Skoči na glavni sadržaj

Za GONG svi žele raditi - besplatno

Društvo

Izdanje:

U 15 godina postojanja GONG je nadzirao 15 izbora otkrivajući financijske muljaže, mrtve glasače...
za_gong_svi_zele_raditi_-_besplatno-gongggg-478.jpg

Davor Puklavec/Pixsell

Mada se ne zna kada će, i hoće li ikada, postati oličenje za demokratski uređenu zemlju u kojoj žive zadovoljni građani, Hrvatska je sad, za razliku od 90-ih, u nekim stvarima ipak “narasla”, mijenjajući se, istina prepolako, ali ipak mijenjajući se - nabolje. Zaslužnih za to je dosta, a među njima posebno mjesto pripada i jednoj nestranačkoj udruzi građana, GONG-u, iz čijeg se punog naziva - Građani organizirano nadziru glasovanje - odmah naziru najveće zasluge. A upravo 13. travnja, GONG proslavlja 15 godina svoga postojanja i rada.

Da ga u tih proteklih 15 godina nije bilo, Hrvatska bi sigurno bila drugačija. Gora i lošija. – GONG je napravio veliki pomak u demokratizaciji hrvatskog društva i aktiviranju građana. Zaslužan je i za to što su se razbile predrasude o civilnom društvu i nevladinim organizacija i što su se one etablirale kao istinski glasovi javnosti. Građani im sad puno više vjeruju i smatraju ih bitnim akterima u društvu. Ali gledajući sadašnje stanje, vidimo i to koliko još puno posla imamo – ovako je prošli i budući rad GONG-a u tek nekoliko rečenica sažeo predsjednik GONG-ova Vijeća i docent na Fakultetu političkih znanosti, Berto Šalaj. Naime, nastavši kao zajednička inicijativa nekoliko udruga i pojedinaca, GONG je 13. travnja 1997. prvi put pokušao pratiti, ali im je bilo zabranjeno, ondašnje lokalne izbore.

I zato se taj datum uzima kao dan “rođenja” GONG-a, mada je formalno- pravno, prema onodobnom rigidnom Zakonu o udrugama, osnovan 1998. I od tada do danas na nacionalnoj je razini pratio 15 izbora (parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih) i jedan referendum (onaj za pristupanje Europskoj uniji). A od 2000. u praćenju tih izbora uime GONG-a po biračkim se mjestima rasporedilo oko 21.000 promatrača-volontera. Upravo to je neprocjenjiva snaga i značaj GONG-a. To da je i GONG zaslužan da se u Hrvatskoj već neko vrijeme civilnu scenu sluša i da ona nije beznačajna ističe i Suzana Jašić koja je od 1999. do 2009. bila liderica GONG-a. No, prisjeća se, nije u početku bilo tako. – Devedestih nije postojalo povjerenje u izborne rezultate. Kad bi oni bili objavljeni, svi bi se smijali.

GONG se onda tu pojavio kao jamac da će iskreno reći kakav je bio izborni proces. Ako on nije valjao, znači da nisu valjali ni rezultati. S vremenom, mi smo dosta dobro uspjeli nadzirati taj izborni proces u Hrvatskoj i spriječiti širenje nepovjerenja u izborne rezultate. Recimo, GONG je 2005. dokazao ono što se nagađalo, da se izbornim rezultatima manipuliralo, u tom slučaju u dijaspori, a bilo je i glasovanja mrtvih. Baš zbog takvog svoga rada mnoge su udruge, pa tako i GONG, bile proglašavane neprijateljima i stranim plaćenicima. Zapravo, 90-ih je bilo opasno biti u civilnim udrugama. Mnogima se tada prijetilo. Optuživalo nas se za štošta. Zvalo nas se u pola noći i govorilo: “Svi ste vi djeca jugooficira i četnika”, ali onima koji su se ljudskim pravima bavili i prije GONG-a, bilo je još gore. Onda je 2000-te započela suradnja s civilnim udrugama, premda neki i danas misle sve najgore o nama – opisala je Jašićeva nekadašnje uvjete i probleme s kojima su se u svom radu susretali i gongovci.

Originalni članak objavljen je u tisku