Izdanje:
Iako su o čajevima ispisane silne stranice i mislimo da o tome globalno najrasprostranjenijem napitku (jer čaj je danas drugo piće po konzumaciji u svijetu, odmah nakon vode) znamo baš sve, a mitovi o njegovim ljekovitim svojstvima ažuriraju se pogotovo za ovih “polarnih” hladnoća (kad nam pada imunitet i skloni smo kojekakvim prehladama), ispada da baš i nije tako. Naime, je li čaj uistinu tako zdrav i što je to u njemu što “podiže” organizam, te kako ga treba piti (i koliko)? I kada toplog, a kada hladnog (ali nipošto vrućeg!) – te je li bolji s limunom, medom, mlijekom ili pak “čisti”, bez ikakvih dodataka... Potom, koje su zamke biljnih čajeva i tzv. narodne medicine, je li točno da zeleni i žuti čaj pomažu “topljenju” suvišnih kilograma i zašto, te je li “jači” čaj u prahu i listićima – ili može proći i onaj “komercijalni” iz filter vrećice? Jer i čaj, baš kao i njegova “mlađa sestra” kava, ima svoja pravila igre i zakonitosti, ali i svoje zdravstvene prednosti i mane.
Jedna od njih je i ta da, pijete li ih prekasno ili ste ih pak popili previše tijekom dana, neke vrste čajeva (poput i u nas vrlo popularnog zelenog) mogu izazvati, primjerice, nesanicu, pa čak i halucinacije. Znanstvenici smatraju da kofein uzrokuje halucinacije zbog činjenice da pogoršava fiziološke učinke stresa – kaže magistrica nutricionizma Sandra Krstev Barać i naglašava kako jedno serviranje čaja sadrži otprlike 40 mg kofeina (gotovo upola manje od kave). No razina zapravo ovisi o pripremi i vrsti čaja. Danas nam je, međutim, dostupan i čaj bez kofeina. Kad je pak posrijedi zeleni čaj – budući da on sadrži znatno manje kofeina od kave – smatra se da je dopušteno popiti do pet šalica zelenog čaja dnevno; dakle, do litre na dan.
Ostatak tekućine unesite vodom, preporučuju stručnjaci. Sve to, kao i sve ono što bismo u ovim hladnim zimskim danima trebali znati o napitku kojim se ovih dana masovno i ritualno “grijemo iznutra”.
promo Michael Puett, Christine Gross-Loh PUT Što nas kineski filozofi koji su živjeli prije više od 2000 godina mogu podučiti o današnjici? Ako ste dosad i razmišljali o njima, vjerojatno ste ih doživljavali kao mudre i mirne ljude koji su pisali benigne poeme o harmoniji i prirodi. A što kada bismo vam rekli da ideje pronađene u tekstovima iz drevne Kine imaju potencijal transformirati vaš život? I da slijepo praćenje obrazaca koje nam nameće zapadnjačko društvo nije jedini, a kamoli jedini ispravni put do zadovoljstva vlastitim životom? Upravo su to tvrdnje kojima su Michael Puett, jedan od najpopularnijih profesora Sveučilišta Harvard, i novinarka Christine Gross-Loh stekli brojne poklonike i doveli svoj publicistički hit Put na sam vrh prodajnih ljestvica diljem svijeta.