Izdanje:
Patrik Macek / Pixsell
Vlada je usvojila proračun za ovu godinu i uputila ga u Sabor. Od najavljenih rezanja, koja su trebala odsjeći između pet i devet milijardi kuna, ostale su "tek" 4 milijarde kuna, od čega se 600 milijuna odnosi na programe Europske unije. Malo? Za ovakvu državu kakvu imamo, sasvim sigurno nije dovoljno. Međutim, ako okrenete kut gledanja i stavite se u poziciju onih koje će izravno zakačiti "Milanovićeva dijeta", i jedna kuna je previše, a kamoli mogući gubitak posla ili drastično smanjenje plaće. A toga će sasvim sigurno biti, inače će ovakva štednja biti neodrživa i proračun će se prije ljeta naći na široko zahvaćenom rebalansu. Budžet ionako kreće od krivih premisa, barem su nas tako uvjeravali stručnjaci proteklih tjedana. Vlada je gospodarski rast BDP-a u ovoj godini zacrtala na razini od 0,8 posto i u tako optimističnim prognozama ostala potpuno usamljena, budući da svi ostali govore o negativnom rastu u 2012. godini. Što to znači? Odgovor je jednostavan: Novac koji se u proračunu neće ubrati rastom, morat će se uzeti negdje drugdje. Najveća povećanja na prihodovnoj strani vežu se uz poreze, prije svega od PDV-a, koji će pojačati "lijevu stranu" budžeta za 3,5 milijarde kuna u odnosu na 2011. godinu. Ukupno će prihodi skočiti 1,4 posto i doseći 108,9 milijardi kuna. Rashodi su pak smanjeni za 3,4 milijarde kuna, najviše u troškovima za zaposlene 1,5 milijardu i gotovo milijardu kuna za subvencije. Ukupno 118,8 milijardi. Deficit je, dakle, 9,9 milijardi kuna. Uz veće oporezivanje, rupa će se pokrivati i privatizacijom. Kao što je poznato, prve na bubanj idu Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka za koje se u ovom iznimno lošem trenutku može izvući oko dvije milijarde kuna.
Proračun je realan i racionalan, kazao je premijer Zoran Milanović, ne propuštajući dometnuti onu uobičajnu da ima "ambiciju razvoja" i "zaštite onih kojima je u krizi najteže", što hoće reći da je i razvojni i socijalni. I, naravno, transparentan. Međutim, ono najvažnije još ne znamo. Je li održiv?