Izdanje:
Sve do ove svake su se godine iz državnog budžeta tvrtke u vlasništvu države financirale s oko tri milijarde kuna. Od toga oko 60 posto otpada na financiranje Hrvatskih Željeznica sa svim njihovim tvrtkama kćerima. Ima li smisla financirati tvrtku, državnog gubitaša, koja očito nikako ne može opstati na postojećim osnovama bez pomoći? Budžet je za HŽ još i dodatno smanjen, a stigla je i presuda na 150 milijuna kuna koju su dobili sindikati.
Prvo javno “slikavanje“ članova nove Vlade nakon formalne inauguracije i prve sjednice bilo je upravo na jednoj kapitalnoj investiciji u željeznici, obnovljenoj dionici pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica. Vijest o završetku radova na 33,5 kilometara prenijeli su svi domaći mediji ne tajeći da je posao trajao četiri godine. Nije se tajilo niti to da su posao vrijedan 59,5 milijuna eura u potpunosti su obavile strane tvrtke jer to je naprosto normalno kada posao financira Europa.
Tako je ceremoniji otvaranja nazočio i sam Paul Vandoren koji je izjavio kako je ovo sjajan primjer kako se fondovi EU mogu dobro iskoristiti. Nedavno je ministar Linić najavio ulaganja u domaće željeznice. - S EBRD-om razgovaramo o kreditu od 400 milijuna eura za programe u željeznici. Riječ je o ulaganjima u infrastrukturu, nabavu novih lokomotiva za teretni promet i vlakova za putnički promet. Končar i Gredelj također razgovaraju s EBRD-om o kreditu za nove lokomotive. Ove godine nije u planu gradnja nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka, već modernizacija postojeće.
Ostatak pročitajte u tiskanom izdanju