Izdanje:
Prema zadnjim podacima s kraja veljače, Hrvatska je iz europskog pretpristupnog fonda IPA za razvoj ljudskih potencijala, odnosno poticanje zapošljavanja, u razdoblju 2007- 2011. povukla tek nešto više od 40 milijuna eura, odnosno 49 posto od dodijeljenih 82 milijuna eura. A riječ je o komponenti IPA-e koja je do sada, prema riječima Darija Barona, pomoćnika ministra rada i mirovinskog sustava, bila od svih komponenti najuspješnija u povlačenju europskog novca. Istini za volju, IPA se odrađuje u produženim razdobljima i poslovi se još zaključuju. Na tu četvrtu od pet komponenti IPA-e - koja je usmjerena na pomoć pri zapošljavanju, obrazovanju i socijalnoj integraciji - otpada manje od devet posto od ukupno dodijeljenog novca pretpristupnih fondova. Koristi je do sada imalo, navodi Baron, najmanje 25.000 osoba, mada ne raspolažemo s podatkom koliko se ljudi stvarno zaposlilo, a koliko ih je samo prošlo neki obrazovni program koji bi im možda nekad u budućnosti mogao omogućiti (samo)zaposlenje.
Za hrvatsku najtežu bolest - nezaposlenost - ona zapravo može pružiti tek malo lijeka, na kapaljku. U zemlji bez funkcionirajućeg gospodarstva i bez strategije kako ga postići, uglavnom se vrtimo u krug, Na nedavnoj konferenciji “Strukturni fondovi EU i zapošljavanje” u organizaciji magazina Banka i konzultantske tvrtke Razbor savjetnica ministra rada Sanja Crnković-Pozaić konstatirala je da se “ponašamo neodgovorno kao da smo država od 80 milijuna stanovnika”. - Hrvatska nema analizu budućih potreba tržišta rada i ne može planirati obrazovanje na vrijeme. Ishodi učenja ne uključuju potrebne kompetencije koje trebaju poslodavcima, a oni nisu u stanju prognozirati što će im u budućnosti trebati. Regionalne razvojne strategije, poput “ekološke poljoprivrede” ne vode računa da raspolažu stanovništvom starosti između 50 i 60 godina i s osnovnom školom, umjesto s visoko obrazovanim kadrom.
Trebamo imati neku strategiju razvoja i vidjeti što mi možemo ponuditi globalnom tržištu - apelira ona. Hrvatska neće, tvrdi savjetnica ministra Mrsića, uspjeti ispuniti proklamirane ciljeve Europske unije iz Agende 2020. koji traže ostvarenje zaposlenosti od 75 posto. To bi za nas značilo da moramo otvoriti novih 600.000 radnih mjesta, odnosno zaposliti sve sada nezaposlene i otvoriti još 250.000 novih radnih mjesta, što je za nas nemoguće. Naš je cilj, stoga, dići zaposlenost s trenutnih 52,3 na 60 posto.
Originalni članak objavljen je u tisku