Izdanje:
Od početka stoljeća instalirani svjetski kapaciteti vjetroelektrana povećali su se za 11 puta te danas iznose 194,4 GW, odnosno kao 279 nuklearnih elektrana u Krškom. Usto, uz predviđanja o eksponencijalnom rastu korištenja vjetra tijekom sljedećeg desetljeća, ispada da se moderna civilizacija energetski okreće kako vjetar puše. U komercijalne svrhe vjetar se danas koristi u 83 države svijeta. Samo u prošloj godini instalirano je toliko vjetroelektrana da im je ukupan kapacitet porastao za 23 posto, a Kina je svoje kapacitete povećala za čak dvije trećine.
Time je uvelike premašila vjetrene potencijale SAD-a, a već za dvije godine u proizvodnji električne energije iz vjetroturbina mogla bi preteći čak i cijeli EU - kontinent koji je do sada, u svijetu klimatskih promjena i sve gladnijem energije, bio prvak u razvoju tehnologija obnovljivih izvora energije. Kineski primjer pokazuje da proizvodnja električne energije iz vjetra prestaje biti isključivo dio priče starih europskih demokracija, prijateljski nastrojenih prema klimi. Svatko tko je na proputovanju našom autocestom A1 obratio pažnju na visoke i elegantne grdosije s ogromnim propelerima, mogao je primijetiti da je odnedavno i naša zemlja dio iste priče. U Hrvatskoj je energija vjetra bila nepoznanica do 2004. godine. Tada je instalirano prvih 6 MW vjetroturbina za proizvodnju električne energije. Još uvijek skromni kapaciteti do 2009. su utrostručeni, a do prošle godine povećani za još ravno 50%. To doduše nije ni desetina onoga što proizvodi primjerice termoelektrana Plomin, ali trendovi jasno upućuju na to kako će izgledati budućnost.
Danas je u Hrvatskoj instalirano šest vjetroelektrana kapaciteta 89 MW, odnosno dva posto ukupnih elektroenergetskih kapaciteta Hrvatske. Riječ je o VE Vrataruša kod Senja (u hrvatsko-njemačkom vlasništvu), VE Orlice i VE Trtar Krtolin, obje kod Šibenika (vlasništvo njemačkog WPD-a), VE Ravne 1 na Pagu (vlasništvo hrvatskog Adria Wind Power), VE Velika Popina kod Gračaca (Siemens) te VE Pometeno brdo kod Splita (Končarov pilot projekt). Posebno je bitno to što Strategija energetskog razvoja RH do 2020. predviđa razvoj vjetroelektrana ukupnog kapaciteta od 1,2 GW, što bi bilo oko 10 posto predviđene potrošnje, a u registru obnovljivih izvora energije već krajem prošle godine navedeni su projekti vjetroelektrana ukupnih kapaciteta od čak 5,5 GW. No, teško je zamisliti da bi to sve moglo biti i realizirano, jer je riječ o kapacitetu osam nuklearki u Krškom, za četvrtinu većem od cjelokupne proizvodnje električne energije HEP-a danas.
ZA
- jednostavna tehnologija
Osnovna prednost vjetorubina koja ih ističe čak i ispred mnogih drugih obnovljivih izvora energije jest jednostavna tehnologija. Dotle da običnom građaninu nije nikakav problem samom konstruirati i instalirati vlastitu vjetroturbinu. Ako netko već i nije bio sklon temeljitom svladavanju gradiva iz fizike i tehničkog odgoja u osnovnoj školi, internet danas obiluje "šalabahterima" za postizanje energetske neovisnosti u vlastitoj radinosti. - među najčišćim izvorima (No, Co2)
Otpadni nusproizvodi tijekom proizvodnje električne energije uopće ne postoje. Jedina emisija CO2 koja nastaje u cijelom lancu proizvodnje je ona koja biva ispuštena za potrebe proizvodnje samih turbina, a čak i u tom slučaju riječ je o zanemarivo malom ispuštanju, jer se u osnovi vjetroturbina nalazi vrlo jednostavan mehanizam, poznat još od 19. st. - vjetar konstanta zemljine atmosfere
Jedan od glavnih argumenata kojima zagovaratelji korištenja energije vjetra u komercijalne svrhe korištenje vjetroturbina nazivaju "energetskim izvorom koji najviše obećava", jest to što je riječ o obnovljivom izvoru energije. Za razliku od nafte i urana, čije je konačno iscrpljivanje svjetskih zaliha sve izvjesnije, pa čak i plina i ugljena, vjetar je konstanta Zemljine atmosfere i kao takav predstavlja neiscrpan izvor energije. - povrat uloženih sredstava
Rok isplate početnog ulaganja u vjetroelektranu relativno je dulji od klasičnih izvora energije. No, u odnosu na druge obnovljive izvore energije, poput primjerice solarne energije, energija vjetra u tom se dijelu pokazuje vrlo praktičnom i to će potrajati još koju godinu. Ipak, za razliku od klasičnih termoelektrana, kod vjetroturbina riječ je o postrojenjima koja naknadno iziskuju male troškove održavanja. - energetska neovisnost
Kako na osobnoj, tako i na nacionalnoj razini. Određeni broj dana vjetar puše na svakom dijelu Zemljine kugle te je za gradnju vjetroelektrana potrebno samo odabrati najpovoljniju lokaciju. Zauzvrat se dobiva energetska neovisnost, što u svijetu u kojem se ratuje oko nafte, plina i urana, znači i bitno veću političku i gospodarsku neovisnost. - svatko može imati vjetroelektranu
Za razliku od fosilnih goriva i urana, korištenje vjetra ni na koji način ne može se regulirati. Bilo da je riječ o osobnom korištenju u odnosu na državu koja propisuje poreze i dijeli koncesije na iskorištavanje prirodnih bogatstava, bilo da je riječ o osmišljavanju energetske politike. Kao i mnogi drugi obnovljivi izvori energije, korištenje vjetroelektrana donosi i energetsku neovisnost.
PROTIV
- nestalnost vjetra
Prvi argument protiv korištenja energije vjetra u komercijalne svrhe jest nestalnost vjetra. Današnje vjetroturbine uključuju se pri brzini vjetra od 3 m/s, a isključuju kod 25 m/s. Stoga se kapaciteti vjetroelektrana kombiniraju s ostalim obnovljivim izvorima energije, pa će gospodarstvo koje koristi vjetar, razvijati i druge obnovljive izvore, što znači tehnološki razvoj i gospodarski rast. - izgled
Koliko god da je doživljaj lijepoga stvar subjektivnog dojma, činjenica je da brojne vjetroturbine utječu na izgled krajolika. Neki kritičari smatraju da tornjeve s propelerima ne mogu doživjeti prirodne poput stabala čak ni oni kojima se vjetroturbine sviđaju, pa i to djelomično sužava izbor najpogodnije lokacije vjetroelektrane. - buka krajolika
Problem vjetroturbina koji se po svoj prilici nikada neće moći do kraja riješiti jest buka, prema nekim mjerenjima kao rad prosječnog automobila tijekom gradske vožnje. Ekolozi upozoravaju i na to da široka polja vjetroturbina mahanjem svojih propelera utječu na ometanje migracija ptica.