Izdanje:
Od propalog projekta bivše HDZove vlade, fondovi za gospodarsku suradnju - čiji je kreator Borislav Škegro - postali su jedan od temelja ekonomskog oporavka Hrvatske. Zajedničko ulaganje privatnog i državnog sektora trebalo bi spasiti ne samo posrnule male banke koje se trebaju okrupniti pod okriljem FGS-ova uz pomoć proračunskog novca, nego i riječki 3. maj i Brodotrogir, dva brodogradilišta koje nitko ne želi. Što se dogodilo da su ovi fondovi rizičnoga kapitala, koji su u godinu i pol dana postojanja uspjeli realizirati tek dva manja projekta i u javnosti bili poznati isključivo po prevelikim naknadama koje ubiru za nerad, praktički preko noći postali toliko važni da o njima ovise milijarde državnih kuna?
FGS-ovi bi trebali dokapitalizirati male banke i tako im omogućiti preživljavanje do sretnijih tržišnih okolnosti. Na pitanje zašto Vlada s jedne strane pokušava prodati Hrvatsku poštansku banku jer je “država loš vlasnik” i “nema što raditi u financijskom sektoru”, a s druge investira u (polu)propale projekte lokalnih tajkuna, iz krugova bliskih Vladi stiže odgovor: “Primjer Credo banke bio je dovoljan. Država je morala isplatiti gotovo pola milijarde kuna osigurane štednje, a sto milijuna eura depozita je povučeno. Ako i ostale male banke propadnu, to će proračun, preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga, koštati još 1,85 milijardi kuna!” U Vladi tvrde da ih je zbog toga jeftinije spasiti nego pustiti da propadnu, ističući njihovu važnost za razvoj malih i srednjih poduzetnika u različitim regijama koji su vezani za ove financijske institucije. Prva na redu je Centar banka koju će jedan od FGS-ova, Alternative Private Equity, dokapitalizirati sa 97 milijuna kuna.
Pola od tog iznosa stiže iz državne kase, a još jedan dio dolazi iz budućih mirovina s obzirom da su mirovinski fondovi također ulagači u taj fond. Nakon Centar banke, na red dolazi i Karlovačka čiji vlasnik Sandi Šola, prema informacijama Foruma, traži previsoku cijenu za smanjenje vlasništva na koje je Dragutin Biondić iz Centar banke morao pristati. - Matematika je vrlo jednostavna. Brojke govore da se vrijednost malih banaka od početka krize “srušila” šest do sedam puta. Naravno da vlasnicima sada nije lako pristati na takav ishod. Zbog toga čekaju što će se dogoditi nadajući se da će vratiti izgubljenu vrijednost.
U to je, međutim, teško vjerovati. Nakon što su propustili priliku prodati banku u pravo vrijeme, sada im može pomoći samo dokapitalizacija ili strateški zaokret u poslovanju koji bi podrazumijevao specijalizaciju u određenoj djelatnosti - kaže jedan od Forumovih sugovornika, inače ugledan stručnjak u financijskom sektoru. Međutim, ne propušta upozoriti da je ovakvo ponašanje Vlade nesustavno i da dokazuje da ne postoji koncept upravljanja državnom imovinom.
Originalni članak objavljen je u tisku