Izdanje:
Vjerujemo da ćemo zaradu na našim ekološkim taksijima ostvariti već sljedeće godine. No, potrošnja je samo jedna od varijabli koje čine naš poslovni model. Najbitniji element je doprinijeti društvu ne samo u kvaliteti usluge nego i u ekološkom smislu, a to se u ovom trenutku na najefikasniji način moglo postići samo vozilima s kojima djelujemo, kažu za Forum vlasnici Eko Taxija, u Hrvatskoj jedinstvenog projekta, a u tim je riječima otprilike sublimiran i glavni tehnološki trend za automobile. I izvješće globalne konzultantske kuće Deloitte pod imenom “Ubrzavajući do 2020 - transformacija automobilske industrije” ističe elektroautomobile kao jedan od glavnih “hypeova”. Iako se zapravo ne radi ni o čemu novom i revolucionarnom, jer vozila na tzv. alternativne pogone tema su već odavno, ipak svake godine dobijemo neki novi detalj koji ih ponovo učini zanimljivima, pogotovo u doba posvemašnje ekonomske krize i stalnih diskusija o nestanku organskih goriva. Novi je detalj ovog puta običan “šteker” dakle pojava automobila koje je moguće puniti gotovo pa iz dnevne sobe preko obične utičnice.
– Obavili smo prve razgovore s Toyotom oko Plug-in Hybrida. Ta će vozila prelaziti značajnu kilometražu pokrećući se isključivo na struju, a punit će se najobičnijim napajanjem od 220V – znači trebate samo imati dovoljno dugačak produžni kabel. Iako su već dostupni u Americi, na našem tržištu se očekuju tek krajem iduće godine, a mi u Eko Taxiju ih očekujemo s nestrpljenjem, nastavljaju naši sugovornici iz Eko Taxija. Ipak, do masovne pojave elektroautomobila još je dug put. Bez obzira na svoje sjajne odlike poput male potrošnje energije i nepostojećeg ispuha, još uvijek su skupi i to zbog baterije čija se cijena kreće od deset do 15 tisuća eura. Jasno je da je teško razviti održivi poslovni model, čak i uz entuzijazam domaćih genijalaca poput Mate Rimca iz Svete Nedjelje koji je izazvao senzaciju na frankfurtskom auto salonu svojim Conceptom One.
Biznis je tehnologija oko EV-a
Osim proizvodnje supersportskih automobila želimo postati centar znanja za razvoj elektro pogona. Svoje komponente i usluge razvoja nudimo drugim proizvođačima električnih vozila. Tako da je proizvodnja automobila samo jedan mali dio našeg poslovanja i time zapravo pokazujemo što sve možemo.
– Na Frankfurt Auto Showu javilo nam se mnogo zainteresiranih velikih proizvođača kao što su BMW ili Audi koji su zainteresirani za našu tehnologiju – kaže Rimac i dodaje da ovaj posao radi prvenstveno zbog ljubavi, ali naravno treba se od nečega i živjeti. Više se puta u medijima spominjalo nepostojanje državnih poticaja za kupnju i razvoj električnih automobila. Bez obzira na tu činjenicu Citroën je ipak odlučio komercijalizirati potpuno električni automobil u Hrvatskoj C-Zero. – Eventualna studija koju bi radila nova Vlada ne bi trebala obuhvaćati samo električna vozila nego vozni park u cjelini gdje bi trebalo nagrađivati vozila koja manje zagađuju – kaže Cédric du Chéné, generalni direktor tvrtke Citroën Hrvatska. U Eko Taksiju kažu da je potpora sa svih strana je za sada još uvijek ona “moralna”. Pokušali su stupiti u kontakt i s hrvatskom Vladom koja je projekt u potpunosti podržala i u njemu prepoznala veliku dobrobit za cjelokupno društvo. – Nismo dobili nikakvu financijsku ni materijalnu potporu, no vjerujemo da će u skoroj budućnosti kao i u ostalim europskim zemljama ovakvi projekti biti prepoznati i podržani kroz određene olakšice i smanjene poreze – poručuju. Mate Rimac misli da je najveći “boost” razvoju električnih automobila dala američka Vlada s 25 milijardi dolara za razvoj naprednih vozila. Europske i azijske Vlade također daju veliku potporu svojoj industriji za razvoj novih tehnologija i proizvoda u automobilskoj industriji. Vlade također imaju utjecaja na razvoj industrije u obliku poticaja za kupnju automobila. Treća uloga države predstavlja izgradnja infrastrukture poput stanica za punjenje. – Na žalost, u Hrvatskoj nema apsolutno nikakvih inicijativa kako za proizvođače, tako i za kupce – kaže Rimac. Po pitanju infrastrukture ipak se nešto događa. Ispred zagrebačkog Instituta Hrvoje Požar nalazi se prva punionica za električne automobile, a još jedna je nedavno otvorena u Zadru. Dino Novosel iz Instituta kaže da je broj punionica vezan za porast broja električnih automobila. Ozbiljniji početak razvoja tržišta električnih automobila ovisi prvenstveno o kupovnoj moći građana, potrebi za novim automobilima te dinamici pojavljivanja tvornički proizvedenih električnih vozila na hrvatskom tržištu, kaže Novosel. Na području Grada Zagreba bi se do 2020. godine sa oko 3000 javnih punionica mogla osigurati dostatna infrastruktura. Kao i kod svake nove tehnologije, tržišna cijena dostupnih EV-a na svjetskom tržištu je u ovom trenutku znatno veća od istovjetnih ili sličnih konvencionalnih modela vozila. Da bi se osigurao interes proizvođača da uđu na hrvatsko tržište, potrebno će biti uspostaviti uvjete kojima će se osigurati cjenovna konkurentnost EV-a. Drugim riječima, uspostava financijskih subvencija nužan je i prvi preduvjet za masovnije privlačenje proizvođača EV u Hrvatsku. Cédric du Chéné kaže da su mnoge europske zemlje već uspostavile bonus/malus sustav temeljen na emisijama CO2 kojim se stimulira prodaja čistijih vozila pa tako i onih električnih. Autonomija bez punjenja C-Zero-a je 150 km, dovoljno za dnevne potrebe. EV-i neće bitno ugroziti konvencionalni automobil, do 2020. bit će ih oko pet posto.
Tko će platiti subvencije
No, bilo kakve subvencije, pa tako i one za “ekološke” automobile odnekuda treba i platiti. Naš poznati stručnjak za energetiku Igor Dekanić s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu smatra da problem nije tako jednostavan. Ukoliko se promet električnim vozilima omasovi, on zasigurno troši neku količinu energije koju treba nadomjestiti dodatnim izvorima, izgradnjom novih termoelektrana na ugljen ili plin, primjerice, misli Dekanić. Dino Novosel, pak, smatra da se ta energija može dobiti iz novih proizvodnih pogona iz obnovljivih izvora energije. Doduše, konceptima upravljanja električnom energijom, poput “vehicle-to-grid”, gdje dispečeri električne energije mogu na zahtjev koristiti energiju pohranjenu u baterijama EV-a, problem se do neke mjere rješava. Mi nemamo industriju vlastitih automobila, kaže Dekanić, a proizvodnja komponenti koje je niz hrvatskih tvrtki radio za strane kompanije gotovo je zamro. Ovako ispada da bismo proračunski novac, dakle onaj poreznih obveznika, i to praktično proračunski deficit, trošili na stimuliranje proizvodnje negdje drugdje a ne kod nas. Njemačka je 20 godina stimulirala svoju industriju automobila pa im se sada takve subvencije isplate, misli Dekanić. Obnovljivi izvori energije pitanje su dugoročnog industrijskog planiranja i financiranja. Bez dugoročnog državnog planiranja nema održivog razvoja takvih vozila, misli Dekanić. Izvješće Deloittea ističe i ovisnost proboja električnih vozila o dodatnom napretku motora s unutrašnjim izgaranjem, odnosno uspješnosti nastojanja da se ispuh spusti ispod magičnih 120 g/km CO2.