti prilično kaotično preuzimanje ministarstava od strane novih vlasti. Profesionalci koji su sudjelovali u zatvaranju nekih ključnih poglavlja pregovora, bez pravog se objašnjenja preskaču u dodjeljivanju značajnijih funkcija u ministarstvima. Dobar, ali ne i jedini, primjer je Miroslav Božić, dugogodišnji pomoćnik ministra poljoprivrede, čije je znanje o agrarnoj politici općenito, te posebice dubinski uvod u Zajedničku poljoprivrednu politiku EU (CAP) svim ministrima od 1997., pa sve do jučer bilo nezamjenjivo. Hrvatski se dopisnici sjećaju prvog posjeta prethodnog ministra Čobankovića Bruxellesu, kada nam se nakon sastanka s tadašnjim europskim povjerenikom za poljoprivredu Franzom Fischlerom - koji se s predviđenih 45 minuta, zbog Čobankovićeva nepoznavanja stranih jezika, oduljio na sat i pol - iskreno zabrinut pojadao da nije očekivao da je poljoprivreda Europskoj Uniji toliko važna. A već je nakon svojega drugoga posjeta, nekih mjesec dana kasnije, zvučao stručno kao da se oduvijek bavi CAP-om. Osim nevjerojatne sposobnosti da u samo mjesec dana pretvori Čobankovića u stručnjaka, Božić je, zajedno s Ružicom Gelo iz HGK, najzaslužniji što se Hrvatska tijekom pristupnih pregovora izborila za drugi najviši poticaj po hektaru u EU, te za proizvodne kvote koje su čak i veće od hrvatske proizvodnje u referentnim godinama.
Posao u komisiji
Zbog dugogodišnje negativne selekcije, kako niskim plaćama tako i favoriziranjem podobnih na račun sposobnih, u državnoj upravi umjesto najboljih stručnjaka uglavnom rade oni koji se nisu mogli snaći negdje drugdje. Ovakvim pristupom mogli bismo, zbog štednje ili nečijih političkih i osobnih preferencija, ostati i bez malobrojnih entuzijasta koji su još ostali raditi svoj posao. Kad Europska komisija raspiše natječaj za zapošljavanje ljudi svih profila iz hrvatske kvote, u Bruxellesu će već u prvome valu posao naći 200 do 300 hrvatskih državljana. Osim onih koji idu u dogovoru između hrvatske Vlade i Komisije, zainteresirani iz hrvatske državne uprave ili same Misije mogli bi se javiti u tajnosti, pa svojim nadređenima odlazak prijaviti tek kad je sve gotovo.
Pusić: Nećemo zbog sitnih ušteda gubiti milijarde
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prvo je koje je izmijenilo svoju strukturu, značajno pojačavši područje koje se odnosi na europsku politiku. Uredbu o unutarnjem ustrojstvu MVEP-a Vlada je prihvatila na sjednici 19. siječnja i ona je već stupila na snagu. Ministrica Vesna Pusić kao “budalaštinu” ocjenjuje napise da je ona Vladi iza leđa povećala plaće u Ministarstvu. Pravilnik i koeficijenti još nisu došli na red, niti su završena imenovanja. Pusić, međutim, naglašava da bi voljela stručnim ljudima povećati plaće te da će se oko toga potruditi.
- Cijela ideja nove vlade je smanjiti ukupnu masu plaća, a ne smanjivati plaću vrhunskim ljudima te tako ojačati negativnu selekciju. Ako ih nećemo plaćati, oni će otići. Ne možemo ugroziti milijarde iz europskih fondova zbog sitnih ušteda - smatra Vesna Pusić. Najavljuje da će nakon imenovanja novi šef Misije u Bruxellesu ojačati tamošnji sastav sukladno potrebama. Ministrica ne želi govoriti tko će biti naš novi glavni čovjek u Bruxellesu dok se ne dobije suglasnost članica, ali mediji su već pisali da će na čelu tog tima biti Vladimir Drobnjak.